P-2486/2020

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužiteljice R. K. iz R., …. zastupana po pun.

M. M., odvj. u Splitu, protiv tuženika G. osiguranje, Zagreb, OIB:…, zastupano po pun. Željku Vrdoljaku,

odvj. u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. lipnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužitelja M. M., odvj. u Splitu i punomoćnika tuženika Ž. V., odvj. u Splitu, objavljene istog dana,

p r e s u d i o  j e

I.Dužan je tuženik u roku 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 15.513,96 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 18. 5. 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II.Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 9.260,00 kn.

Obrazloženje

1.U tužbi se navodi kako je 19. 12. 2019. u 17,20 sati u K. N., došlo do prometne nesreće koja za posljedicu ima totalnu

štetu na vozilu tužiteljice reg. ozn…. marke Ford Focus, proizvedeno 2013. Za štetu da je odgovoran I. B.. koji je upravljao vozilom marke Nissan Murano reg ozn…. osigurano kod tuženika po polici broj … važeća od

13. 6. 2020. Vozilom da je upravljao M. J. iz K. N.. U mirnom postupku tuženik da je utvrdio vrijednost vozila na iznos od 46.310,33 kn, te vrijednost spašenih ostataka u iznosu od 15.282,41 kn, te da je isplatio polovicu tog iznosa od 15.513,96 kn. Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje iznos od 15.513,96 kn s kamatom od dana obraćanja tuženiku u mirnom postupku, ističući da je za predmetni štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika.

2.Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu ističući prigovor nagođene stvari, s obzirom da je tuženik potpisao klauzulu o povratu u kojoj je navedeno da je prilikom primitka navedenog iznosa u cijelosti namiren, odnosno da nema daljnjih potraživanja prema tuženiku. Tuženik ne spori da je 19. 5. 2020. na ime štetne na vozilu isplatio iznos od 15. 513,96 kn. Podredno tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali ističe prigovor suodgovornosti tužitelja u omjeru od 50% zbog toga što vozač vozila tužiteljice nije prilagodio brzinu kretanja vozila uvjetima na cesti, te je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je bila izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom i napustio je mjesto štetnog događaja a da nije razmijenio podatke s drugim sudionikom prometne nezgode te osigurao alkotestiranje. Tuženik podredno ne spori niti utuženu visinu štete na vozilu.

3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa prekršajnog suda u Splitu broj 28 PP-P-1036/20, potvrde MUP-a Postaje PP Split od

8. 1. 2020., naloga za isplatu od 19. 5. 2020., zahtjeva za isplatu nespornog dijela štete od 18. 5. 2020., klauzule o povratu od 12. 5. 2020., pregledom spisa PU SDŽ Klasa 211-04/19-P/18703, prigovora I. B. (bez datuma), fotografija oštećenih vozila, obveznog prekršajnog naloga protiv I. B. od 19. 12. 2019., optužnog prijedloga protiv M. J. od 23. 12. 2019., zapisnika o očevidu od 8. 1. 2020.,

zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola od 19. 12. 2019., skice lica mjesta, saslušanjem svjedoka M. J. i I. B., te vještačenjem po vještaku

prometne struke dipl. ing. N. K..

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5.Među strankama nije sporno:

- kako je 19. 12. 2019. u 17,20 sati u K. N., Cesta dr. Franje Tuđmana 779 došlo do sraza osobnog vozila Nissan Murano i Ford Focus,

- kako je na mjestu štetnog događaja ograničenje brzine 50km/h,

- kako je padala kiša, te asfalt bio mokar od kiše,

- kako se prije sraza vozilo Nissan Murano uključivao sa nogostupa izvan južnog ruba kolnika Ceste dr. Franje Tuđmana s namjerom nastavljanja kretanja sjeverom prometnom trakom u pravcu Trogira,

- kako se prije sraza vozilo Ford Focus kretalo južnom prometnom trakom kolnika cesta dr. Franje T. u pravcu zapada u pravcu istoka,

- kako je vozilo Ford Focus u vlasništvu tužiteljice a njime je u vrijeme štetnog događaja upravljao M. J.,

- kako je vozilo Nissan Murano u vlasništvu S. K. a njime je za vrijeme štetnog događaja upravljao I. B.,

- kako je mjesto štetnog događaja skicirano i fotografirano te da je vozač M. J. koji je upravljao tužiteljičinim vozilom upravljao vozilom za vrijeme dok mu je izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom, te je napustio mjesto štetnog događaja bez ostavljanja podataka drugom sudioniku štetnog događaja i bez popunjavanja Europskog izvješća,

- kako se tužiteljica 18. 5. 2020. obratila tuženiku radi isplate nespornog dijela štete na vozilu,

- kako je tuženik 19. 5. 2020. isplatio tužiteljici iznos od 15.513,96 kn,

- kako je tužiteljica 12. 5. 2020. potpisala klauzulu o povratu u kojoj navodi da nakon primitka navedene svote na ime naknade štete na vozilu u vezi s predmetnim štetnim događajem nema, niti će imati ikakvih daljnjih potraživanja prema osiguraniku ili prema osiguratelju, tj. tuženiku, ili prema kojoj trećoj osobi.

