REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi Trg

Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: REF 18 : P-766/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sucu A.H., kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice - specijalista R. K., u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba Bjelovar, J.J. Strossmayera 2, Bjelovar, OIB: …, zastupanog po voditelju Područne službe Bjelovar T.M., protiv tuženika C. A. L. d.o.o. iz Č., OIB: …, zastupanog po punomoćniku N.D., odvjetniku u I.G., radi isplate, nakon održane i zaključene glavne, javne rasprave dana 26. travnja 2022. u prisutnosti punomoćnice tužitelja,punomoćnika tuženika i zakonskog zastupnika tuženika, temeljem odredbe članka 335 stavak 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu ZPP) dana 07. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku C. A. L., Č.,OIB: …,  isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba Bjelovar, iznos od 38.196,13 kn s obavezom daljnjeg plaćanja zakonskih zateznih kamata koje se određuju do isplate, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje teku kako slijedi:

-na iznos od 82,60 kn od 19.12.2018.g. do isplate,

-na iznos od 8.013,00 kn od 03.10.2018.g. do isplate,

-na iznos od 5.580,00 kn od 05.02.2018.g. do isplate,

-na iznos od 16.150,00 kn od 05.02.2018.g. do isplate,

-na iznos od 83,16 kn od 08.02.2018.g. do isplate,

-na iznos od 34,80 kn od 08.02.2018.g. do isplate,

-na iznos od 96,16 kn od 05.02.2018.g. do isplate,

-na iznos od 870,69 kn od 05.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 184,52 kn od 05.04.2018.g. do isplate,

-na iznos od 72,24 kn od 04.05.2018.g. do isplate,

-na iznos od 72,24 kn od 03.07.2018.g. do isplate,

-na iznos od 44,32 kn od 04.09.2018.g. do isplate,

-na iznos od 68,04 kn od 03.10.2018.g. do isplate,

-na iznos od 785,35 kn od 10.04.2018.g. do isplate,

-na iznos od 2.000,00 kn od 30.10.2018.g. do isplate,

-na iznos od 1.395,00 kn od 06.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 2.000,00 kn od 06.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 07.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 07.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 07.03.2018.g. do isplate,

-na iznos od 217,67 kn od 06.04.2018.g. do isplate,

-na iznos od 50,00 kn od 06.04.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 07.06.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 03.08.2018.g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn od 05.10.2018.g. do isplate,

-na iznos od 50,00 kn od 03.11.2018.g. do isplate,

-na iznos od 196,34 kn od 19.03.2018.g. do isplate,

kao i nadoknaditi troškove ovog postupka, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 kuna, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu dana 11. veljače 2021. protiv tuženika radi isplate iznosa od 38.196,13 kn uvećano za zatezne kamate. U tužbi navodi kako je osiguranik tužitelja Đ. E. zadobio dana 24. siječnja 2018. ozljedu na radu prilikom rada na privremenom gradilištu u mjestu R., na kojem je tuženik- poslodavac osiguranika C.A.L, Č., obavljao poslove zamjene krovnog pokrova na obiteljskoj kući vlasnice M. D. kojom prilikom je pao s ljestvi na tlo, odnosno na stepeništeu prizemlju. Inspekcijskim nadzorom koji je proveden povodom predmetnog štetnogdogađaja utvrđeno je više propusta poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu.

Dozvolio je radniku Đ. E., koji obavlja poslove zidara, da radi na sanaciji krovišta na ljestvama kod kojih na donjem dijelu nisu zatečene protuklizne stope, te se kao takve smatraju neispravnima. Poslodavac također nije osigurao zaštitna sredstva koja bi zaštitila radnika od pada sa visine. Nadalje, na gradilištu nije određena osoba za pružanje prve pomoći radnicima na radu, odnosno poslodavac nije odredio ni osposobio radnika u grupi radnika koji bi pružio prvu pomoć. Po provedenom inspekcijskom nadzoru sastavljen je Zapisnik o očevidu Klasa: UP/I- 166-02/18-41/7, Urbroj: 524-10-04-05/6-18-1 od 24. siječnja 2018. koji je potpisan i na isti nisu stavljene primjedbe, dok je poslodavcu usmenim rješenjem zabranjeno

