Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž R-653/2022-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice kao predsjednika vijeća, te Andree Boras- Ivanišević kao suca izvjestitelja i Denis Pancirov-Parcen kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja I. M. S. d.o.o., Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima T. O., I. V. G., K. K., M. Š. L. i K. G. D., odvjetnicima iz O., V., K., Š., odvjetničko društvo d.o.o. iz Z., protiv tuženika I. - S. N. D., Z., OIB: ..., radi nadomještaja suglasnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu od 24. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2022.

p r e s u d i o  je

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 24. veljače 2022. pod poslovnim brojem 25 Pr- 16140/20219.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom nadomješta se suglasnost tuženika za donošenje odluke o redovnom otkazu Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj:

MS-905680/19-3 od dana 01. 03. 2019. godine uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radniku H. K., zaposlenom na radnom mjestu „Prodavač“, sistematiziranom u organizacijskoj jedinici Regija Istok, Maloprodajno područje V., a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od dana 26. kolovoza 2021. (točka I. izreke).

2. U odluci pod točkom II. izreke nalaženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna, sa zateznom kamatom tekućom od 24. veljače 2022. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

3. Protiv navedene presude žali se tuženik, pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i suđenje.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba nije osnovana.

6. Neosnovano žalitelj prigovara da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. točka 11. ZPP-a, jer pobijana presuda sadrži jasne i pobijane razloge o činjenicama i nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva te ne proturječi sama sebi i razlozima presude, koja ima razloge o odlučnim činjenicama i koji su jasni te nisu proturječni, a u tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

7. S druge strane sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra žalitelj da bi trebalo i ako izvodi drugačije činjenične zaključke nego što čini tuženik. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ono je u konkretnom slučaju dano u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a.

8. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za nadomještanje suglasnosti za redovni otkaz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj: MS- 905680/19-3 od dana 1. ožujka 2019. , uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radniku H. K., zaposlenom na radnom mjestu „Prodavač“, sistematiziranom u organizacijskoj jedinici Regija Istok, Maloprodajno područje V., a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od dana 26. kolovoza 2021.

9. Raspravljajući po navedenom zahtjevu sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je tužitelj dana 19. kolovoza 2021. Radničkom vijeću u skladu sa zakonskom obvezom iz članka 150. ZR-a dostavio na savjetovanje namjeru redovitog otkazivanja ugovora o radu radniku H. K. zaposlenom na neodređeno vrijeme na radnom mjestu prodavač u regiji Istok,

- da je radnica J. B. dana 4. kolovoza 2021. dala izjavu da je navedenog dana u kancelariju u kojoj je bila prisutna i D. M. radnik H. K. pristupio, te počeo postavljati pitanja „ što ste napravili mojoj prijateljici S.? Zbog vas je dobila otkaz, što se pravite glupavi sada svi? To nije ljudski…igrate se nije to još gotovo...“ kao i da joj je rekao da ne priča gluposti… da zna kako su oni radili i kakva su ekipa bili…“ , ..“to što ste vi napravili je dno dna, vi ste zadnji ljudski šljam, cijela I. bruji o vama kakva ste govna, tek ćete sada vidjeti što će biti..“ ,

- da je dana 4.kolovoza 2021. radnica D. M. dala izjavu u kojoj navodi da je tog dana sjedila u uredu sa zamjenicom Josipom Bogdanović, te je u bitnom ponovila izgovorene riječi od strane radnika H. K. upućene J. B.,

- da je dana 28.02.2019. radniku H. K. upućeno upozorenje o obvezama iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza obzirom da je na temelju prijedloga direktora regije O. od 20. veljače 2019. utvrđeno da je isti dana 11. prosinca 2018. komunicirao na neprimjeren način koji se može opisati kao prijeteće, ponižavajuće ili uvredljivo postupanje prema kolegama i nadređenima i to na sastanke radnika na maloprodajnog mjesta V. , koji se održavao radi uručenja odluka o otkazu ugovora o radu, a sve na način da je na samom početku sastanka uzeo riječ direktoru Regije O. i regionalnom voditelju 01 V. i to glasno vičući ,neprijateljskim tonom se obraćao predstavnicima poslodavca, a nakon niza neprimjerenih i optužujući ih rečenica na račun poslovodstva započeo s ponižavanjem regionalnog voditelja, prozivajući ga za njegove postupke i predbacujući mu poduzete aktivnosti, a na koji način je povrijedio odredbe članka 111. Pravilnika o radu tuženika,