6.Sva naprijed navedena utvrđenja nisu sporna među strankama te proizlaze iz isprava koje su stranke priložile u spis.

7.S obzirom da visina tužbenog zahtjeva među strankama nije sporna, valjalo je u postupku raspraviti i utvrditi je li vozač koji je upravljao vozilom tužiteljice suodgovoran za predmetni štetni događaj, budući da tuženik tvrdi kako brzinu kretanja nije prilagodio uvjetima na cesti, te da je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je bila izrečena zabrana upravljanja motornim vozilima, kao i iz razloga što je napustio mjesto nezgode bez razmjene podataka s drugim sudionikom.

8.Što se tiče prigovora nagođene stvari, sud smatra kako je isti neutemeljen iz razloga što se tužiteljica obratila tuženiku radi isplate nespornog dijela štete na vozilu 18. 5. 2020. sukladno čl. 12. st. 3. Zakona o obveznog osiguranju u prometu, te je tuženik 19. 5. 2020. isplatio tužiteljici nesporni iznos štete, što potvrđuje i u svom odgovoru na tužbu. Stoga, tipska klauzula, koju je tužiteljica potpisala 12. 5. 2020., nije od nikakvog značaja za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari, budući je tužiteljici na njen zahtjev isplaćen nesporni iznos štete, dok je za isplatu preostalog spornog iznosa pokrenut predmeti postupak iz razloga što tužiteljica smatra kako na strani vozača koji je upravljao njenim vozilom ne postoji doprinos nastanku štete, dok tuženik smatra obrnuto.

9.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11 ) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

11.Na okolnost činjenica vezanih uz nastanak štetnog događaja i ulogu sudionika u istom, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka I. B. i M. J., te vještačenjem po vještaku N. K..

12.Svjedok M. J. u svom iskazu navodi da se kretao glavnom cestom kada mu je vozilo koje je dolazilo sa sporedne ceste presjeklo put, te je do sraza došlo na način da je desni prednjim dijelom udario u prednji lijevi dio vozila osiguranika tuženika. Tvrdi da se kretao brzinom od 50-60km/h, da je vidljivost bila lošija, da je bio mrak i da je padala kiša. Vozilo koje je dolazilo sa sporedne ceste, da je uočio prije sraza, te da se to vozilo nije kretalo nekom većom brzinom. Ne spori da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio pod zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilom, te tvrdi da se zbog toga, bojeći se da ga ne zatvore, nakon 15-20 minuta udaljio s mjesta štetnog događaja. Njegovo vozilo da je ostalo na istoj poziciji, dok je vozilo osiguranika tuženika pomaknuto. Na mjestu gdje je sa sporedne ceste dolazio na glavnu cestu, osiguranik tuženika da nema svjetlosne signalizacije , te da se radi o nepreglednoj poziciji s koje je nezgodno izaći na glavnu cestu.

13.Svjedok I. B., osiguranik tuženika navodi da je bio parkiran na nogostupu ceste u smjeru Trogir-Split s namjerom da se vrati u Trogir. Ističe kako je padala kiša, odnosno da je bio pljusak kada se s nogostupa pokušao uključiti na cestu, ali je nakon metar do dva iz sporedne ceste dolazilo vozilo s namjerom da krene u smjeru Trogira. U tom trenutku da je bio većim dijelom na nogostupu i da je upalio sva četiri žmigavca, te da je morao pustiti kolonu vozila iz smjera Splita. Nakon što je ta kolona prošla da se iz pravca Trogira pojavila druga kolona, te da je svo vrijeme stajao na mjestu i da se nije mogao povući nazad zbog biciklista koji su bili iza njega, te da se vozilo kojim je upravljao M. J. jednostavno zabilo u njega, iako ga je mogao zaobići jer je cesta bila prazna. Procjenjuje da se to vozilo kretalo brzinom od 50-60 km/h, dok je on cijelo vrijeme stajao. Smatra da nije kriv za predmetni štetni događaj iako ga je drugi sudionik u to uvjeravao. Također tvrdi da je taj drugi sudionik bio u alkoholiziranom stanju.