obavljati krovopokrivačke radove na obiteljskoj kući dok se ne osiguraju zaštitna sredstva od pada radnika s visine, zabranjeno korištenje aluminijskih trokrakih ljestvi (3x7) prečki i naređeno osigurati pružanje prve pomoći na propisani način. Tužitelj je za osiguranika Đ. E. platio troškove liječenja u zdravstvenim ustanovama,

putni trošak osiguraniku i pomagalo u ortopedskoj radnji u sveukupnom iznosu od 38.196,13 kn prema priloženoj specifikaciji. Sukladno čl. 139 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19) Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana. Obzirom da su Zapisnikom inspektora rada utvrđeni nedostaci u primjeni mjera zaštite na radu, Zavod je temeljem članka 139 stavak 1 i članka 148 stavak 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uputio tuženiku zahtjev u mirnom postupku pozivajući ga da podmiri prouzročenu štetu, budući tuženik nije podmirio dužni iznos u mirnom postupku, a potraživanje je dospjelo tužitelj podnosi tužbu te predlaže da sud donese presudu.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan u cijelosti. Podredno predlaže se tužbu tužitelja odbaciti te se predlaže tužitelja obvezati da u roku od 15 dana naknadi trošak parničnog postupka tuženiku. Svi navodi tužbe neosnovani su. Naime nesporno je da je radnik tuženik Đ. E. zadobio ozljedu na radu kod tuženika i to dana 24.01. 2018. godine. No tuženik ističe da je radnik istu sam skrivio te dakle poslodavac za istu nije odgovoran odnosno u eventualnom takovom slučaju doprinos radnika za štetni događaj je minimalno 90% (radilo se o nesretnom slučaju). Dakle budući je radnik sam odgovoran za navedenu ozljedu to ne postoji obveza tuženika da bilo što plaća tužitelju. Dakle u svakom slučaju ne postoji odgovornost poslodavca iz razloga da bi isti propustio provesti sve mjere zaštite na radu. Tuženik je uvijek poštivao i poštiva sve mjere zaštite na radu te kritične zgode do pada i ozljede Đure Erdec došlo je pukom nezgodom, a ne zbog bilo kakovog propusta tuženika. Tužitelj uz prilog tužbi dostavlja Zapisnik inspekcije zaštite na radu. No isto u konkretnom slučaju uopće nije relevantno budući inspektor ne odlučuje meritorno o odgovornosti bilo tuženika bilo radnika za sam štetni događaj. Inspektor u zapisnik samo unosi svoje mišljenje no o eventualnoj odgovornosti odlučuje prekršajni ili kazneni sud. Dakle Zapisnik o očevidu uopće nije relevantan za odluku u ovom predmetu. Dakle nikakove nepravilnosti nisu utvrđene kod tuženika iz kojih bi proizlazila odgovornost tuženika za štetni događaj. Dakle ne postoji odgovornost poslodavca da nadoknađuje štetu tužitelju. Osim toga tuženik ističe i prigovor zastare.

3. Predmet spora je potraživanje tužitelja prema tuženiku na ime troškova liječenja za osiguranika Đ. E. u iznosu od 38.196,13 kn uvećano za pripadajuću zateznu kamatu temeljem štetnog događaja od 24. siječnja 2018., na privremenom gradilištu u mjestu R.

4. Između stranaka je sporan osnov tužbenog zahtjeva, kao i prigovor zastare.

5. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izveo dokaz uvidom u: Zapisnik o očevidu Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područni ured Split, Ispostava Zadar, Klasa: UP/I-166-02/18-41/7, Urbroj: 524- 10-04-05/6-18-1 od 24. siječnja 2018. (list 9-14), prijavu o ozljedi na radu (list 15-17), medicinsku dokumentaciju za Đuru Erdeca (list 18-20), dopis tužitelja tuženiku, Klasa: 502-10-20-02/06, Urbroj: 338-07-03-20-03 od 27. srpnja 2020. sa preslikom povratnice (list 21-24), preslike informatičkog ispisa računa sa datumom plaćanja (list 25-40).

6. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka N. D. (list 104-105), Đ. E. (list 105-106) i zakonskog zastupnika tuženika (list 107-108).

7. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8 ZPP.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Iz Zapisnika o očevidu Republike Hrvatske, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područni ured Split, Ispostava Zadar, Klasa: UP/I-166- 02/18-41/7, Urbroj: 524-10-04-05/6-18-1 proizlazi kako je isti sastavljen 24. siječnja 2018. od strane inspektora rada O. K., dipl.ing. na privremenom gradilištu zamjene krovnog pokrova obiteljske kuće vlasnice M. D. u mjestu R. gdje radove obavlja trgovačko društvo C.A.L. d.o.o. Č., Nadzoru je bio nazočan D. L.. Predmet nadzora je provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14) povodom teže ozljede na radu radnika Đ. E.. U predmetnom zapisniku navodi se, između ostalog, kako je Đ. E. pao sa aluminijskih ljestvi, oslonjen na crijep s kojim je prekrivena nadstrešnica, a koja se nalazi ispod krova na južnom pročelju obiteljske kuće. Mjesto događaja izmijenjeno na način da su radnici koji su obavljali poslove sa ozlijeđenim radnikom Đ. E. sklonili ljestve sa nadstrešnice te ih složili na pod ispred nadstrešnice u dvorištu. Radnik je u padu sa aluminijskih ljestvi udario tijelom o crijep nadstrešnice, a uslijed inercije tijela pao sa nadstrešnice na krak stepeništa u prizemlju objekta pri čemu je ozlijedio

glavu.

Prisutni

N.

D.,

D.

L.,

D.

P.

i

D.

V. sišli su sa krova te pokušali pružiti prvu pomoć ozlijeđenom radniku te izvijestili službu 112 o ozljedi na radu radnika. Hitna pomoć stigla je nakon 10 minuta i prevezen je u Opću bolnicu u Zadru. Opisuje se mjesto događaja, tragovi krvi, navodi se da visina mjerena od poda do oluka iznosi 4500 mm. Zatečen je dio trokrakih aluminijskih ljestvi sa sedam prečki koje je koristio ozlijeđeni radnik ukupne dužine od 1960 mm, a drugi dio od 1970 mm, a širine 450 mm. Navodi se da na donjem dijelu ljestvi nisu zatečene protuklizne stope. Navodi se koji alat je deponiran na privremenom gradilištu. Ispod nadstrešnice zatečena je zaštitna kaciga žute boje te dva pojasa za zaštitu od pada radnika sa visine. Uz zapadnu stranu nadstrešnice zatečen je sklopljeni dio II-montažne skele. Na donjem dijelu sjevernog pročelja kuće istaknuta je tabla sa znakovima zabrane, općih obavijesti, opasnosti. Na privremenom gradilištu zatečen je komplet sanitetskog materijala za pružanje prve pomoći radnicima na radu. Navodi se koja dokumentacija je predočena. Po službenoj dužnosti doneseno je usmeno rješenje kojim se naređuje poslodavcu Centar auto lakova d.o.o. i radniku Dragutinu Lovrekoviću zabranjuje se obavljanje krovopokrivačkih radova na obiteljskoj kući dok se ne osiguraju zaštitna sredstva od pada radnika s visine, zabranjuje se korištenje aluminijskih trokralik ljestvi (3x7) prečki te osigurati pružanje prve pomoći na propisani način. Zapisnik je potpisao za poslodavca D. L..

10. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi kako je istu podnio tuženik kao poslodavac, ozlijeđena osoba je Đ. E.. Predmetna prijava sadrži izjavu tuženika o štetnom događaju.

11. Uvidom u dopis tužitelja upućen tuženiku Klasa: 502-10-20-02/06, Urbroj: 338-07- 03-20-03 od 27. srpnja 2020. sa preslikom povratnice sud je utvrdio kako je tužitelj pozvao tuženika na plaćanje naknade nastale štete na ime obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 32.137,12 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate, a na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja iznos od 6.059,01 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate, sve na ime štetnog događaja od 24. siječnja 2018. Iz preslike povratnice proizlazi kako je tuženik taj dopis primio 18. kolovoza 2020.

12. Iz preslike informatičkog ispisa računa sa datumom plaćanja proizlazi koji iznosi su i kada plaćeni na ime liječenja Đ. E..

