Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-695/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Vesni Kuzmičić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. U. iz D., OIB: …, zastupana po punomoćniku M. M., odvjetniku i članu OD M. & p. d.o.o. iz Z., protiv protustranke V. U. iz D., OIB: …, zastupan po punomoćnici B. S. R., odvjetnici u D., radi diobe zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi stranaka protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj 13 R1-6/2021-29 od 17. ožujka 2022., 7. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj 13 R1-6/2021- 29 od 17. ožujka 2022. i predmet vraća tome sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda suđeno je, kako slijedi:

"I. Razvrgava se suvlasništvo na nekretnini katastarske oznake čest. zgr.460, čest. zem. 883 i 885 zk. ul. 250 k.o. D. isplatom, i to na način da vlasništvo nekretnina pripadne protustranci, a da protustranka u roku od 30 (trideset) dana isplati predlagateljici novčani iznos od 1.655.000,00 kuna.

II. Nalaže se predlagateljici trpjeti uknjižbu 1/2 dijela prava vlasništva nekretnine iz točke I. ovog rješenja na ime na ime protustranke, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena predlagateljice.

III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku zajedno sa uknjižbom prava vlasništva iz točke II. ovog rješenja izvršiti uknjižbu založnog prava na ½. dijela prava vlasništva nekretnine iz točke I. ovog rješenja u korist predlagateljice, a radi osiguranja naplate iznosa iz točke I. ovog rješenja, te koje pravo zaloga će se brisati temeljem dokaza o uplati iznosa iz točke I. ovog rješenja."

2. Protiv navedenog rješenja žale se obje stranke.

3. Predlagateljica izjavljuje žalbu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 43/13-Rješenje USRH, 89/14,70/19

– dalje: ZPP), predlažući pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti te vratiti sudu prvog suda na ponovno suđenje.

4. Predloženik izjavljuje žalbu protiv rješenja u cijelosti, odnosno u odnosu na mogućnost geometrijske diobe i utvrđivanja vrijednosti predmetne nekretnine zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, predlažući pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na daljnje postupanje.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalbe su osnovane.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u okviru odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) i u vezi s pravnim pravilom iz paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, br. 45-175/1934 od 1. kolovoza 1934., u daljnjem tekstu: ZSVP) koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91), ovaj sud je utvrdio da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

8. U ovom izvanparničnom postupku predlagateljica je 12.1.2021. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, kojim je predlagala da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede civilnom diobom, odnosno da se izvrši prodaja nekretnine na javnoj dražbi, a da se dobiveni novčani iznos nakon podmirenja troškova podnijeli strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, a sve u odnosu na nekretninu kat. oznake čest. zgr. 460., 883. i 885. zk. ul. 250. K.O. D..

9. Podneskom od 11.4.2021. protustranka je, u bitnom, izjavila kako se protivi predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, budući da mu je predmetna nekretnina jedini dom tj. stambeni prostor kojega posjeduje te je predložio da se suvlasnička zajednica razvrgne na način da nekretnina pripada u cijelosti u njeno vlasništvo, a da ona isplati predlagatelju vrijednost njegovog suvlasničkog dijela.

10. Prvostupanjski je sud prihvatio prijedlog protustranke te presudio na način opisan u točki I. pobijanog rješenja obrazlažući pri tom svoju odluku u bitnom prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka H. S., vještaka građevinske struke te rezultatom očevida od 24. svibnja 2021. Naime, navedenog da proizlazi (u pogledu mogućnosti geometrijske diobe predmetne nekretnine) i to iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka, kao i njegovog usmenog saslušanja na ročištu, kako bi se predmetna nekretnina mogla geometrijski podijeliti u dvije odvojene cjeline samo ukoliko se izvedu određeni građevinski radovi, predstavljati samostalnu građevinsku cjelinu.

11. Međutim, kako stranke nisu tijekom postupka iskazale spremnost za izvođenje takvih radova, a isti predstavljaju izvanredno upravljanje nekretninom, sud prvog stupnja je smatrao da predmetnu nekretninu prema današnjem stanju nije moguće geometrijski podijeliti na dvije samostalne cjeline. Nadalje, u pogledu utvrđivanja vrijednosti nekretnine da je utvrđeno, nakon interkvalitativnog izjednačenja da nema značajnih odstupanja nekretnina odabranih za poredbenu metodu utvrđivanja vrijednosti nekretnina u odnosu na predmetnu, odnosno da postoji dovoljna podudarnost s obilježjima predmetne nekretnine, pa ih je vještak mogao koristiti prilikom utvrđivanja vrijednosti predmetne nekretnine. Stoga je prihvaćajući mišljenja vještaka sud utvrdio da je vrijednost predmetne nekretnine u iznosu od 3.310.000,00 kuna ili 443.000,00 eura.

