REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: 39. K-1668/2019-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valbone Vojić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. Č., zbog kaznenih djela iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18.; dalje: KZ/11) i drugih, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu podignute 30. svibnja 2019. broj K-DO-855/2019, nakon održane javne rasprave u nazočnosti zastupnice optužbe Saše Cigale Aman, optuženog D. Č. i njegovog branitelja, odvjetnika T. I., dana 6. lipnja 2022. objavio je i p r e s u d i o  j e

optuženi D. Č., OIB: …, sin M. i K. rođene S., rođen... u Z., s prebivalištem  u  L.,  državljanina  R.  H.,  strojar,  sa  završenom osnovnom školom, zaposlen u trgovačkom društvu E. d.o.o., s plaćom od 3.700,00 kuna, neoženjen, bez djece, bez imovine, neosuđivan,

k r i v  j e

što je

- dana 17. ožujka 2019. oko 02,00 sati, nakon što je po službenicima … policijske postaje Z., M. Z. i M. B., u Z., J. kod broja … tijekom redovne kontrole vozila i vozača zaustavljeno osobno vozilo P., srebrne boje, reg. oznake i broja ZG… kojim je isti upravljao te mu je tom prilikom po službenicima … postaje prometne policije Z. utvrđena koncentracija alkohola u organizmu 2,09 g/kg, radi čega je po službenicima … policijske postaje Z. M. Z. i M. B. te policijskom službeniku … policijske postaje Z. I. M., sa službenim vozilom prevezen na pregled u Nastavni zavod za hitnu medicinu G. Z. radi utvrđivanja sposobnosti za smještaj u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnih sredstava, te je po izvršenom liječničkim pregledom odmah po izlasku iz zgrade NZHMGZ oko 03,20 sati počeo negodovati, psovati i vrijeđati policijske službenike, nakon čega je po izdavanju zapovjedi da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira, sjeo u službeno vozilo te je u vozilu nastavio vikati, vrijeđati policijske službenike te udarati šakama po suvozačevom sjedalu i unutarnjoj strani stražnjih desnih vrata radi čega je policijski službenik M. Z. izašao iz vozila i došao do stražnjih desnih vrata koja je otvorio i izdao mu zapovijed da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira te ga je upozorio da će u protivnom biti upotrijebljena sredstva prisile, na koju zapovijed i upozorenje se oglušio, te je u cilju da napadne policijskog službenika M. Z. koji mu je na ruke htio staviti sredstva za vezivanje udario zatvorenom šakom desne ruke u lijevu stranu licu, koji je tom prigodom zadobio tjelesnu povredu u vidu kontuzije lica, a tada je do policijskog službenika M. Z. došao i policijski službenik M. B. te su imenovanog zajedno izvukli iz vozila nakon čega je isti i dalje nastavio sa pružanjem aktivnog otpora i otimanjem iz ruku policijskih službenika, da bi u jednom trenutku u nakani da ošteti službeno vozilo marke F. F. reg. oznake … udario nogom u stražnji desni blatobran navedenog vozila, uslijed čega je nastalo oštećenje vidu udubljena lima veličine 17 x 17 cm, čime je Policijskoj upravi zagrebačkoj nanio štetu u visini 2.274,15 kune,

dakle,

silom izvan slučajeva iz čl. 312. i 314. KZ/11., napao policijskog službenika kad je obavljao službenu dužnost, a kaznenim djelom je službenoj sobi nanesena tjelesna ozljeda, te oštetio tuđu stvar,

čime je

počinio kazneno djelo protiv javnog reda i to napadom na službenu osobu, opisano u čl. 315. st. 1. i 4. KZ/11., a kažnjivo po čl. 315. st. 4. KZ/11., te kazneno djelo protiv imovine i to oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po čl. 235. st. 1. KZ/11., sve u vezi čl. 51. KZ/11.

-na temelju čl. 315. st. 4. u vezi čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci,

-na temelju čl. 235. st. 1. KZ/11 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca

Na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 optuženi D. Č. se osuđuje

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

Na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema optuženiku se primjenjuje

uvjetna osuda

te se određuje da se jedinstvena kazna u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.- dalje: ZKP/08.) optuženi D. Č. dužan je na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenom Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, … policijska postaja isplatiti iznos od 2.274,15 kn u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove odluke.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je dužan u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude platiti trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u iznosu od 500,00 (pet stotina) kn.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je dana 30. svibnja 2019. podiglo optužnicu broj K-DO-855/19 protiv optuženog D. Č. zbog kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 3. KZ/11. i kaznenog djela oštećenje tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11.

2. Oštećena Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka je dostavila imovinskopravni zahtjev (list 82 spisa) u kojem je navedeno da šteta iznosi 2.274,15 kn. Oštećeni M. Z. nije postavio imovinskopravni zahtjev.

3. Optuženi D. Č. pozvan da se očituje o optužbi na raspravi dana 6. lipnja 2022., naveo je da se smatra krivim za oba kaznena djela koja mu se optužnim aktom stavljaju na teret i da priznaje imovinskopravni zahtjev.