13. Iz iskaza svjedoka N. D. proizlazi kako je on 24. siječnja 2018. bio na licu mjesta u R., ali nije vidio trenutak kada je Đ. E. pao sa krova, bio je tamo par minuta prije nego što su kretali na krov, a vratio se u momentu kada je čuo viku na dvorištu, on je već ležao dolje na dvorištu. To je kuća od njegove supruge, svjedok sa njima nije radio. Đ. E. je na sebi imao zaštitnu opremu prije nego se popeo na krov i svi ostali radnici, imao je šljem, rukavice, cipele i opremu sa kojom je bio zavezan odnosno pojas. Svi su oni to imali na sebi prije nego što su išli na krov i na krovu. Oni su kasnije na dvorištu našli crveni komad koji je bio na ljestvama, ali pretpostavlja da se taj dio odvojio dok je lojtra pala, odnosno dok je on pao, on to pretpostavlja. Oni su našli jedan komad, crveni, to je nekakva guma. Ne zna da li je netko od radnika bio osposobljen za pružanje prve pomoći. Đuro Erdec nije bio pri svijesti nakon pada, netko od radnika je zvao hitnu, on je htio zvati, ali nije se uopće mogao snaći u tom trenutku. On je poslovođa, on je ustvari bio šef gradilišta i nitko ne zna što se ustvari dogodilo. Radnici su bili na krovu, on se popeo kod njih i dao im raspored što da tko radi i to se dogodilo dok se on vraćao dolje, nije nikog bilo blizu njega. U trenutku dok je došla hitna, on je imao na sebi zaštitnu opremu, osim zaštitnog šljema jer su ga maknuli budući mu je krv curila iz glave i sa tim na sebi je otišao u bolnicu. Inspektor zaštite na radu je došao u međuvremenu kada su oni bili u Z. u bolnici sa Đ. E.. Ne zna da li je tko dirao lice mjesta, misli da su ljestve ostale na tom mjestu na koje su pale. Bilo je i krvi na šljemu, to su kasnije prali. Ne zna čija su bila dva pojasa za koja se navodi da su zatečena ispod nadstrešnice, pretpostavljam da od drugih radnika. Misli da su nakon dva dana nastavili pokrivali krov. Na poseban upit pun. tuženika naveo je da je tamo vidio najmanje troje ljestve, i sve su imale zaštitu od klizanja. Misli da je taj komad koji je kasnije našao bio od tih ljestvi jer ne zna od čega bi drugog bio. Ljestve su bile dugačke oko 2 metra. Pružena mu je prva pomoć na licu mjesta, dok je izašao van, drugi radnici su se spuštali sa krova i onda su mu krenuli dati prvu pomoć, nije bio pri svijesti. On je organizirao posao i njega se slušalo, zato je zaključio da je on poslovođa, to je bio prvi dan posla. M. N. nije bio prisutan u R. taj dan. On nije nikakav zapisnik potpisivao inspektoru zaštite na radu. Na poseban upit pun. tužitelja naveo je da ne zna tko je bio sa inspektorom zaštite na radu jer je on bio sa Đ. u bolnici u Z., ali nije bio nitko od ukućana sa njim. Taj komad crveni koji su poslije tamo našli je spomenuo M. N. da su ga našli, ali nije smatrao da je to bitno jer nije znao što piše u izvješću inspektora zašite na radu, M. je rekao da je moguće da je to od ljestvi. Vidio je da je Đ. E. koristio zaštitnu opremu i da je bila privezana za njih sve, znači i druge radnike. Pretpostavlja da je on to otkopčao kad je silazio jer inače ne bi mogao sići i u tom momentu je pao.