14.Pregledom prekršajnog spisa ovog suda 28 PP-P-1036/20 utvrđeno je da je vozač M. J. presudom od 28. 2. 2020. proglašen krivim zbog činjenice da je upravljao vozilom u vlasništvu tužiteljice za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera upravljanja motornim vozilom te zbog činjenice da se udaljio s mjesta štetnog događaja i drugom sudioniku prometne nesreće nije ostavio svoje podatke i nije popunio Europsko izvješće, pa mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana koja je preimenovana u uvjetnu osudu s rokom kušnje od 1 godine. Ujedno mu je izrečena nova zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kn.

15.Pregledom spisa PU SDŽ, Postaje PP Klasa … utvrđeno je

kako je protiv I. B., vozača koji je vozio automobil osiguran kod tuženika od strane PP Trogir izdan obvezni prekršajni nalog zbog toga što je izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom jer se uključivao u promet s prilaznog kolnika na Cestu dr. Franje Tuđmana, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje. Protiv ovog prekršajnog naloga I. B. je izjavio prigovor, no sudu nisu dostavljeni podaci o odluci nadležnih tijela povodom tog prigovora.

16.Vještak prometne struke N. K. dipl. ing. strojarstva analizirao je način nastanka predmetnog štetnog događaja i ulogu sudionika istog temeljem spisa PU SDŽ, spisa prekršajnog suda i iskaza saslušanih svjedoka. U svom nalazu i mišljenju opisuje mjesto nezgode, stanje ceste, oštećenja na vozilima, te daje mišljenje po mjestu i načinu naleta, brzinu i vremenskim intervalima gibanja sudionika, mogućnosti međusobnom uočavanja i načinu nastanaka nezgode i mogućnost izbjegavanja iste.

17.Analizom svih naprijed navedenih parametara vještak zaključuje kako slijedi:

- Neposredno prije sraza, osobno vozilo „Nissan Murano“ reg.oznake i broja … uključuje se sa nogostupa izvan južnog ruba kolnika ceste dr. Franje

Tuđmana, sa namjerom nastavljanja kretanja sjevernom prometnom trakom u pravcu zapada, odnosno u pravcu Trogira.

- Uključivanjem sa nogostupa dr. Franje Tuđmana, predmetno osobno vozilo „Nissan Murano“ moglo se kretati brzinom od oko 2 km/h ili oko 0,55 m/s.

- Neposredno prije sraza, osobno vozilo „Ford Focus“ reg.oznake broj ST 3516 L, kreće se južnom prometnom trakom kolnika ceste iz

pravca zapada u pravcu istoka i neposredno prije sraza kreće se sa brzinom od oko 55 km/h ili 15,2 m/s.

- Do sraza između prednjeg više desnog dijela osobnog vozila „Ford Focus“ reg.oznake i broja … i prednjeg više desnog dijela osobnog vozila

„Nissan Murano“ reg.oznake i broja …, dolazi na udaljenosti od oko 7

m od početne točke mjerenje u smjeru istoka i oko 2 metra od središnje crte u smjeru juga.

- U trenutku naleta uzdužne osi zatvarale su kut od oko 130° pa je sam nalet definiran kao kutni.

- U trenutku nezgode kolnik navedene dionice na bližem licu mjesta nezgode proteže se u pravcu većem od 100 m, bila je noć i padala je kiša.

- Obzirom na kratka svjetla koja su na vozilima imala sudionici mogućnost međusobnog uočavanja iznosi oko 40 metara.

- Osobnom vozilu „Nissan Murano“ od početka uključivanja sa nogostupa izvan južnog ruba kolnika ceste dr.Franje Tuđmana, pa do mjesta samog naleta, potreban je vremenski interval od oko 3 sekunde.

- Vozač osobnog vozila „Ford“ objektivno može uočiti osobno vozilo „Nissan“ u fazi uključivanja sa udaljenosti od oko 40 metara prije mjesta naleta. Na navedenoj udaljenosti i uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje na mokrom kolniku od oko 6 m/s², do mjesta naleta osobno vozilo „Ford“ zaustavilo bi se da se kreće sa brzinom od 60 km/h ili 16,6 m/s.

- Vozač osobnog vozila „Nissan“ neposredno prije uključivanja na južnu prometnu traku kolnika Ceste dr. Franje Tuđmana, okretanjem preko lijevog ramena jasno je mogao uočiti osobno vozilo „Ford“ u nailasku južnim prometnim trakom, istoga propustiti i na taj način sraz bi se izbjegao

18.Prema odredbi čl. 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima, prometnim svjetlima, te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

19.Prema odredbi čl. 43. ZSPC-a vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozila (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, kretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti natrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovini. Nadalje, prije započinjanja opisanih radnji, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovini, vodeći računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja.

