Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-261/2020-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Marina kao predsjednika vijeća te Irene Lenić, kao suca izvjestitelja i Krešimira Biljana, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja D. T., OIB:…, S., P. 11, zastupanog po punomoćnici odvjetnici M. L., iz D., protiv tuženika R. H., OIB:…, zastupane po o. u B., S. s. u D., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj P- 1082/2017-49 od 30. ožujka 2020. godine, na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, broj P-1082/2017-49 od 30. ožujka 2020. godine.

II. Odbijaju se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe, te zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda je utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnine upisane kod Općinskog suda u Bjelovaru, odjel D., u zk. ul. br. … k.o. S. i to kč. br. …/… L. šuma sa 27723 m2, nastale parcelacijom kč.br. … sukladno geodetskom elaboratu ureda ovlaštenog inženjera geodezije V. L. iz D., P. ., ovjerenom po upravi, ured B., odjel D., Klasa: …-../..-../… od dana 16. listopada 2019. godine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti provedbu prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama temeljem navedene presude po njezinoj pravomoćnosti (točka I.). Tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 15.602,50 kn s zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 30. ožujka 2020. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena (točka II.).

2. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu pravodobno podnio tuženik zbog svih zakonskih razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku te zbog odluke o troškovima.

Predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Podredno predlaže preinaku na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška uvećanog za trošak žalbe.

3. Tužitelju odgovoru na žalbu predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane i potvrđivanje prvostupanjske presude potražujući trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u nastavku teksta: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke i na tako utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio materijalno pravo.

5.2. Nije osnovan žalbeni razlog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zato jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva niti proturječi sama sebi ili razlozima presude, a u presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ili proturječni niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika, a na što neosnovano ukazuje žalitelj.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je vlasnik čestice koji tužitelj temelji na dosjelosti.

7. Nesporno je da je tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik kč. br. … L. s 133907 m2 koja je formirana u postupku nove katastarske izmjene i obnove zemljišnih knjiga, te da je u tijeku postupka izvršeno cijepanje čestice te su formirane čestice kč. br. …/. L. sa 106196 m2 i kč. br. …/. L. s 27723 m2 i da je tužitelj kč. broj …/. označio kao predmet

tužbenog

zahtjeva.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k.o. S. 12. listopada 2012. kč. br. … L. s 133907 m2 formirana od ranijih čestica starih oznaka kč. br. … oranica B. u L. sa 971m2 (do tada upisana u zk. ulošku … kao vlasništvo G. F., B.) i kč. br. …/.. u B. sa 134982m2 (do tada upisana u zk. uložak … kao vlasništvo R. H.). Također je utvrdio da tužitelj nije sudjelovao u navedenom postupku u kojem je utvrđen posjed i vlasništvo tuženika.

9. Prvostupanjski sud je nadalje utvrdio, iz podataka dostavljenih od strane nadležnog ureda za katastar, da je od 1957. godine, od kada postoje sačuvani podaci, J. T., djed tužitelja bio upisan kao posjednik kč. br. …/. na dijelu navedene čestice s 5 kj i 413 čhv, a od 1971. kada je izvršena revizija katastarskih podataka J. T. F. je bio upisan kao posjednik dijela čestice, potom 1972. godine je bio upisan T. J. J., zatim 1992. T. V., rođ. H., i konačno 1993. godine tužitelj T. D. J.

9.1. Također je utvrdio iz rješenja o nasljeđivanju da su imovinu J. T. naslijedili njegova supruga V. T., J. I. rođ. T. unuka i tužitelj D. T., s tim da je dio kč. br. …/. u površini od 23019m2 koji je upisan u posjedovni list broj … naslijedio isključivo tužitelj.

9.2. Nadalje je utvrdio da su tužitelj i njegovi prednici u posjedu nekretnina kao samostalni i pošteni posjednici u vremenu dužem od sedamdeset godina odnosno još od prije Drugog svjetskog rata kada je tužiteljev djed kupio od prijašnjeg vlasnika predmetnu nekretninu, utvrđujući da su tužitelj i njegovi prednici u nesmetanom posjedu duljem od sedamdeset godina.

9.3. Kako se predmnijeva samostalnost i poštenje posjeda, a ništa ne ukazuje suprotno navedenoj predmnijevi, budući da kroz navedeno trajanje posjeda sve do 2017. godine do formalnog uključivanja nekretnine u osnovu gospodarenja šuma nakon provedbe obnove zemljišnih knjiga za k.o. S., prvostupanjski sud je zaključio da su tužitelj i njegovi prednici pošteni posjednici.