14. Iz iskaza svjedoka Đ. E. proizlazi kako je on bio poslovođa kod izvođenja radova u R.. Trebali su samo mijenjati krovište. To je bilo ujutro oko pola 8. On je bio na krovištu gore da rasporedi radnike šta da tko radi i kada se vraćao dolje po lotri odjednom je pao i od tog momenta se više ničeg ne sjeća jer je izgubio svijest, misli da je pao s visine od oko 4 metra. Ljestve su visoke oko 4 metra. Iz ljestvi je padao pravo dolje na stepenice, ljestve nisu bile do kraja izvučene jer nije bilo potrebe na toj visini. Od zaštitne opreme na sebi je imao šljem, opasač, zaštitne cipele i zaštitne rukavice, ali to je manje bitno. Dok je bio na krovu nije bio zakačen jer se nije imao za što zakačiti, on je silazio dolje. Ljestve su imale zaštitu od proklizavanja na tlu. To su dvije plastike odnosno gume na krajevima ljestvi, misli da su crvene boje, a postoje i žute. Oni su imali troje ljestve u ispravnom stanju sa tom zaštitom i vjerojatno je to odletilo nekud iz ljestvi u momentu kada je padao i on i ljestve. Ljestve su bile stabilno namještene i čvrsto su stajale i on je to provjerio na način da se primio za žljeb i one se nisu pomicale i nakon toga se spustio još jednu stepenicu niže i više se ne sjeća, ne zna zašto je pao, puno je to analizirao, ali nije uspio doći do zaključka. Ne zna da li je tko od radnika bio osposobljen za davanje prve pomoći. Na poseban upit pun. tužitelja naveo je da su na gradilištu koristili jedne ljestve s kojih je on pao, a imali su još dvoje, i sve troje ljestve su imale te zaštite i u to je siguran, a on ne može garantirati da li će se to odvojiti odnosno puknuti pri nekom događaju, ljestve su bile ispravne kada se penjao po njima. Prošao je mjere zaštite na radu i bio je osposobljen, ne sjeća se kada ni gdje je to polagao. Na poseban upit pun. tuženika naveo je da je njegov poslodavac M. N. vodio računa o mjerama zaštite na radu i uvijek su sve dogovarali prije nego su kretali na posao, u momentu kad se to desilo nije bio u R.. Misli da nije moguće sići sa ljestvi ako je čovjek vezan, odnosno trebalo bi se vezati za svaku prečku, no to se ne prakticira, čak i da je bio vezan za ljestve naravno da bi one opet pale sa njim. Kada je sišao na ljestve i bio na nekih metar visine primio se za žljeb i pokušao se pomjerati lijevo desno i utvrdio je da su ljestve stabilne, a one su bile postavljene na panelki, odnosno građevinskoj oplati, to je od drveta, i na tome je stajala lotra, oni su ju stavili gore da se lotra ne može klizati, a postavili su to jer je ispod bio crijep pa su to postavili da ne bi pucao. Lotra je padala zajedno sa njim s krova. Zaštita protiv klizanja je bila na lotri ujutro u 7 dok su postavljali opremu i nije ju nitko sigurno skinuo do pola 8. Prije tog događaja je radio na takvim poslovima 48 godina i ovo je prvi put da je pao s krova, nikada do tad nije pao s krova. Može biti da je on sam kriv što je pao, a i ne mora biti, jer ne zna što se dogodilo.

