Republika Hrvatska
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6
Poslovni broj: 21. Povrv-516/2021-12
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Splitu po sucu Ivi Bakaliću, na prijedlog sudskog savjetnika Jadranka Basića, u pravnoj stvari tužitelja L. d.o.o., Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku B. A., odvjetniku u Z., protiv tuženika U. j.d.o.o., P., OIB: …, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja N. K. M., odvjetničke vježbenice kod J. M., odvjetnika u S. i punomoćnika po zaposlenju tuženika N. J., na ročištu za objavu presude održanom 2. lipnja 2022.
p r e s u d i o j e
I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Ovrv-1892/2020 od 3. veljače 2021. donesen po javnom bilježniku H. D. iz S., koji glasi:
"Nalaže se Ovršeniku isplata ovrhovoditelju u iznosu od 3.508,32 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim po stopi koja je propisana sukladno članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, počev od:
16. ožujka 2019. na iznos od 22,64 kuna po računu broj 2225-1-1,
13. svibnja 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 4229-1-1,
15. lipnja 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 5229-1-1,
16. srpnja 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 6191-1-1,
16. kolovoza 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 7100-1-1, 17. rujna 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 8045-1-1,
16. listopada 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 9122-1-1, 16. studenog 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 10156-1-1, 16. prosinca 2019. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 11193-1-1, 16. siječnja 2020. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 12231-1-1, 16. veljače 2020. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 1102-1-1,
16. ožujka 2020. na iznos od 316,88 kuna po računu broj 2221-1-1,
pa do isplate zajedno s dolje navedenim nastalim troškovima ovršnog postupka u iznosu od 906,63 kuna kao i da na te troškove plate zakonske zatezne kamate po gore navedenoj stopi od dana donošenja ovog Rješenja 3. veljače 2021. do naplate, sve u roku od 8 dana od dana dostave otpravka ovog Rješenja".
II Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 2.700,00 kuna na ime troškova parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, obračunatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predmetni postupak započet je prijedlogom za ovrhu povodom kojeg je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi.
2. Nakon što je tuženik uložio prigovor, rješenje o ovrsi je stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. Tuženik u svom prigovoru navodi da ulaže prigovore na zakonsku neutemeljenost članarine koja se potražuje predmetnom ovrhom te slijedom toga i prigovor na vjerodostojnost priložene isprave temeljem koje je sačinjen prijedlog za ovrhu.
4. Tuženik navodi da je 27. veljače 2019. ispunio I.-I. narudžbenicu u kojoj je od ponuđenih paketa usluga prihvatio paket pod nazivom B. pod kojim se navodi cijena od 253,50 kuna, uvećano za PDV mjesečno s uključenim popustom od 35%. Navodi da se u toj narudžbenici nigdje nije izjasnio niti da je ponuđen vremenski period kao uvjet zasnivanja pretplate. Tuženik navodi da je shvatio da se radi o mjesečnoj preplati na određeni asortiman usluga i tako da je i platio uslugu i u e- prepisci to naznačio.
5. Tuženik navodi da je, kada su počeli stizati redoviti mjesečni računi, istima se usprotivio, a što da je vidljivo iz e-mail prepiske. Tuženik navodi da se očito radilo o dezinformaciji jer da tuženik nikada nije potpisao uslugu na neodređeno, kako to navodi tužitelj.
6. Tuženik navodi da narudžbenica treba jasno odrediti uvjete pod kojima se naručuje ponuđena usluga, uključujući i njeno vremensko trajanje.
7. Tuženik navodi da je, unatoč protivljenju računima, tužitelj protivno zakonu nastavio s ispostavljanjem računa, sve dok on nije otkazao pretplatu i poslao nakupljeni nepriznati iznos za ovrhu.
8. Tuženik navodi da se iz prepiske vidi kako tužitelj otkaz tuženika na njegove usluge smatra neprihvatljivim zašto što nisu poslane preporučenom poštom. Tuženik navodi da je tužitelj zaboravio da je pretplatnički odnos i ostvaren preko elektroničke pošte i online, kao i da je njegov otkaz usluga upućen isto e-poštom.