- da je radničko vijeće I. M. S. d.o.o. u svom očitovanju od 27.kolovozu 2021. uskratilo suglasnost i protivilo se donošenju namjeravane odluke o redovitom otkazu ugovora o radu za radnika H. K., a iz razloga jer da nema konkretnih i čvrstih dokaza koji bi uputili na navedeno skrivljeno ponašanje radnika koje bi prouzročilo otkaz ugovora o radu, jer da je poslodavac odlučio jednostrano povjerovati u iskaze kolegica koje su u suštini isti, ali se i bitno razlikuju u interpretaciji samog događaja.

- da su tužitelj, kao poslodavac i H. K., kao radnik, dana 1.ožujka 2019. sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme temeljem kojeg je radnik zaposlen na radnom mjestu „Prodavač“,sistematizirano u organizacijskoj jedini Regija Istok, Maloprodajno područje V.

10. Prvostupanjski sud je polazeći od navedenih utvrđenja prihvatio tužbeni zahtjev uz osnovno i odlučno shvaćanje da u sporu ovakve naravi sud raspravljanje ima ograničiti na utvrđivanje namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje propisuje ZR kao dopuštene razloge za otkaz, odnosno postoji li zabrana otkaza i upućuje li poslodavac navodima i predloženim dokazima na postojanje osnovane sumnje da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu.

11. U konkretnom slučaju je utvrđeno da tužitelj namjerava otkazati ugovor o radu radniku iz razloga što je počinio osobito teške povrede obveze radnog odnosa navedene u članku 111. Pravilnika o radu tuženika i to izazivanje nereda, tučnjave, te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima, uz nepridržavanje odredaba zakona, odluka, pravilnika i drugih akata odnosno da je isti ničim izazvan uputio niz uvreda, prijetnji drugim radnicima, a čime je prešao sve granice dopuštene komunikacije i profesionalnih odnosa, a što je dovelo do trajnog narušenja odnosa povjerenja između njega i tužitelja uslijed kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.

12. Ocjenjujući provedene dokaze sud je utvrdio da konkretnom slučaju nisu postojali razlozi za uskraćivanje suglasnosti tuženog za otkazivanje ugovora o radu H. K. Naime, sindikalni povjerenik nije apsolutno zaštićen od mogućnosti otkaza ugovora o radu. Odredbom članka 188. stavak 3 Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/19 i 98/19 - dalje ZR) štiti se samo zakonita sindikalna djelatnost, ali se sindikalni povjerenik ne štiti od odgovornosti za povrede iz radnog odnosa.

13. Tako je sud utvrdio da u odnosu na navedenog radnika ne postoji zabrana otkazivanja, kao što je i utvrdio da je tužitelj kao poslodavac svojim navodima i predloženim dokazima ukazao da postoji osnovana sumnja da su ostvareni razlozi za izvanredni otkaz Ugovora o radu , obzirom da je radnik već upozoren na istovrsne povrede iz radnog odnosa kao u konkretnom slučaju ili ako postoje druge važne okolnosti zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.

14. U odnosu na navode žalbe za odgovoriti je kako se sud prvog stupnja u pobijanoj odluci nije upuštao u ocjenu osnovanosti tih razloga, odnosno da li počinjene povrede radnika H. K. imaju karakter takove teške povrede radne obveze koje bi opravdavale otkazivanje ugovora o radu sud se davanjem suglasnosti niti na koji način ne upušta u ovom postupku.

