Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-342/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja R. K., OIB: …, iz Z., predlagatelja M. K.1 , OIB: …, iz Z., predlagatelja S. K., OIB: …, iz M., i predlagateljice I. K., OIB: …, iz Z., koje zastupaju punomoćnici V. L., Ž. V., A. M. L. K. i J. M., odvjetnici u O. društvu L.

– V. & P. d.o.o. u S., radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj Z- 1302/2021 od 15. studenog 2021., dana 6. lipnja 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj Z- 1302/2021 od 15. studenog 2021., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prigovor i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj Z-4406/2019, RZ-54/2019 od 23. veljače 2021., dok je toč. II. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prigovora.

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobijaju predlagatelji zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem Općinskog suda u Makarskoj broj Z-4406/2019, RZ-54/2019 od 23. veljače 2021. odbijen prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. 2463/4 i 2463/5 na način da se uknjiže kao suvlasništvo predlagatelja svakog u 1/8 dijela zbog nepostojanja opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Prigovor u kojem predlagatelji navode da su priloženim ispravama učinili vjerojatnim da im pripada pravo koje nije upisano u njihovu korist, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Makarskoj broj P-1499/2015, na koju se predlagatelji pozivaju, odbijen je zahtjev tužitelja R. K. pok. J. (ispravno B. K.) protiv predlagatelja kao tuženika radi utvrđenja da je B. K. isključivi vlasnik dijela kčbr. 2463/4 upisane u zk.ul. 2759 k.o. Z. u površini od 486 m2 i tom ispravom nije učinjeno vjerojatnim da predlagateljima pripada pravo suvlasništva na cijeloj nekretnini na kojoj su prema stanju katastra upisani kao suposjednici svaki u 1/5 dijela. Temeljem navedenog prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji nemaju opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u smislu čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, u daljnjem tekstu: ZZK).

5. U žalbi predlagatelji ističu da je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) jer sud nije savjesno i brižljivo ocijenio dokaze pojedinačno i u ukupnosti, da je pogrešno primijenio pravilo o teretu dokazivanja u smislu čl. 219. i 221. ZPP-a, te da je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati. Cilj postupka je da se predlagatelji upišu kao vlasnici nekretnina, odnosno da se zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem nekretnine, te da ne bi pokretali postupak kada bi raspolagali s dokumentacijom koja dokazuje pravni slijed stjecanja nekretnina. Stoga ponavljaju da je u ovoj fazi za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka potrebno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje tog postupka. Osim toga ukazuju da je u prijedlogu predloženo izvršiti uvid u presudu zbog ogluhe Općinskog suda u Makarskoj od 7. siječnja 2008. broj P-206/07 kojom je utvrđeno da su predlagatelji vlasnici predmetnih nekretnina za suvlasnički dio koji se zahtijeva utvrditi vlasništvo u ovom postupku pa je sama presuda već dovoljan razlog da se otvori pojedinačni ispravni postupak.

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, pa tako niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuju predlagatelji.

7. Međutim, pobijano rješenje doneseno je pogrešnom primjenom materijalnog prava jer su po ocjeni ovoga suda, cijeneći sadržaj priloženih isprava uz prijedlog, ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Iz stanja u spisu proizlazi da su predlagatelji podnijeli prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za kčbr. 2463/4 i 2463/5 upisanih u zk.ul. 2759 k.o. Z., navodeći da nekretnine u naravi predstavljaju ograđeni vrt, te su upisane kao suvlasništvo predlagatelja svakog u 1/8 dijela i suvlasnika K. J. B. pok. I. u preostalih 4/8 dijela. Prijedlog se odnosi na 4/8 suvlasničkog dijela nekretnina upisanih na K. J. B. pok. I., za koji zemljišnoknjižno stanje ne odgovara faktičnom stanju jer su predlagatelji suvlasnici nekretnina u cijelosti, odnosno i za daljnjih 1/8 suvlasničkog dijela svaki. Navode da je to utvrđeno u postupku Općinskog suda u Makarskoj broj P-1499/2015 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev B. K. za utvrđenje prava vlasništva u 4/8 dijela predmetnih nekretnina, te je utvrđeno da su upravo predlagatelji suvlasnici cijele nekretnine. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Dubrovniku od 17. travnja 2019. broj Gž-510/2017-3.

9. Iz stanja u spisu nadalje proizlazi da je priložena Povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Ispostave za katastar nekretnina M. od 31. srpnja 2020., iz koje proizlazi da su čest.zem. 2463/4 i 2463/5 od revizije katastara 50-tih godina prošlog stoljeća upisane u pl. 71 na ime K. S. pok. I., da je 1976. na temelju rješenja o nasljeđivanju upisana K. M. umjesto K. S., a 1985. na temelju prijavnog lista koji se odnosio na promjenu posjednika i katastarske kulture da su upisani K. A., K. M.2 , K. S., K. R. i K. M. svaki u 1/5 dijela.

10. Prema odredbi čl. 208. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.); opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.), a prema čl. 209. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (st. 1.); u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška (st. 2.); prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.) (st. 4.); kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže upisati pravo vlasništva, prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) (st. 5.). Iz navedenog valja zaključiti da osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

11. Predlagatelji osnovano ukazuju da su u ovoj fazi postupka dužni učiniti samo vjerojatnim da im pripada pravo vlasništva i na preostalom suvlasničkom dijelu nekretnina i da su to priloženim ispravama učinili.

11.1. Naime, predlagatelji su u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici svaki u ¼ dijela, dok iz povijesti promjena u katastru proizlazi da su kao posjednici evidentirani upisani zemljišnoknjižni vlasnici (i K. A.), odnosno da nikada nije bio evidentirani kao posjednik K. J. B. pok. I. koji je upisani kao zemljišnoknjižni suvlasnik u 4/8 dijela i za koji suvlasnički dio je pokrenut pojedinačni ispravni postupak. Kada se to poveže s pravomoćnom presudom iz predmeta Općinskog suda u Makarskoj pod brojem P- 1499/15 u kojemu je odbijen zahtjev B. K. kao tužitelja protiv predlagatelja kao tuženika za utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkim dijelovima predlagatelja, te da se obrazloženje odbijajuće presude temelji na utvrđenju da pravni prednici tužitelja B. K. – upisani zemljišnoknjižni vlasnik K. J. B. pok. I. i njegova supruga K. A. nisu posjedovali predmetne nekretnine pa da B. K. nema pravni temelj za stjecanje prava vlasništva na suvlasničkim dijelovima predlagatelja, te opis nekretnina koji upućuje da se u naravi radi o ograđenom vrtu, to predlagatelji osnovano ukazuju u žalbi da su učinili vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

11.2. Za ovu fazu postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćena prijava prava vlasništva i ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, obzirom isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga nakon provođenja svih dokaza i to tek u daljnjoj fazi postupka, koji je prema iznesenom potrebno otvoriti jer su ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st.

3. ZZK-a.

12. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagatelja i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuo rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje. U ponovnom postupku sud će postupiti sukladno uputi iz odluke ovoga suda, otvoriti pojedinačni ispravni postupak i provesti predložene dokaze.

U Varaždinu, 6. lipnja 2022.

Sutkinja

Sanja Bađun, v.r.