9. Tuženik navodi da se prvi račun koji je ispostavljen na iznos od 316,88 kuna, broj računa 2225-1-1, odnosi na tri dana, od potpisivanja narudžbenice 27. veljače 2019. do 1. ožujka 2019. i da je isti plaćen u cijelosti pretplatom u iznosu od 294,24 kuna, što da se vidi iz prepiske označene brojem 3, pa da nije jasno zašto je i za taj račun poslana ovrha. Tuženik navodi da je tužitelj naknadno izdao račun na iznos od 22,64 kuna, kada je plaćen pod istim brojem računa iznos od 316,88 kuna.
10. Tuženik navodi da je iz svega razvidna gruba manipulacija u poslovanju, pri kojoj se ugovoreni iznos sadržan u Narudžbenici naknadno tumači kako to odgovara tužitelju, kao preplata na neodređeno, iako da to u potpisanoj narudžbi nigdje ne stoji, nego da stoji samo mjesečna preplata kako je to tuženik i shvatio kada je potpisao narudžbu.
11. Tuženik navodi da neprihvaćanje tužitelja otkaza njegove usluge putem e- mila nije u skladu sa zakonom. Tuženik navodi da je otkazao uslugu istog trenutka, kad je shvatio da se ponuda iz narudžbenice ne odnosi na mjesečnu preplatu, no da je taj otkaz ignoriran od tužitelja jer da je ta profesionalna dezinformacija očito način na koji je izabrao poslovati nepošteno i temeljem nepotpune informacije.
12. Tužitelj u svom podnesku od 1. srpnja 2021. navodi da su parnične stranke bile u poslovnom odnosu temeljem Narudžbenice koju da je tuženik potpisao dana 27. veljače 2019. te da je tuženik potpisivanjem narudžbenice te odabiranog standardnog paketa usluga B., tuženik sa tužiteljem sklopio pretplatnički ugovor temeljem kojeg da se tužitelj obvezao tuženiku pružati uslugu pristupa portalu "I. i.", dok da se tuženik obvezao plaćati mjesečnu naknadu u iznosu od 253,50 kuna, mjesečno uvećano za PDV (ukupno 316,88 kuna), te da je na iznos pretplate obračunat popust u iznosu od 35% mjesečne naknade navedene u Cjeniku korištenja portala I.-IN. za paket S. B.
13. Tužitelj navodi da je tuženik potpisivanjem narudžbenice prihvatio i Opće uvjete poslovanja tužitelja koji predstavljaju sastavni dio pretplatničkog ugovora te da su isti dostupni na web stranici tužitelja, kao što da je i navedeno u samoj narudžbenici.
14. Tužitelj navodi da se prema točki 3.2.4. Općih uvjeta poslovanja pretplatnički odnos za standardu preplatu I.-I. zasniva na neodređeno vrijeme, te da otkaz pretplatničkog ugovora od strane pretplatnika nije moguć prije proteka roka od 3 mjeseca od dana sklapanja ugovora o zasnivanju pretplatničkog odnosa. Tužitelj navodi da je stoga pretplatnički odnos zasnovan na neodređeno vrijeme, uz minimalno obvezno trajanje od tri mjeseca, protekom kojih da je tuženik mogao otkazati preplatu slanjem obavijesti o otkazu preporučenom pošiljkom. Tužitelj navodi da je s navedenim Općim uvjetima tuženik bio upoznat i prije sklapanja ugovora s tužiteljem, te da stoga nema govora o gruboj manipulaciji u poslovanju.
15. Tužitelj isto tako navodi da sukladno Općim uvjetima tužitelja stranka koja otkazuje ugovor mora drugoj ugovornoj strani dostaviti otkaz ugovora u pisanom obliku preporučenom pošiljkom. Tužitelj navodi da, obzirom tuženik nije otkazao ugovor na propisani način, isti da je sukladno točki 3.2.5. Općih uvjeta raskinuo tužitelj zbog tuženikova neplaćanja, i to zaključno s danom 29. veljače 2020., a o čemu da je tuženik obaviješten e-mailom od 20. veljače 2020.