15. Zakonski zastupnik tuženika iskazao je kako on taj dan nije bio prisutan u R. kad je Đ. E. pao, bio je u Č., ali čim je čuo što se dogodilo je krenuo dolje, on je već bio tada u bolnici, bio je tri dana u komi jer mu je lubanja pukla. Dolje su radila 4 radnika, Đ. E., D. L., D. P., D. V. i D. P., ali za njega se ne sjeća da li je tada radio. On se sa inspektorom vidio taj dan popodne jer je morao nositi dokumentaciju. Radnici su bili svi osposobljeni, a u kombiju su imali svu zaštitnu opremu i dokumentaciju. On je tada bio nova firma, radilo se sve maksimalno po propisu. Ljestve koje su se koristile dolje su ljestve od njegove firme i pregledane su prije nego se išlo dolje, kao i sva zaštitna oprema. Ljestve su imale zaštitu od klizanja, jedne su imale žutu, a dvoje crvenu zaštitu. Nove ljestve se kupuju tri puta godišnje, one padaju pa se strgaju i često se moraju kupovati. Đ. E. je polagao zaštitu na radu u firmi koja im vodi cijelu firmu, ne zna točno kako se zove. Đ. E. je bio poslovođa. Te ljestve su zajedno sa Đ. padale 4 metra u dubinu i smatra da je moguća da se zaštita u padu odvojila. Koliko on zna, to nitko od njegovih radnika nije vidio jer su bili na visini. On ne zna što se točno dogodilo, neke njihove pretpostavke su bile da je on pao jer se primio za žlijeb, da je izgubio ravnotežu. Žlijeb je bio izokrenut. Smatra da je on sam za to kriv radi nepažnje, tu je dovoljna sekunda nepažnje. Inspektor zaštite na radu je obavljao pojedinačne razgovore sa radnicima, a on mu je samo predao dokumentaciju pošto u trenutku događaja nije bio prisutan. Na poseban upit pun. tuženika naveo je da je sve bilo u redu sa dokumentacijom koju je predavao inspektoru zaštite na radu, ali radnici u panici mu nisu znali to dati pa mu je on to kasnije nosio. Misli da su dvojica ili trojica tamo prisutnih radnika osposobljeni za pružanje prve pomoći i prvi je priskočio D. P., on je bio najsabraniji u tom trenutku. Ne zna zašto je navedeno u izvješću inspektora zaštite na radu da nitko nije osposobljen za pružanje prve pomoći. Dakle, ne zna točno tko je bio osposobljen za pružanje prve pomoći, ali sigurno zna da dvojica ili trojica jesu. Njegova firma nije nikada kažnjena za ovaj događaj. Na poseban upit pun. tužitelja naveo je da opremu nabavlja sam, dvaput godišnje dobivaju nove cipele, rukavice po potrebi. Njemu po zakonu idu mjesečno jedne rukavice, a ponekad se desi da se jedne rukavice unište u jednom danu pa ih treba nabaviti. U odnosu na ovaj događaj naveo je da su taman pokrenuli građevinsku grupu i da oprema nije mogla biti starija od 6 mjeseci. Prije svakog izlaska na teren pregledaju svi kompletnu opremu, a najveći pregled vrše kad idu dalje iz Č.. Taj dan kad se to dogodilo prvi ga je o događaju obavijestio N. D.. Radnici su bili van sebe. S inspektorom se čuo isto popodne ili drugo jutro, jer ga više nije bilo na gradilištu kad je on stigao. Ne zna kada je prvi put pročitao zapisnik o izvršenom očevidu. Nije davao nikakav izvještaj inspektoru jer nije bio dolje prisutan. On njemu ništa ciljano nije rekao gdje je on pogriješio. Njegovim radnicima je rečeno da zaustave radove dok se ne osiguraju zaštitna sredstva i radovi su stali na dva dana. Smatrao je da su radovi zabranjeni zbog te nezgode koja se dogodila. Njega nije nitko zvao na razgovor niti ga je inspektor za nešto okrivljavao. Njegovo mišljenje je da su oni isto zaključili da je to nesretan slučaj. Ne sjeća se kada je prvi put pročitao zapisnik o očevidu, a s inspektorom zaštite na radu se vidio samo jednom ili dvaput dok je nosio dokumentaciju i nije bilo razgovara o tome zašto se to dogodilo niti gaje išta pitao. Potražio je savjet odvjetnika nakon nekoliko dana zato što su ga ljudi plašili sa tim i pričali kakve su imali situacije i nije znao što ga čeka obzirom da se radnik jako ozlijedio, odnosno bio je smrtno ugrožen. 16. Odredbom čl. 221a ZPP propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu čl. 8 ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

17. Sud je prihvatio iskaz saslušanih svjedoka i zakonskog zastupnika tuženika budući su iskazivali životno i logično o predmetnom događaju, te su njihovi iskazi u međusobnom suglasju te u suglasju s ostalim dokazima.

18. Kao rezultat provedenog dokaznog postupka sud je došao do utvrđenja kako tuženik nije odgovoran tužitelju naknaditi zatraženi iznos. Naime, u ovom niti ovom niti u bilo kojem drugom postupku rezultat kojeg bi vezao ovaj sud nije utvrđena odgovornost tuženika, odnosno nije utvrđeno da je tuženik učinio propuste koji se odnose na mjere zaštite na radu na privremenom gradilištu u mjestu Ražanac dana

