REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-4981/2021-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice A. B., S.,

OIB:…, zastupane po punomoćnici M. R. Š. odvjetnici u

S., protiv tuženika S. P.,

S., OIB:…, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 03.lipnja 2022.godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 5.807,34 kuna zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 286,15 kuna teče od 15. ožujak 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,47 kuna teče od 15. travanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,47 kuna teče od 15. svibanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,47 kuna teče od 15. lipanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 353,47 kuna teče od 15. srpanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 354,95 kuna teče od 15. kolovoz 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 354,96 kuna teče od 15. rujan 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 354,96 kuna teče od 15. listopad 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 354,96 kuna teče od 15. studeni 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 279,93 kuna teče od 15. prosinac 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 371,31 kuna teče od 15. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 236,85 kuna teče od 15. veljača 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 236,64 kuna teče od 15. ožujak 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 236,64 kuna teče od 15. travanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 285,50 kuna teče od 15. svibanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 195,48 kuna teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 248,53 kuna teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 237,63 kuna teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 126,11 kuna teče od 15. rujan 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 116,43 kuna teče od 15. listopad 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 116,43 kuna teče od 15. studeni 2017. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.156,25 Kuna uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužbom predanom ovom sudu dana 12.03.2021.godine tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011, a za razdoblje od 01.12.2015.godine do 01.02.2017.godine. Naime, tužiteljica tvrdi da je bila zaposlenik kod tuženika u utuženom razdoblju, a koje radno mjesto predstavlja javnu službu. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev prema izračunu kojeg joj je dostavio tuženik tako da podneskom od 18.02.2022.godine potražuje ukupan iznos od 5.807,34 Kuna sa pripadajućom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu (list 10 -11 spisa) tuženik predlaže odbaciti tužbu ističući da tužiteljica nije ovlaštena po ZPP-u postaviti tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja. Istaknut je ujedno i prigovor zastare potraživanja. Tuženik ne osporava činjenicu da je tužitelja bila zaposlenica kod tuženika, te da rad u Stomatološkoj poliklinici predstavlja rad u javnoj službi u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, ali ističe prigovor promašene pasivne legitimacije smatrajući da tuženik nije pristupio potpisivanju sporazuma o osnovici plaće sa sindikatima javnih službi kao ni dodacima tome sporazumu već da su potpisnici bili isključivo Vlada RH sa jedne strane i sindikati javnih službi sa druge strane. Navodi se i da tuženik nikad nije imao mogućnosti isplatiti plaću svojim zaposlenicima po uvećanoj osnovici koja je dogovorena gore označenim sporazumom i njegovim dodacima i to iz razloga što da nije bio u mogućnosti promijeniti njen iznos budući da postoji jedinstveni sustav obračuna plaća tzv COP putem kojeg da se vrši obračun plaća svim zaposlenicima u javnom zdravstvu i u kojem da je unaprijed zadana osnovica svake plaće zaposlenicima u javnim službama. Ističe se da u slučaju da je tuženik povećao osnovicu da bi se radilo o postupanju protivno odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Zakona o proračunu jer da sredstva koja bi se odnosila na razliku u povećanju osnovice nisu niti bila osigurana u Financijskom planu niti jedne godine pa da bi time samo preuzimanje obveze za njenom isplatom bila u suprotnosti sa nizom propisa.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom priopćenja DZS od 28.08.2015.godine; arbitražne odluke od 07.12.2011.godine; dodatka Sporazumu od 26.10.2011.godine; vjerodostojnog tumačenja od 28.12.2012.godine; dodatka sporazumu od 13.05.2009.godine; priopćenje DZS od 27.11.2015.godine; sporazuma o osnovici za plaće od 23.11.2006.godine; procjene DZS od 04.12.2015.godine; procjene DZS od 04.09.2015.godine; izračuna tuženika (list 61 spisa); evidencija o radu i rasporedu rada te platnih lista za razdoblje od veljače 2016.godine do studenog 2017.godine.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od 01.prosinca 2015. do 01.veljače 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna. Također je sporno pitanje zastare potraživanja i pasivne legitimacije tuženika, te pitanje prava na podnošenje stupnjevite tužbe. U odnosu na pitanje prava na podnošenje stupnjevite tužbe potrebno je istaći da je neosnovan prijedlog tuženika za odbačaj tužbe budući tužiteljica prije nego joj je tuženik dostavio evidenciju o radu i rasporedu rada te platne liste za razdoblje od veljače 2016.godine do studenog 2017.godine kao i izračuna tuženika nije mogla ni postaviti konkretan tužbeni zahtjev na odgovarajući iznos pa je navedeno uradila po dostavi navedenih podataka od strane tuženika. Također je neosnovan i tuženikov prigovor zastare potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari. Naime, temeljem odredbe članka 139. Zakona o radu (''NN'' 93/2014) je propisano da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina. Kako je u predmetnom slučaju utuženo razdoblje od 01.12.2015.godine do 01.veljače 2017.godine, a tužba je podnesena 12.ožujka 2021.godine predmetno potraživanje nije zastarjelo. Također je neosnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije budući je Vlada RH sklopila dana 23.11.2006.godine Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kao i Dodataka tome Sporazumu 13.svibnja 2009.godine i izmjene i dopune tog Dodatka 26.10.2011.godine te je akte Vlada RH sklopila u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi pa tako i tuženika te je Vlada RH u tom smislu trebala osigurati sve pretpostavke da poslodavci, kao što je i tuženik mogu ispuniti svoje obveze za koje su se ostvarili uvjeti. U navedenom smislu tuženik je nedvojbeno pasivno legitimiran u predmetnom postupku slijedom čega je neosnovan i prigovor promašene pasivne legitimacije.

6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

8. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

9. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

10. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

11. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

13. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

14. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

15. Dakle, tuženik je tužiteljici u utuženom razdoblju bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljičinu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za utuženi period u iznosu od zatraženih 5.807,34 Kuna budući navedeni iznos proizlazi i iz tuženikovog izračuna.

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

19. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom postupku tuženik je istoj dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP- a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 09.12.2021.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 28.01.2022.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 18.02.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 16.03.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 412,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 4.125,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.031,25 Kuna ukupno iznosi 5.156,25 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 03. lipnja 2022.godine

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

-tužiteljici-po punomoćnici

-tuženiku