16. Tužitelj navodi u odnosu na navode tuženika vezane za utuženje računa pod brojem 2225-1-1 za veljaču 2019. da tuženik pogrešno tvrdi da je isti u potpunosti podmiren. Tužitelj navodi da je tuženiku na računu za veljaču 2019. obračunata usluga u iznosu od 22,64 kuna, obzirom da je tuženik tu uslugu koristio svega 3 dana u razdoblju od 27. veljače 2019. do 1. ožujka 2019., međutim da tuženik prilikom uplate novčanog iznosa od 316,88 kuna nije naveo broj računa, odnosno mjesec za koji vrši uplatu, a kao što da je vidljivo iz same potvrde o uplati koju da je priložio tuženik, u cijelosti da je zatvoreno dugovanje po računu IFA 19- 03176 za ožujak 2019., dok je račun broj 2225-1-1 za veljaču 2019. ostao nepodmiren.
17. Do kraja postupka stranke su ostale kod svojih početnih navoda.
18. U dokazne svrhe sud je pregledao: utužene račune, narudžbenicu od 27. veljače 2019., cjenik korištenja portala I.-I., Opće uvjete poslovanja tužitelja, e-mail prepisku između parničnih stranaka, otvorene stavke kupaca.
19. Iz utuženih računa razvidno je da ih je izdao tužitelj tuženiku za pružanje usluge korištenja portala I. I. B. O. za utuženo razdoblje, za iznose naznačene u utuženim računima.
20. Iz narudžbenice od 27. veljače 2019. razvidno je da je tuženik naručio standardnu preplatu I. I.-a, i to po cijeni od 253,50 kuna, uvećano za 25% PDV-a mjesečno s uključenim popustom od 35%. Istu je tuženik potpisao i pečatirao. Na istoj je jasno naznačeno da je tuženik potpisom iste pristao na Opće uvjete poslovanja tužitelja dostupne na internetskoj stranici tužitelja.
21. U Općim uvjetima poslovanja tužitelja, i to u točki 3.2.4., propisano je da se pretplatnički odnos zasniva na neodređeno vrijeme. Isto tako piše da otkaz pretplatničkog ugovora od strane pretplatnika nije moguć prije proteka roka od 3 mjeseca od dana sklapanja ugovora o zasnivanju pretplatničkog odnosa. U istoj točki propisano je da stranka koja otkazuje ugovor, obavijest o otkazu drugoj ugovornoj strani mora dostaviti u pisanim obliku preporučenom pošiljkom.
22. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga.
MJERODAVNO PRAVO
23. Pravni odnos između stranka nastao je tijekom 2018. godine pa se kao mjerodavno pravo primjenjuje Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18-dalje ZOO).
O MERITUMU SPORA
24. Predmet spora je vezan uz pravni odnos ugovora o djelu iz članka 590. ZOO-a, kojim ugovorom se tužitelj obvezao za tuženika obaviti određeni posao, a tuženik mu je za to trebao isplatiti ugovorenu cijenu.
25. Tužitelj je u sudski spis dostavio narudžbenicu na temelju koje je tuženik naručio predmetnu uslugu od tužitelja te utužene račune kao dokaz da je tu uslugu ispunio tužitelju.
26. U ovom predmetu nije sporno da su parnične stranke bile u ugovornom odnosu.
27. U ovom predmetu je sporno da li je predmetni ugovor bio sklopljen na jedan mjesec ili na neodređeno, odnosno je li tuženik otkazao predmetni ugovor, pa da stoga tužitelj nije mogao tuženiku ispostaviti sve utužene račune u ovom predmetu.