4. Optuženik je u svojoj obrani naveo da je počinio ova dva kaznena djela i da su se događaji dogodili kako je to navedeno u činjeničnom opisu. Žao mu je i izražava svoje kajanje. Namjerava se u budućnosti kloniti sličnog ponašanja, kao i svakog drugog kršenja zakona. Od ovog događaja nije dolazio u sukob sa zakonom, osim što je prekršajno kažnjen u jednom navratu zbog kršenja Zakona o sigurnosti na cestama. Imao je period u životu kada je konzumirao alkohol, no s time je prestao.

5. Iz ovakve obrane optuženika proizlazi da isti priznaje počinjenje kaznenih djela i da ne osporava niti jedan navod činjeničnog opisa, a niti elemente krivnje, odnosno svoju ubrojivost, svijest o zabranjenosti, niti ističe ispričavajuće razloge. Stoga je sud nakon priznanja izveo dokaze radi provjere je li optuženikovo priznanje potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima te one dokaze koji se odnose na odluku o kazni budući da tako propisuje odredba čl. 417.a st. 4. ZKP/08.

6. Sud je tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka M. Z. i svjedoka M. B., oba od 22. svibnja 2019. Pročitao je izvješće o uhićenju i dovođenju (list 5-7 spisa), medicinsku dokumentaciju za optuženika s lista 11-12 spisa, zapisnik o očevidu s lista 13-14 spisa, medicinsku dokumentaciju za M. Z. s lista 19, 51 i 52 spisa, izvješće od 17. ožujka 2019. s lista 29 spisa, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta s lista 55 spisa, razgledao je fotografije s lista 57 do 62 i 74 do 76 spisa, pročitao je procjenu štete s lista 82 spisa s ispravama od … osiguranja i A.-H. s lista 83 do 85 spisa. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvatke iz prekršajne i kaznene evidencije s lista 140. i 141 spisa.

7. Sud je prihvatio obranu optuženika s obzirom da je ista u skladu sa svim drugim izvedenim dokazima, dok nema protudokaza koji je opovrgavaju. Sud je prihvatio i svu pisanu dokumentaciju te fotografije kao autentične i istinite budući da su i ovi dokazi međusobno sukladni te potvrđeni obranom. Nadalje, dokumentacija je sastavljena od osoba prilikom obavljanja njihovog posla, koje nemaju osobnog interesa unositi neistinite podatke što je daljnji razlog za prihvaćanje dokumentacije kao vjerodostojnog dokaza. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka jer su suglasni ispravama i međusobno. S obzirom da je optuženik priznao djelo, nema potrebe za reproduciranjem dokaza.

8. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći ih u vezu s obranom optuženika, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se optužnim aktom stavljaju na teret, pri čemu niti jedan od dokaza u spisu ne ukazuje na drugačije činjenično stanje. Sud je iznos štete naveden u optužnici uskladio s dopisom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora pravnih, financijskih i tehničkih poslova o iznosu štete na listu 82. spisa prema kojem šteta iznosi 2.274,15 kn.

9. Prema tome, u radnji optuženika koji je dana 17. ožujka 2019. oko 02,00 sati, nakon što je po službenicima … policijske postaje Z., M. Z. i M. B., u Z., tijekom redovne kontrole vozila i vozača zaustavljeno osobno vozilo kojim je upravljao optuženik te mu je tom prilikom po službenicima … postaje prometne policije Z. utvrđena koncentracija alkohola u organizmu 2,09 g/kg, radi čega je po službenicima … policijske postaje Z. M. Z. i M. B. te policijskom službeniku … policijske postaje Z. I. M., sa službenim vozilom prevezen na pregled u Nastavni zavod za hitnu medicinu G. Z. te je po izvršenom liječničkim pregledom odmah po izlasku iz zgrade NZHMGZ oko 03,20 sati počeo negodovati, psovati i vrijeđati policijske službenike, nakon čega je po izdavanju zapovjedi da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira, sjeo u službeno vozilo te je u vozilu nastavio vikati, vrijeđati policijske službenike te udarati šakama po suvozačevom sjedalu i unutarnjoj strani stražnjih desnih vrata radi čega je policijski službenik M. Z. izašao iz vozila i izdao mu zapovijed da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira te ga je upozorio da će u protivnom biti upotrijebljena sredstva prisile, te je u cilju da napadne policijskog službenika M. Z. koji mu je na ruke htio staviti sredstva za vezivanje udario zatvorenom šakom desne ruke u lijevu stranu licu, koji je tom prigodom zadobio tjelesnu povredu u vidu kontuzije lica, a tada je do policijskog službenika M. Z. došao i policijski službenik M. B. te su imenovanog zajedno izvukli iz vozila nakon čega je isti i dalje nastavio sa pružanjem aktivnog otpora i otimanjem iz ruku policijskih službenika, sadržano je kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. KZ/11. u vezi st. 1. KZ/11. u modalitetu da je, silom izvan slučajeva iz čl. 312. i 314. KZ/11., napao policijskog službenika kad je obavljao službenu dužnost, a kaznenim djelom je službenoj sobi nanesena tjelesna ozljeda.