12. U odnosu na prijedlog protustranke koja je navela da predmetne nekretnine predstavljaju njegov dom, te da ta činjenica predstavlja opravdani razlog propisan odredbom čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), temeljem koje odredbe ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, prvostupanjski sud utvrđuje da iz iskaza protustranke proizlazi da u predmetnoj nekretnini živi dulje od pedeset godina, te da nikada u tom razdoblju na drugom mjestu, dok predlagatelji nisu tijekom postupka predložili dokaz koji bi ukazivao drukčije. Stoga je sud smatrao da je protustranka u živeći u predmetnoj nekretnini, kroz navedeno razdoblje, ostvarila vrlo jaku i trajnu povezanost sa predmetnom nekretninom, pa da slijedom navedenog ista predstavlja njegov dom sukladno odredbi čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda NN MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/20, dalje Konvencija).

13. S druge strane pravo na razvrgnuće suvlasništva predstavlja pravo da određeni suvlasnik na temelju suvlasništva stvari, stekne isključiva prava, bilo vlasništvo te stvari ili novčanu vrijednost te stvari koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. Predlagateljica u ovom postupku zahtijevaju isključivo novčanu vrijednost svog suvlasničkog dijela, a koje pravo temeljem zakona može ostvariti bilo na način da joj protustranka isplati tu novčanu vrijednost ili treća osoba u ovršnom postupku nakon civilne diobe nekretnine.

14. Obzirom da se predlagateljica tijekom postupka nije očitovala na zahtjev protustranke iz podneska od 11. travnja 2021. kojim zahtjeva razvrgnuće isplatom, te kako će predlagateljica razvrgnućem isplatom steći potraživanje prema protustranci u visini tržišne vrijednosti njenog suvlasničkog dijela, dok bi protustranci razvrgnućem suvlasničke zajednice isplatom bilo povrijeđeno pravo na dom, prvostupanjski sud ocjenjuje da u danim okolnostima civilna dioba suvlasništva ne predstavlja miješanje koje ima legitimni cilj, odnosno da ostvarivanje prava na dom protustranke predstavlja osobito ozbiljan razlog koji protustranci daje pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom.

15. Pregledom zk. izvatka da je utvrđeno kako su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaka za po ½. dijela.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 51 ZV.a odlučeno je suvlasničku zajednicu stranaka razvrgnuti na način da protustranci pripadne cjelina prava vlasništva čest. zgr. 460 i čest. zem. 883 i 885 zk. ul. 250 k.o. D., dok je protustranka dužna predlagateljici za njen suvlasnički dio nekretnine isplatiti novčani iznos od 1.655.000,00 kuna, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

17. Osnovano predlagateljica, kao i predloženik osporavaju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, ukazujući na nedostatke zbog kojih se rješenje ne može ispitati, kao i nepotpuno utvrđene odlučne činjenice.

18. U smislu odredbe članka 50. ZV-a kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

19. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu citirane odredbe, sud djeljive pokretne stvari dijeli fizički, a nekretnine geometrijski. Isto tako, svaki suvlasnik u granicama mogućeg i dopuštenog ima pravo ishoditi razvrgnuće suvlasničke zajednice, bez obzira koliki mu je velik suvlasnički dio, te bez obzira na to jesu li ostali suvlasnici s time sporazumni ili se protive razvrgnuću zajednice.

20. U načinu diobe moraju biti zadovoljeni interesi svih suvlasnika, jer pravo na razvrgnuće, u smislu odredbe članka 47. ZV-a, preobražajno je pravo, koje proizlazi iz suvlasništva, a koje tako pripada svakom suvlasniku.

21. Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje na način naveden u izreci, prihvaćajući u cijelosti nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke H. S. od 23.6.2021., koji je saslušan na ročištu od 28.10.2021. na kojem se između ostalog očitovao i primjedbe stranaka na izrađeno vještvo.

