Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 5 Gž-475/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jasenke Grgić, predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sabine Dugonjić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. K., OIB…, iz Z., zastupane po punomoćniku S. Lj., odvjetniku u Z., protiv 1. tuženika N. K., OIB…, iz P., zastupanog po punomoćnici A. V., odvjetnici u Odvjetničkom društvu K. & V. i p. iz Z., 2. tuženika O.T.P. B. H. d.d., OIB…, iz Z., zastupanog po punomoćniku B. A., odvjetniku u Odvjetničkom društvu A. & A. iz S., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-434/16-44 od 15. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 7. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-434/16-44 od 15. prosinca 2020.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje sadržano u istoj prvostupanjskoj presudi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P434/16-44 od 15. prosinca 2020.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica V. K. vlasnica ½ z.k.č. 901/5 u naravi dvorište i zgrada, dvorište površine 524 m2, a zgrada 141 m2, odnosno ukupne površine 665 m2 upisane u zk. ul. 1823 k.o. 334871 P., a koja je prije bila označena kao kč. br. 901/2 k.o. P. i upisana u zk. ul. 884 k.o. 334871 P., u naravi teren u P.-predio S.-I., blok A, kao građevinska parcela br. 26 i to u ½ dijela te nekretnine koji dio predstavlja donji dio parcele, koja se nalazi kraj mora, a što je tuženi N. K. dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na prethodno navedenoj nekretnini u navedenom dijelu u ½ dijela iste, a drugotuženi je dužan trpjeti brisanje založnog prava upisanog pod poslovnim brojem Z-2436/07 na ½ dijela predmetne nekretnine i upis prava vlasništva tužiteljice na tom dijelu predmetne čestice bez tog tereta, a sve to u roku od 15 dana.

II. Temeljem ove presude dopustiti će se i provesti uknjižba prava vlasništva u zemljišne knjige kod stvarno nadležnog Općinskog suda u Zadru za predmetnu ½ predmetne nekretnine na ime i u koriste tužiteljice uz istodobno brisanje naprijed navedenih nevaljanih upisa prava vlasništva i založnog prava s njezine nekretnine.

III. Dužni su tuženici ukoliko se usprotive ovoj tužbi tužiteljici solidarno naknaditi parnične troškove u iznosu od 26.361,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku 1. N. K. i tuženoj 2. O.T.P. B. H. d.d. isplatiti tužiteljici V. K. iznos od 500.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od dana utuženja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te je dužan nadoknaditi joj i parnične troškove, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

Ujedno je riješeno da se odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere koja glasi:

"1. Zabranjuje se tuženiku otuđenje i opterećenje i svako raspolaganje s naprijed opisanim s idealnim suvlasničkim dijelom predmetne nekretnine koje je vlasnica tužiteljica i to ½ z.k.č. 901/5 u naravi dvorište i zgrada, dvorište površine 524 m2, a zgrada 241 m2, odnosno ukupne površine 665 m2 upisane u zk. ul. 1823 k.o. 334871 P., a koja je prije bila označena kao kč. br. 901/2 k.o. P. i upisana u zk. ul. 884 k.o. 334871 P., u naravi teren u P.-predio S.-I., blok A, kao građevinska parcela br. 26 i to u ½ dijela te nekretnine koji dio predstavlja donji dio parcele, koja se nalazi kraj mora, upisom navedene zabrane otuđenja, opterećenja i svakog raspolaganja tj. upisom navedene zabilježbe zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru.

2. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drukčije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promjene tako da mjera nije više potrebna.

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima parnični trošak i to prvotuženiku N. K. u iznosu od 13.125,00 kuna, a drugotuženiku O.T.P. B. H. d.d. u iznosu od 9.375,00 kuna, sve u roku od 15 dana, dok se za više zatražene iznose parničnog troška zahtjevi tuženika odbijaju kao neosnovani."