24. siječnja 2018. Točno je da je radnik Đ. E. zadobio ozljedu na radu prilikom pada sa ljestvi na tlo, odnosno na stepenište u prizemlju obiteljske kuće u vlasništvu M. D. prilikom zamjene krovnog pokrova, ali tužitelj nije uspio dokazati kako je predmetni događaj uzrokovan propustima poslodavca, odnosno tuženika u primjeni mjera zaštite na radu. Glede tvrdnje tužitelja kako nisu zatečene protuklizne stope na ljestvama sa kojih je pao radnik Đ. E., nakon provedenog dokaznog postupka proizlazi da se radi o paušalnom ponavljanju navoda iz zapisnika o očevidu sastavljenom po inspektoru rada. U predmetnom zapisniku se navodi kako inspektor rada nije u trenutku kada je bio na očevidu zatekao protuklizne stope te da se takve ljestve mogu smatrati neispravnima, no po stajalištu ovog suda radi se samo o tvrdnji navedenoj od inspektorata rada kao jedne strane u cijelom postupku. Ukoliko je inspektorat rada držao da je eventualni nedostatak protukliznih stopa na ljestvama razlog za nastanak ozljede radnika Đ. E., trebao je provesti zakonom propisanu regulativu, odnosno poseban postupak u kojem bi se utvrdila odgovornost ovdje tuženika za štetni događaj. Znanje ili neznanje zakonskog zastupnika tuženika o tome što je inspektor rada utvrdio u zapisniku nije relevantno u ovom postupku, a izvješće inspektora rada samo po sebi nije dokaz pravog stanja stvari u tom trenutku, kako navodi tužitelj. Riječ je o zapisniku nakon izvršenog očevida, a nakon samog štetnog događaja nije uslijedio upravni postupak u kojem bi se utvrdilo da je tuženik počinio prekršaj, odnosno u kojem bi se utvrdilo kako tuženik doista nije poštivao odredbe Zakona o zaštiti na radu. Zakonski zastupnik tuženika nije niti potpisao predmetni zapisnik o očevidu, već je to učinio jedan od radnika. Također, svjedoci N. D. i Đ. E. su iskazivali kako su na ljestvama postojale

protuklizne stope koje su se odvojile prilikom pada samih ljestvi. Svjedok N. D. je rekao da ih je kasnije pronašao odbačene, na što je tužitelj naveo kako je čudno da to kasnije nije nitko prijavio inspektoru zaštite na radu, no budući protiv tuženika nije vođen nikakav postupak u kojem bi se utvrđivala njegova odgovornost niti je isti kažnjen, životno je i logično da svjedok niti nije smatrao potrebnim isto prijaviti. Glede navoda tužitelja kako poslodavac nije osigurao zaštitna sredstva koja bi zaštitila radnika od pada sa visine, isti također nisu osnovani budući su svjedoci iskazivali kako je Đ. E. na sebi imao šljem, opasač, zaštitne cipele i zaštitne rukavice, a u samom zapisniku o očevidu se navodi kako je na gradilištu zatečena zaštitna kaciga žute boje, a sa drugom opremom na sebi je radnik odvezen u bolnicu. Navodi se također kako je na privremenom gradilištu zatečen komplet sanitetskog materijala za pružanje prve pomoći te kako su Đ. E. drugi radnici pokušali pružiti prvu pomoć, a isto navodi i svjedok N. D.. Ozlijeđeni radnik osposobljen je za rad na siguran način za zidarske poslove te je bio i zdravstveno sposoban stoga iz svih okolnosti ovog slučaja proizlazi da je radnik sam odgovoran za predmetni štetni događaj. U svakom slučaju strana u ovom postupku na kojoj je bio teret dokazivanja, odnosno tužitelj, nije bilo putem materijalne dokumentacije bilo putem saslušanja svjedoka, bilo putem provođenja odgovarajućeg vještačenja uspjela dokazati osnov svog potraživanja. Prigovor zastare koji je istaknuo tuženik nije osnovan budući se u ovom slučaju ima primijeniti zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Slijedom navedenog sud je odlučio kao u toč. I izreke.

19. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 u vezi čl. 155 ZPP.

20. Tuženik je potraživao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn, koji mu je sud u cijelosti priznao kao nužan i opravdan, a sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn, zastupanja na ročištima dana

02. veljače 2022. i 26. travnja 2022., svako u iznosu od 1.000,00 kn, sastava podneska od 06. veljače 2022. u iznosu od 1.000,00 kn, sve uvećano za pripadajući PDV, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 dalje: Tarifa), sve kako je navedeno u toč. II izreke ove presude.

21. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o sudskim pristojbama te u skladu sa vrijednošću predmeta spora važećoj u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje.

22. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Čazmi, 07. lipnja 2022.

Sutkinja:

A.H.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda.

Naredba:

I Presuda nepravomoćna

II. DNA -tužitelju, uz rješenje o pristojbi

-punomoćniku tuženika,

U Čazmi, 07.06.2022.

Broj zapisa: eb30d-3d2c1

Kontrolni broj: 04f53-42b00-a98bc

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ALMA HORVATINOVIĆ, L=BJELOVAR, O=OPĆINSKI SUD U BJELOVARU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Bjelovaru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.