22. Međutim, za sada nije moguće prihvatiti utvrđenje suda, koje se temelji na nalazu i mišljenju vještaka, da geometrijska dioba predmetne zgrade, odnosno nekretnina nije moguća. Naime, navedeni vještak u svom usmenom očitovanju, kao i pisanom nalazu i mišljenju, tvrdi da ako bi određeni objekt predstavljao samostalnu uporabnu cjelinu isti mora imati uporabnu dozvolu, odnosno mora biti etažiran kao posebna stambena jedinica, mora imati svoje priključke na instalacije, svoj ulaz, I slično. Međutim, da stranke tijekom postupka nisu iskazale spremnost za izvođenje takvih radova, a njihova suglasnost je nužna, jer se radi o izvanrednom upravljanju stvari.

23. U odnosu na navedeno ističe se da je na ročištu od 28.10.2021. protustranka isticala kako predlaže dopunu vještačenja, na način da vještak utvrdi ako postoje dva sanitarna čvora te zasebni ulazi I prilazi u predložene stambene jedinice, da onda izradi troškovnik radova potvrđenih za razdvajanje jedinstvenog prostora u dvije stambene jedinice radove unutar prostora. Također, smatra netočnim da bi za takve radove trebala građevinska dozvola, već isključivo potvrda glavnog projekta.

24. Međutim, prvostupanjski sud, unatoč prigovorima stranaka, odnosno prijedlogu predlagateljice nije se očitovao na navedeno niti je odlučio o prijedlogu za dopunu nalaza i mišljenja, odnosno navedenu činjenicu nije uopće cijenio u postupku, čime se rješenje u navedenom dijelu ne može ispitati, te je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

25. Ukoliko sud smatra da bi izvođenju radova kojim bi se formirale dvije samostalne stambene cjeline bila umanjena vrijednost nekretnine, što se samo paušalno ističe, onda je bilo potrebno navedenu činjenicu utvrditi, tj. koliko bi radovi koštali i bili time bila i u kojoj mjeri umanjena vrijednost cijele nekretnine.

26. U odnosu na stav prvostupanjskog suda kako je protustranka u tijeku postupka iznijela prigovor zaštite prava na dom, iako je tijekom postupka, a što čini i u žalbi spominjala i drugačiju mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice (geometrijsku diobu), suprotno žalbenim prigovorima predlagateljice, po stavu ovog žalbenog suda protustranka je podredno istakla prigovor zaštite prava na dom u smislu odredbe članka 8. stavak 1. Konvencije kojom je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. ovog članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demografskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanje zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

27. Pravo na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (domu), bilo je predmetom razmatranja Europskog suda za ljudska prava i to posebno u predmetu Ž. protiv Hrvatske – Zahtjev broj … u kojemu se Sud očitovao kako je važna tvrdnja može li osoba koja je ostvarila pravo na dom novcem dodijeljenim sudskom prodajom kupiti drugi prikladan stan, što bi moglo imati važnu ulogu u uravnoteženju interesa, glede mjerodavnog domaćeg prava.

28. S obzirom na izneseno, prvostupanjski je sud bio dužan, sukladno recentnoj sudskoj praksi, provesti test razmjernosti (uz već praksom definirana tri eliminacijska pitanja), što u ovom slučaju nije učinjeno pa je sasvim razvidno da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.

29. Također, samim propuštanjem provođenja testa razmjernosti, prvostupanjski je sud propustio i u potpunosti utvrditi činjenično stanje za donošenje ovakve vrste odluke, budući da pravnu osnovu za donošenje pobijanog rješenja temelji na svega nekoliko rečenica koje su navedene na ročištu od 13.12.2021.

30. Konačno, prvostupanjski sud nije naveo koji "osobito ozbiljan razlog" predviđen člankom 51. stavak 1. ZV-a, kojim bi se opravdalo razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom postoji, osim što je smatrao da protustranci pripada pravo na dom, što nije, kako je gore i navedeno pravilno i potpuno utvrđeno.

31. Zbog svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi s pravnim pravilom iz Paragrafa 21. ZSVP-a uvažiti kako žalbu predlagateljice, tako i žalbu protustranke i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

32. U nastavku postupka, prvostupanjski će sud vodeći računa o primjedbama podnesenim u ovom ukidnom rješenju, otkloniti bitnu povredu na koju je ukazano, utvrditi će odlučne činjenice za odluku u ovom postupku sudskog razvrgnuća suvlasništva i donijeti novu odluku.

U Splitu, 7. lipnja 2022.

Sutkinja:

Vesna Kuzmičić, v. r.