10. S obzirom na utvrđenje da je tužiteljev djed kupio predmetnu nekretninu, te s obzirom na kontinuirani samostalni i pošteni posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj stekao pravo vlasništva temeljem pravnog pravila paragrafa 431 Općeg građanskog zakonika prema kojem se već sklapanjem pravnog posla, u konkretnom slučaju kupoprodajom, te njegovim izvršenjem stječe pravo vlasništva neovisno o tome je li u zemljišnoj knjizi proveden upis tog prava pri tome obrazložio da je pravo vlasništva stekao još tužiteljev djed J. T. J. iz S. i da je takvo pravo vlasništva nasljeđivanjem po samom zakonu preneseno na prednika i sada pripada tužitelju.

11. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je ocijenio osnovanim tužbenim zahtjev te utvrdio da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine kč. br. …/. koja je nastala parcelacijom kč. br. … koji je formiran u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga.

12. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev jer je tužitelj nasljeđivanjem stekao vlasništvo predmetne nekretnine od prednika koji su vlasništvo iste stekli nasljeđivanjem i kupoprodajom.

13. Prema odredbi članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08.,38/09, 153/09.,90/10.,143/12. i 152/14 – u nastavku teksta: ZVDSP-a) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja.

14. Za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla prije 1. rujna 1980. godine, kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine"broj: 53/91.- 8.10.1991., 9/72.,77/92.- dalje: ZOVO) su mjerodavne odredbe Općeg građanskog zakonika koje su se primjenjivale kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list FNRJ 86/46).

15. Prema pravnom pravilu paragrafa 431. OGZ, na koju odredbu materijalnog prava se pravilno pozvao prvostupanjski sud, prijenos prava vlasništva na nekretninama provodio se uknjižbom u zemljišnim knjigama kao načinu stjecanja temeljem ovjerene isprave u propisanoj formi. Međutim, kada se radi o stjecanju vlasništva pravnim poslom, ako je postupak kupoprodaje dovršen odnosno, ako je pravni posao u cijelosti realiziran, to bi se imalo smatrati da je taj ugovor valjan temelj stjecanja vlasništva.

15.1. U tom smislu odnosno, da ugovor o prometu nekretnina može konvalidirati usprkos nedostatku propisanog pisanog oblika ako su ugovorne obveze svake od stranaka dobrovoljno ispunjene u cijelosti ili u pretežnom dijelu stajalište zauzima i Vrhovni sud Republike Hrvatske primjerice u predmetu broj Rev-1701/01 od 17. travnja 2003. (objavljeno u Izbor odluka VSRH, br. 1/2003, sentenca br. 30, str. 30- 31) te u odluci broj Rev-2088/1998-2 od 19. rujna 2001. Ispunjenju ugovorne obveze zakonodavac pod određenim uvjetima daje prednost pred nedostatkom oblika te se smatra da su ispunjenjem ugovorenih obveza preuzetih usmenim ugovorom, ugovorne strane prema samom zakonu pribavile valjanost tom ugovoru tj. došlo je do osnaženja ugovora kojem nedostaje potreban oblik. Stoga ugovor predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja, a posjed je nedvojbeno istinit jer nema dokaza da je pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja; dok se poštenje predmnjeva i koja predmnjeva od strane tuženika nije s uspjehom oborena.

16. Stoga je, u konkretnoj situaciji kada je sklopljen kupoprodajni ugovor koji je ujedno i realiziran, pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je prednik tužitelja zaključenjem kupoprodajnog ugovora i realizacijom istog stekao pravo vlasništva na nekretnini, a tužitelj i njegovi pravni prednici su stekli pravo vlasništva na tim nekretninama dalje nasljeđivanjem, s obzirom da se vlasništvo nasljeđivanjem stječe u trenutku smrti ostavitelja.

17. S obzirom da je žalitelj stekao pravo vlasništva temeljem naprijed navedenih odredbi OGZ-a, na odluku suda nisu od utjecaja žalbeni razlozi u kojima žalitelj dovodi u pitanje osnovu stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

18. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a njihova visina je pravilno odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

19. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja te je žalba tuženika odbijena i presuda potvrđena temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

20. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe je odbijen temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer sa žalbom nije uspio, a zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu je odbijen sukladno odredbama članka 166. stavak 1., u svezi s člankom 155. ZPP-a, s obzirom da navedena radnja nije bila potrebna.

Vukovar, 2. lipnja 2022.

PREDSJEDNIK

VIJEĆA

Željko Marin, v.r.