15. Ovo iz razloga što prema čl. 188. st. 3. ZR-a, ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka.

16. Kako je u ovoj pravnoj stvari tužitelj zatražio suglasnost na namjeravani otkaz radniku koji ima status sindikalnog povjerenika te uživa sudsku zaštitu sukladno čl. 188. stavak 3. ZR-a obrazloživši svoj zahtjev, a tuženik je tu suglasnost uskratio to je bilo osnove za vođenje sudskog postupka prema čl. 188. st. 3. ZR.

17. Postojanje prethodne suglasnosti bilo da ju je sindikat izrijekom dao ili se prešutno izjasnio o prethodnoj suglasnosti (čl. 188. st. 2. ZR), bilo da je prethodnu suglasnost nadomjestila sudska odluka (čl. 188. st. 3. ZR) predstavlja postupak prije otkazivanja ugovora o radu i u tom postupku nije stranka zaposlenik kojem poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, već su stranke poslodavac i sindikat.

18. U postupku prije otkazivanja ugovora o radu u kojem poslodavac traži prethodnu suglasnost od sindikata u smislu čl. 188. st. 1. ZR, a tako i u sudskom postupku koji se vodi prema čl. 188. st. 3. ZR, potrebno je ocijeniti da li poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu iz razloga koje ZR propisuje kao dopuštene razloge za otkaz, da li se radi o zaposleniku kojem se može otkazati ugovor o radu (čl. 34. I 38. ZR) te da li je poslodavac navodima i predloženim dokazima učinio vjerojatnim da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu. Već navedene okolnosti onemogućavaju poslodavca u eventualnom šikanoznom postupanju.

19. Žalitelj pogrešno smatra da bi poslodavac već u postupku prije otkazivanja ugovora o radu (u postupku povodom traženja prethodne suglasnosti) morao dokazati da je ostvaren razlog za otkaz ugovora o radu. Ovo iz razloga što bi takvo tumačenje ovlaštenja sindikata iz čl. 188. st. 2. ZR dovodila poslodavca u situaciju da vodi dva postupka u kojima bi (u svakom postupku zasebno) i to jednom u odnosu na sindikat a drugi put u odnosu na zaposlenika morao dokazivati ostvarenje istog razloga za otkaz, a to po ocjeni ovoga suda nije bila intencija zakonodavca, a to bi se protivilo i načelu ekonomičnosti posebno u situaciji kada su radni sporovi prema čl. 434. ZPP propisani kao postupci u kojima postoji potreba hitnog rješavanja ( pravni stav zauzet u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-407/13 od 16. srpnja 2014. te u nizu kasnijih presuda).

20. Zbog navedenih razloga ovaj je sud ocijenio da je u postupku koji se vodi po čl. 188. st. 3. ZR, dovoljno da poslodavac učini vjerojatnim postojanje otkaznog razloga.

21. Poslodavac će nakon pribavljene prethodne suglasnosti (izričito ili prešutno ili sudskom odlukom koja nadomješta prethodnu suglasnost) u postupku povodom otkaza ugovora o radu morati dokazati postojanje otkaznog razloga.

22. U bitnome identično pravno shvaćanje zauzeto je i u presudi Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr 407/13-2 od 16. srpnja 2014., te u nizu kasnijih presuda.

23. Dakle, sud u ovom postupku nije ovlašten odlučivati o zakonitosti namjeravane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu, odnosno utvrđivati postojanje opravdanog razloga za otkaz iznad razine vjerojatnosti njegova postojanja.

24. Kako je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja osnovom provedenog dokaznog postupka opravdano smatrao kako je na razini vjerojatnosti smatrao da su da su ostvareni razlozi za skrivljeni otkaz Ugovora o radu , obzirom da je radnik već upozoren na istovrsne povrede iz radnog odnosa kao u konkretnom slučaju ili ako postoje druge važne okolnosti zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.

25. Slijedom kako nisu ostvareni navodi žalbe, niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365 stavka 2. ZPP-a, na temelju odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tuženika je valjalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

26. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a.

U Splitu, 3. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica, v. r.