2. Protiv navedene presude i rješenja žalbu je podnijela tužiteljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda i rješenje preinače u skladu s navodima žalbe, ili da se ukinu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na ½ dijela nekretnine z.k.č. 901/5, u naravi zgrade i dvorišta ukupne površine 665 m2 upisane u zk.ul. 1823 k.o. 334871 P. temeljem darovanja i dosjelosti, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 500.000,00 kn.

5. Tužiteljica je kao osnovu stjecanja prava vlasništva naznačila darovanje i dosjelost, koje je vezala za činjenicu da je njezin pokojni suprug I. K. temeljem Darovnog ugovora od 23.8.1986. zaključenog s ocem A. K. kao darodavcem, postao izvanknjižni vlasnik i posjednik točno određenog donjeg dijela predmetne nekretnine i to dio pored mora i da je ona zajedno sa pokojnim suprugom više od 29 godina u nesmetanom posjedu toga dijela nekretnine.

6. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje te postupak koji im je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa tako ni ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi sadržajno ukazuje žaliteljica. Izreka presude i rješenja je razumljiva, te presuda i rješenje sadrže jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te je moguće ispitati njihovu pravilnost i zakonitost.

7. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. U stadiju žalbenog postupka nije sporno da je nekretnina z.k.č. 901/5 (ranije 901/2) k.o. P. u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo 1. tuženika, te da je na istoj uknjiženo založno pravo u korist 2. tuženika radi osiguranja novčane tražbine - ugovora o kreditu kojeg je 1. tuženik podigao kod 2. tuženika. Nije sporno niti da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika S. Š. K. iz Z., poslovni broj O-6691/14 od 23. rujna 2014. tužiteljica kao zakonska nasljednica iza pokojnog supruga I. K. naslijedila ½ dijela k.č.br. 901/2 k.o. P. - predio S.-I., blok A. građevinska parcela br. 26, donji dio parcele uz more, temeljem Darovnog ugovora od 23.8.1986. sklopljenog između A. K. kao darodavca i I. K. kao daroprimca. Sporno je da li je tužiteljica kao zakonska nasljednica pokojnog supruga postala vlasnica posjednica ½ dijela zkč. 901/5 k.o. P. temeljem pravnog posla - Darovnog ugovora od 23.8.1986. i temeljem dosjelosti.

9. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:

- da je Darovnim ugovorom od 23.8.1986. A. K. darovao sinu I. K. "polovinu terena u P., predio S. - I., blok A, građevinska parcela br. 26, katastarska parcela dio 901/2 i to donji dio parcele, koja se nalazi kraj mora";

- da je A. K. (koji je otac 1. tuženika i pokojnog supruga tužiteljice I. K.) osporio da je sa pokojnim sinom I. zaključio Darovni ugovor 23.8.1986., tvrdeći da potpis na ugovoru nije njegov, jer ne zna pisati, i da pokojni sin i tužiteljica s njim nisu komunicirali od 1986. godine, niti dolazili iz Z. u P.;

- da su A. K. i njegov brat M. K. Diobnim ugovorom od 29.1.1987. sporazumno podijelili suvlasničku zajednicu nekretnina, nakon čega je sporna nekretnina (ranije čest. zem. 901/2) pripala u vlasništvo A. K.;

- da je A. K. Darovnim ugovorom od 9.4.1999. dio čest. zem. 901/2 površine 727 m2 darovao sinu N. K. (ovdje 1. tuženiku), koji je na njoj sagradio obiteljsku kuću, te se temeljem rješenja donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-6726/05 od 16. svibnja 2005., uknjižio kao vlasnik nekretnine čest. zem. 901/5 k.o. (ranije 901/2) k.o. P. u cijelosti;

- da tužiteljica tvrdi da je sa pokojnom suprugom 1988. godine stupila u posjed darovanog dijela nekretnine kč.br. 901/2, koji nisu ogradili i na koju nakon početka rata 1990. više nisu dolazili, kao i da njezin pokojni suprug za života nije poduzimao nikakve pravne radnje radi prijenosa nekretnine u njihovo vlasništvo, niti nakon što se 1. tuženik uknjižio kao vlasnik cijele zkč. 901/5 k.o. (ranije 901/2) k.o. P.;

- da tužiteljica na očevidu koji je održan na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta nije znala pokazati gdje se nalazi „darovana ½ polovina sporne nekretnine uz more“ za koju tvrdi da je u posjedu nje i njezinog prednika više od 29 godina;

- da saslušani svjedoci koji žive u P. nemaju saznanja da bi tužiteljica i pokojni suprug bili u posjedu sporog dijela nekretnine, niti su tamo vidjeli.

