Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-276/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog S.S., zbog prekršaja iz članka 286. stavka 11. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. siječnja 2022., broj: 76. Pp-87/22, u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u točki 2/, te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. S.S. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi

2/ dana 5. siječnja 2022. u 09,30 sati u Zagrebu upravljao osobnim vozilom XX, Maksimirskom cestom u smjeru istoka, u vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta rješenjem PUZ-a, Policijske postaje Dugo Selo broj: 511-19-38/9-UP/I- 672/21 jer je temeljem pravomoćnih odluka prikupio 12 negativnih bodova u dvije godine,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 286. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II Uslijed odluke u točki I izreke ove presude, žalba tužitelja je bespredmetna u tom dijelu.

III Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni za djelo u točki 1/ izreke, na način da se okr. S.S. za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izriče kazna zatvora u trajanju od 25 (dvadesetpet) dana, u koju se na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona uračunava vrijeme uhićenja 5. siječnja 2022. u 9.30 do 15,00 sati kao 1 (jedan) dan zatvora, pa je na ime izrečene kazne preostalo za izdržati 24 (dvadesetčetiri) dana zatvora.

III U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu okr. S.S. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 289. stavka 1. i 4. i članka 286. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je za na temelju citiranih propisa za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna, a potom na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 20.000,00 kuna.

1.1. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je vrijeme uhićenja 5. siječnja 2022. uračunato u izrečenu kaznu kao 1 dan zatvora, odnosno 300,00 kuna novčane kazne, pa je na ime kazne preostalo za platiti 19.700,00 kuna.

1.2. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od dvije godine.

1.3. Istom presudom okrivljenik je, sukladno odredbe članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio pravodobnu žalbu zbog odluke o kazni i vraćanju privremeno oduzetog vozila.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je djelomično osnovana u odnosu na djelo u točki 1/, a bespredmetna u odnosu na djelo u točki 2/.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim nalazi da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenika počinio povredu materijalnog prekršajnog prava u pitanju iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo u točki 2/ izreke pobijane presude za koje se okrivljenik optužuje, na činjenično opisan način, po propisu nije prekršaj iz članka 286. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Odredbom članka 286. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:

(11) Osoba iz stavka 7. ovoga članka koja upravlja motornim vozilom, a prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.

5.1. Radnja izvršenja djela prekršaja sastoji se u upravljanju motornim vozilom točno određenih vozača, odnosno onih vozača koji su upravljajući vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom prikupili devet negativnih bodova zbog čega im je rješenjem određeno da ne mogu podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine.

5.2. Dakle, djelo iz članka 286. stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama može počiniti samo osoba iz stavka 7. citiranog Zakona, međutim, u kojem smislu je u činjeničnom opisu djela u potpunosti izostalo svako određenje.

5.3. Budući da sud nije vezan pravnom oznakom dijela, a prema optužnom aktu i stanju spisa prvostupanjskog predmeta, proizlazi da je intencija tužitelja bila podnošenje optužnog prijedloga za djelo prekršaja iz članka 286. stavka 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5.2. Međutim niti za taj prekršaj činjenični opis ne sadrži sva bitna određenja djela, budući da nije navedeno da je rješenje kojim je oduzeta vozačka dozvola izvršno, niti je razvidno kada bi rješenje postalo izvršno, da bi se moglo zaključivati je li okrivljenik upravljano vozilom nakon izvršnosti rješenja iz stavka 3. do 6. citiranog čanka i Zakona, pa takav činjenični opis djela nije moguće podvesti niti pod zakonski opis prekršaja iz članka 286. stavka 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da ne sadrži sva bitna obilježja navedenog prekršaja.

5.3. Ispitujući optužni prijedlog u smislu odredbe članka 161. Prekršajnog zakona prvostupanjski sud je, u nedostatku bitnih obilježja djela, bio dužan postupiti sukladno odredbe članku 161. stavka 6. Prekršajnog zakona.

5.4. Slijedom navedenog, ovaj Sud je postupajući po službenoj dužnosti, pobijanu presudu preinačio i okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe za djelo u točki 2/, budući da djelo na način činjenično opisan u izreci te presude, nije prekršaj.

6. Ispitujući pobijanu presudu u preostalom dijelu u pogledu žalbe na odluku o kazni ovaj Sud je mišljenja da osnovano ističe žalitelj da prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne nije pravilno cijeno ranije ponašanje okrivljenika. Iako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kao otegotnu okolnost raniju kažnjavanost okrivljenika i to kao specijalnog povratnika, takvo ranije ponašanje nije pravilno vrednovao kod odmjeravanja vrste i mjere kazne, budući da je okrivljenik prethodno u veoma kratkom vremenskom periodu u tri navrata kažnjavan za prekršaj iz iste zakonske odredbe, međutim i za druge prekršaje iz Zakona o sigurnosti o sigurnosti prometa u cestama, pa pri takvom utvrđenju glede ranijeg ponašanja u prometu, nisu ostvareni uvjeti za izricanje blaže vrste kazne u minimalno propisanom iznosu. Budući da se prethodnim kažnjavanjem novčanim kaznama očito nije ostvarila svrha kažnjavanja i utjecalo na počinitelja da se kloni činjenja najtežih prometnih prekršaja, već i dalje pokazuje ustrajnost i drskost u njihovu činjenju, to je i ovaj Sud mišljenja da je okrivljeniku trebalo izreći strožu vrstu kazne. Stoga je prihvaćanjem žalbe, a imajući na umu posebnim zakonom propisanu kaznu za predmetni prekršaj (od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana) težinu djela i opasnost sudjelovanja u prometu za druge sudionike u prometu, izrekao kaznu zatvora u trajanju od 25 (dvadesetipet) dana, kako je to i označeno u točki II izreke ove presude. Naime, ovaj Sud je mišljenja da se u predmetnom slučaju samo izricanjem strože vrste kazne može postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čine takve prekršaje, s time da se u trajanje kazne uračunava vrijeme uhićenja okrivljenika 5. siječnja 2022. u trajanju od 1 dana, pa mu je preostalo za izdržati 24 dana zatvora.

8. Suprotno tvrdnji žalitelja, i ovaj Sud je mišljenja da u konkretnom slučaju nisu ostvareni uvjeti za oduzimanje osobnog vozila reg. oznaka XX kojim je okrivljenik upravljao kritične zgode, budući da je oslobođen od optužbe za djelo iz točke 2/ izreke pobijane presude, a prethodnu kažnjavanost okrivljenika na koju upire žalitelj kao razlog za oduzimanje vozila ovaj Sud je cijenio izricanjem strože vrste kazne, pri čemu je u postupku pred sudom obećao da ubuduće neće činiti ovakve prekršaje, pa je opravdano za očekivati da ne postoji opasnost od ponavljanja djela. Stoga je i ovaj Sud mišljenja da pri takvom stanju stvari nisu ostvareni uvjeti iz članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona, a imajući na umu i načelo razmjernosti koje se primjenjuje kod svakog ograničenja slobode ili prava, sukladno članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 76/10., 85/10., 5/14.) te mjerodavnih odredbi konvencijskog prava, koje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju u cilju postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinaca na mirno uživanje vlasništva.

9. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. lipnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.