28. Ovaj sud navodi da je tuženik potpisom narudžbenice nedvojbeno pristao na Opće uvjete poslovanja tužitelja, budući je na istoj jasno naznačeno da korisnik, u ovom slučaju tuženik, potpisom prihvaća i Opće uvjete poslovanja tužitelja dostupne Nije sporno da je tuženik potpisao predmetu na internetskoj stranici www….
narudžbenicu.
29. Člankom 295. ZOO propisano je:
"(1) Opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
(2) Opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove.
(3) U slučaju neslaganja općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje. (4) Opći uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobičajeni način. (5) Opći uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora."
30. Sud navodi da su Opći uvjeti tužitelja objavljeni na uobičajeni način i da su tuženiku bili poznati u vrijeme sklapanja ugovora i da je tuženik na iste nedvojbeno pristao.
31. U Općim uvjetima poslovanja tužitelja, i to u točki 3.2.4., propisano je da se pretplatnički odnos zasniva na neodređeno vrijeme. Isto tako piše da otkaz pretplatničkog ugovora od strane pretplatnika nije moguć prije proteka roka od 3 mjeseca od dana sklapanja ugovora o zasnivanju pretplatničkog odnosa. U istoj točki propisano je da stranka koja otkazuje ugovor, obavijest o otkazu drugoj ugovornoj strani mora dostaviti u pisanim obliku preporučenom pošiljkom.
32. Slijedom toga parnične stranke su sklopile ugovor na neodređeno vrijeme, a tuženik nije dokazao da je na propisan način otkazao predmetni ugovor. Ugovor je bio na snazi sve dok ga tužitelj zbog neplaćanja nije otkazao tuženiku, te je stoga tužitelj osnovano obvezao tuženika na plaćanje utuženih računa sve do prestanka predmetnog ugovora.
33. Člankom 221.b ZPP-a propisano je:
"(1( Ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno.
(2) Sud može po službenoj dužnosti zatražiti od Ministarstva financija, Porezne uprave podatak o tome je li tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza za tražbine iz stavka 1. ovoga članka, samo ako one po pojedinačnom računu prelaze vrijednost od 10.000,00 kuna.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je podatak iz stavka 2. ovoga članka dostaviti sudu u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(4)Smatrat će, u slučaju kada tražbina iz stavka 1. ovoga članka po pojedinačnom računu ne prelazi vrijednost od 10.000,00 kuna, da je tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza, ako u roku od 15 dana po pozivu suda ne dostavi isprave na temelju kojih se može utvrditi je li koristio pravo na odbitak pretporeza".
34. Sud navodi da tuženik nije postupio po raspravnom rješenju suda od dana 25. veljače 2022., odnosno nije dostavio isprave u roku od 15 dana iz kojih se može utvrditi je li isti koristio pravo na odbitak pretporeza na utužene račune.
35. Slijedom toga, smatra se da tražbina tužitelja postoji temeljem odredbi članka 221.b. stavak 1. i 4. ZPP-a.
36. Slijedom svega gore navedenog, sud ocjenjuje da je tužitelj dokazao da je izvršio uslugu iz odredbe članka 590. ZOO-a, dok tuženik nije dokazao da mu je platio za to naknadu, sukladno odredbi čl. 590. ZOO.
37. Radi navedenog, odlučeno je kao u izreci temeljem zakonskih odredbi citiranih u prethodnom dijelu obrazloženja.
O TROŠKOVIMA POSTUPKA
38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a troškovi tužitelja sastoje se od troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 200,00 kn, od troškova zastupanja po OT i to sastava obrazloženog podneska od 2. srpnja 2021. u iznosu od 500,00 kn uvećano za 25% PDV, troškova zastupanja na ročištima 22. listopada 2021., 25. veljače 2022. i 2. svibnja 2022., svaka radnja po 500,00 kn uvećano za 25% PDV-a.
U Splitu 2. lipnja 2022.
Sudac
Ivo Bakalić,v.r.
Pravna pouka:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda za Visoki Trgovački sud RH u Zagrebu. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati pod uvjetima iz članka 467. ZPP. Žalba ne zadržava ovrhu (članak 467. a. ZPP).