10. Temeljem utvrđenja da tužiteljica i njezin pokojni suprug nikada nisu bili u posjedu spornog dijela nekretnine z.k.č. 901/5 (ranije 901/2) upisane u zk.k.ul. 1823 k.o. P., niti istu posjedovali kao kvalificirani posjednici, prvostupanjski sud zaključuje da nisu stekli vlasništvo niti temeljem pravnog posla - darovanja, niti temeljem dosjelosti, te je odbio tužbeni zahtjev, a posljedično tome i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 500.000,00 kn sa zatraženim zateznim kamatama. Odbijen je i prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja predmetne nekretnine pozivom na odredbu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 71/17 - dalje: OZ) uz obrazloženje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

11. Tužiteljica žalbom osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude ukazujući u bitnome da se 1. tuženik nepošteno uknjižio temeljem ništetnog pravnog posla - Ugovora o darovanju od 9.4.1999. i ništetnog upisa na cijeloj nekretnini z.k.č. 901/5 k.o. P., premda mu je bilo dobro poznato da je njegov otac A. K. polovinu te nekretnine, i to upravo donji dio uz more darovao 23.8.1986. drugom sinu I. K. (suprugu tužiteljice). Smatra da su utvrđenja suda prvog stupnja da ona i pokojni suprug nisu bili uvedeni u posjed spornog dijela nekretnine od strane oca njezinog supruga A. K. i da nisu bili posjednici tog dijela nekretnine u suprotnosti s materijalnim i personalnim dokazima koji se nalaze u spisu, te ustraje u tvrdnji da su bili u neprekidnom kvalificiranom posjedu spornog dijela nekretnine već 29 godina.

12. Iznijeti žalbeni navodi ne mogu se prihvatiti.

13. Vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla (čl. 119. st. 1. ZV) stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja.

14. Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari (čl. 159. st. 1. ZV).

15. Prema pravnom pravilu paragrafa 943. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91) za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje tražio se pisani oblik, a prema pravnom pravilu paragrafa 52. Zakona o javnim bilježnicima (notarima) iz 1930. za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje tražio se oblik javnobilježničkog akta, time da je sudska praksa zauzela stav da oblik javnobilježničkog akta zamjenjuje oblik sudskog zapisnika.

16. Iako je otac pokojnog supruga tužiteljice i 1. tuženika A. K. u svom iskazu tvrdio da nije sa sinom I. K. sklopio Darovni ugovor od 23.8.1986., suprotno proizlazi iz sadržaja toga ugovora (preslika na listu 7 spisa) na kojemu se nalazi njegov vlastoručni potpis ovjeren od strane tadašnjeg Općinskog sekretarijata za opću upravu Općine Z.

17. Međutim, kako iz provedenih dokaza nije utvrđeno da bi prava predaja darovane nekretnine u samostalan posjed daroprimcu (suprugu tužiteljice) bila izvršena, a u primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. OGZ zauzeto je pravno shvaćanje da ugovor o darovanju bez prave predaje treba biti sačinjen u formi javnobilježničkog akta, odnosno sukladno odredbi čl. 52. Zakona o javnom bilježništvu iz 1930. godine, što u konkretnom slučaju nije učinjeno, to predmetni ugovor o darovanju nije pravno valjan.