20.Prema odredbi čl. 45. vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj površini, dužan je propustiti sva vozila i pješake koja se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

21.Prema odredbi čl. 51. st. 1. istog zakona na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom, koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

22.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan, odnosno da je za predmetni štetni događaj u cijelosti odgovoran vozač vozila osiguranog kod tuženika i da ne postoji podijeljena odgovornost sudionika predmetnog štetnog događaja. Naime, u konkretnom slučaju iz iskaza saslušanih svjedoka, spisa PU Splitsko dalmatinske Postaje PP te nalaza i mišljenja vještaka N. K. jasno proizlazi da se vozač vozila osiguranog kod tuženika uključivao u promet a da nije propustio vozila koja su se kretala na glavnoj cesti, odnosno vozilo tužiteljice kojim je upravljao M. J.. Naime, na mjestu štetnog događaja, odnosno Cesti dr. Franje Tuđmana vrijedi ograničenje brzine od 50km/h, a vozač M. J. vozio je brzinom od oko 55 km/h, dakle brzinom neznatno većom od dopuštene. Prema nalazu vještaka, mogao je vidjeti osobno vozilo "Nissan " u fazi uključivanja sa udaljenosti od oko 40m prije mjesta naleta, te se na navedenoj udaljenosti i uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječnog usporenja na mokrom kolniku mogao zaustaviti krećući se brzinom od 60km/h. Dakle vozač M. J. kretao se na glavnoj cesti i vozilom brzinom neznatno većom od dopuštene, dok se vozač osobnog vozila Nissan nalazio na nogostupu s namjerom uključivanja u promet, a da se prije toga, jednostavnim okretanjem preko lijevog ramena nije uvjerio kako navedenu radnju može poduzeti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. Svjedok I. B. naveo je u svom iskazu kako su vremenski uvjeti bili loši, kako je stajao na nogostupu, dakle niti na sporednom putu, te kako je propuštao vozilo koje se s druge strane glavne ceste uključivalo u promet, potom da je pustila vozila koja su se u koloni kretala iz smjera Splita, da bi potom propustio i kolonu iz smjera Trogira, nakon čega je došao vozač J. krećući se brzinom od 55km/h. Ovaj sud smatra kako je vozač Jurić zadržavao smjer kretanja krećući se glavnom cestom i njegova brzina tek je neznatno veća od dopuštene, i nije u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja. Vozilo osiguranika tuženika nalazilo se na nogostupu i prema naprijed navedenim odredbama ZSCP-a, bilo je dužno propustiti sva vozila koja su se kretala glavnom cestom, što nije učinio, a ekskulpacijski razlozi na koje se poziva nisu relevantni za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari. Naime, činjenica napuštanja mjesta štetnog događaja i kršenje zabrane upravljanja motornih vozilom B kategorije bitni su za prekršajno kažnjavanje vozača J., no te činjenice nemaju nikakvog utjecaja na dinamiku nastanka štetnog događaja i ulogu sudionika istog.

23.Slijedom izloženog, s obzirom da sud smatra kako je za nastali štetni događaj isključivo odgovoran vozač vozila osiguranika tuženika, jer je vršio naglu radnju uključivanja s nogostupa na glavnu cestu a da se prije toga nije uvjerio da tu radnju može poduzeti na siguran način, čime je uzrokovao štetu na vozilu tužiteljice, to je tuženik u obvezi naknaditi tužiteljici cjelokupnu štetu. Kako iz odgovora na tužbu proizlazi da visina utužene štete na vozilu nije sporna, to je dužan tuženik isplatiti tužiteljici traženi iznos od 15.513,96 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 18. 5. 2020. do isplate, budući je sudu dostavljen zahtjev za isplatu od 18. 5. 2020., dok dokaza o ranijem obraćanju tužiteljice tuženiku s zahtjevom za naknadu štete na vozilu nema.

24.Radi naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

25.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP–a, a tužiteljici je priznat trošak kako slijedi:

-za sastav tužbe, pristup na ročište od 1. 3. 2021., 8. 10. 2021. i 28. 3. 2022. te za sastav podneska od 10. 3. 2022. po 100 bodova, uvećano za PDV od 25 %, što ukupno iznosi 6.250,00 kn. Na ovaj iznos tužiteljici pripada trošak vještačenja od 2.000,00 kn te trošak sudskih pristojbi tužbe i presude po 505,00kn, tako da ukupni trošak tužiteljice iznosi 9.260,00 kn.

U Splitu, 3. lipnja 2022.

S U D A C

Vica Roščić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika

- u spis