10. U radnji optuženika koji je jednom trenutku u nakani da ošteti službeno vozilo marke F. F. reg. oznake … udario nogom u stražnji desni blatobran navedenog vozila, uslijed čega je nastalo oštećenje vidu udubljena lima veličine 17 x 17 cm, čime je Policijskoj upravi zagrebačkoj nanio štetu u visini 2.274,15 kn ostvarena su obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11. tako što je oštetio tuđu stvar.

11. Nadalje, optuženik je za oba kaznena djela kriv (čl. 23. KZ/11.) budući da je bio ubrojiv, postupao je s namjerom, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Naime, ubrojivost optuženika nitko nije osporavao, iako je isti bio pod utjecajem alkohola, no to samo po sebi ne podrazumijeva da je ubrojivost upitna. Nadalje, isti je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja (čl. 28. st. 2. KZ/11.) budući da nema sumnje da je bio svjestan obilježja kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje, a o čemu je sud zaključio iz njegove obrane, ali i tijeka njegovog postupanja i okolnosti cjelokupnog događaja u okviru kojega je počinio kaznena djela. Također u postupku nije dovedena u pitanje njegova svijest o zabranjenosti postupanja, a svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno napadati policijskog službenika i nanositi mu tjelesne ozljede, kao što je zabranjeno i oštećivati tuđe stvari. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da se optuženik na njih nije pozivao u svojoj obrani, a niti to proizlazi iz tijeka događaja koji je predmet ovog postupka.

12. Stoga su u ponašanju optuženika ostvarena sva bitna, kako subjektivna tako i objektivna, obilježja kaznenih djela, pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.

13. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11.

14. Kao olakotno sud je uzeo u obzir priznanje oba djela te izraženo žaljenje i time preuzimanje odgovornosti za svoje ponašanje, prihvaćanje imovinskopravnog zahtjeva kao i neosuđivanost (list 140. spisa) na temelju čega se može zaključiti da su ova kaznena djela incident u njegovom ponašanju. Otegotna okolnost je da je optuženik postupao s najvišim stupnjem krivnje.

15. Sud je za kazneno djelo iz čl. 315. st. 2. KZ/11. primijenio institut sudskog ublažavanja iz čl. 48. st. 2. KZ/11. i odmjerio kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci budući da prevladavaju značajne olakotne okolnosti koje opravdavaju izricanje kazne ispod zapriječenog minimuma jer se radi o osobito olakotnim okolnostima. Za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11. sud je utvrdio kaznu zatvora od 3 mjeseca. Potom je primjenom odredbi o stjecaju iz čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11. optuženiku odmjerio jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) , a potom na optuženika primijenio, na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11., uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od 5 (pet) godina, pa je dalje određeno da se izrečena jedinstvena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja ne počini novo kazneno djelo. Sud je odredio dulji rok kušnje, a prilikom odluke o uvjetnoj osudi, vodio je računa o interesu oštećenika s obzirom da bi odlazak optuženika na izdržavanje kazne zatvora otežalo naknadu štete.

16. U slučaju da optuženik u roku kušnje počini novo kazneno djelo, ova uvjetna osuda se može opozvati i optuženik uputiti na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

17. Sud smatra da će se upravo ovakvom sankcijom postići svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

18. Sukladno čl. 47. KZ/11. sud je pri izboru vrste i mjere kazne polazio od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

19. Oštećena Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Sektor pravnih, financijskih i tehničkih poslova postavila je imovinskopravni zahtjev na listu 82. spisa prema kojem šteta iznosi 2.274,15 kn. Sud je razmotrio zahtjev oštećenika sukladno odredbama građanskog prava te je utvrdio da je postupanjem optuženika nastala i građanskopravna obveza prema oštećeniku budući da je optuženik postupanjem zbog kojeg je ovdje proglašen krivim uzrokovao štetu. Naime, čl. 1045. u st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05 i 41/08) propisuje “Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje." Stoga je prihvaćen imovinskopravni zahtjev tako što je određeno da je optuženik dužan u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenom Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, … policijske postaje isplatiti iznos od 2.274,15 kn.

20. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je dužan nadoknaditi trošak postupka u vidu paušalne svote od 500,00 (pet stotina) kn iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08.. Pri određivanju visine paušalne svote, koja je određena u razmjerno niskom iznosu, sud je doveo u ravnotežu okolnost da je optuženik priznanjem kaznenog djela doprinio brzom završetku kaznenog postupka, ali i okolnost da ostvaruje prihode.

21. Optuženik je dužan trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženik ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/08..

22. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 6. lipnja 2022.

Zapisničar:

Sudac:

Valbona Vojić, v.r.

Ivona Horvatić, v.r.

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Na temelju čl. 464. st. 4. ZKP/08. oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinsko-pravnom zahtjevu

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj K-DO-855 /19, uz zapisnik

2. Oštećeni … policijska postaja na broj …

3. oštećeni M. Z. putem … policijske postaje - nakon pravomoćnosti

4. optuženi D. Č., Z., L.

5. branitelj, odvjetnik T. I., uz zapisnik

6. u spis