18. Uvjerenje Općinskog komiteta za komunalne i stambene poslove, izgradnju i prostorno uređenje Općine Z. od 9.2.1987. (list 11 spisa) izdano pokojnom Ivi Kneževiću kojim su za spornu česticu 901/2 k.o. P. utvrđeni uvjeti uređenja prostora, a rješenje je izdano radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ne predstavlja ujedno i dokaz da isti bio uveden u posjed darovane nekretnine, jer ga svjedoci saslušani u postupku, a koji žive u P. na tom dijelu nekretnine nisu vidjeli. Uz to pokojni I. K.² za života (umro je 2014. godine) nije poduzimao nikakve pravne radnje radi uknjižbe prava vlasništva temeljem spornog Darovnog ugovora, nije fizički ogradio taj dio nekretnine, niti su od početka ratnih zbivanja 1990. više dolazili u P., dok A. K. tvrdi da zbog poremećenih odnosa s njim od 1986. više nisu dolazili u P.. Navedeno potvrđuje i činjenica da na očevidu koji je proveden na licu mjesta tužiteljica nije uopće znala pokazati sudu i vještaku geodetu gdje se nalazi sporni dio nekretnine "uz more" za koji tvrdi da je u neprekidnom posjedu nje i pokojnog supruga Ivana više od 29 godina.

19. Osim toga, A. K. je tek Diobnim ugovorom sklopljenim s bratom M. K. 29.1.1987., postao vlasnik cijele zkč. 901/2 (sada 901/5) k.o. P., pa nije niti mogao izvršiti darovanje "donjeg dijela nekretnine uz more" u korist sina I. prije nego što je izvršena fizička dioba nekretnina između njega i brata. Ne mogu se stoga prihvatiti osnovanim navodi žalbe da je 1. tuženik upis svoga prava vlasništva izvršio temeljem ništavnog pravnog posla - Darovnog ugovora od 9.4.1999., jer je u vrijeme sklapanja toga ugovora darodavac A. K. bio isključivi vlasnik nekretnine koja je bila predmet darovanja.

20. Žalbeni navod tužiteljice da je vještak geodet lažno prikazao južnu stranu katastarskih čestica 901/4, 902/2 i 901/ k.o. P. i da je sud neosnovano odbio njezin dokazni prijedlog za provođenjem novoga vještačenja po drugom vještaku mjerniku, nije osnovan. Naime, tvrdnje tužiteljice da je vještak trebao u skladu s Darovnim ugovorom i rješenjem o nasljeđivanju utvrditi koji je to neizgrađeni dio parcele koji joj pripada i za koji tvrdi da se nalazi u njezinom dugogodišnjem posjedu, žaliteljici valja odgovoriti da je stalni sudski vještak geodezije dipl. ing. F. V. svoj nalaz i mišljenje izradio u skladu s pravilima struke i prema zadatku koji mu je odredio sud. Naime, vještak je na skici ucrtao dio koji je tužiteljica pokazala na očevidu i za koji je tvrdila da je u njezinom posjedu, a za koji je vještačenjem utvrđeno da se ne radi o spornoj nekretnini, već o nekretnini trećih osoba. Kako je vještak u potpunosti otklonio prigovore tužiteljice, nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 261. ZPP za provođenje novog vještačenja, te je taj dokazni prijedlog pravilno odbijen.

21. S obzirom da su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti samostalan posjed stvari, koji ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a koji način stjecanja u konkretnom slučaju također nije ostvaren, jer tužiteljica i njezin prednik nisu uopće bili u posjedu nekretnine koja je predmet spora, pravilnom je primjenom materijalnog prava odbijen tužbeni zahtjev, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 500.000,00 kn na ime građevinske vrijednosti nekretnine.

22. Pravilnom primjenom odredbe čl. 346. st. 1. OZ odbijen je i prijedlog tužiteljice za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja ½ dijela nekretnine koja je predmet spora, jer tužiteljica nije učinila vjerojatnih postojanje svoje tražbine, niti opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, koji uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni, a što ovdje nije slučaj.

23. I odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (čl. 155. ZPP).

24. Slijedom iznijetog, temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 2. i čl. 380. t. 2. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu i rješenje.

U Zagrebu, 7. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Jasenka Grgić, v.r.