REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13, Slavonski Brod

Poslovni broj: 1 Pr-1288/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović, u parničnom predmetu tužiteljice S.B. iz S.B., OIB:… zastupane po punomoćniku M.G., odvjetniku iz Z. protiv tužene škole B.Š., S.B., OIB:… zastupane po zastupnici S.Đ., ravnateljici, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave dana 12. svibnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice A.Ć., odvjetničkog vježbenika iz Odvjetničkog ureda M.G. i punomoćnice tužene M.J., tajnice, a u nenazočnosti tužiteljice S.B., dana 2. lipnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj školi B.Š., S.B., OIB:… da tužiteljici S.B. iz S.B., OIB:… isplati bruto iznos od 6.858,19 kuna (šest tisuća osamsto pedeset osam kuna i devetnaest lipa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 576,24 kn od 16. ožujka 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. travnja 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. svibnja 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. lipnja 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 559,82 kn od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos od 535,02 kn od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 568,40 kn od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. studenog 2016. do isplate,

- na iznos od 572,32 kn od 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 576,24 kn od 16. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 588,95 kn od 16. veljače 2017. do isplate,

u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita, odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima razlike plaće, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj školi B.Š., S.B., OIB:… da naknadi tužiteljici S.B. iz S.B., OIB:…parnični trošak u iznosu od 2.812,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude (2. lipanj 2022.) pa do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

III Odbija se tužiteljica S.B. iz S.B., OIB:… sa zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima dosuđene razlike plaće kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica S.B. iz S.B., OIB:… povukla dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje razlike plaće za mjesec siječanj 2016. u iznosu od 574,62 kn i zakonsku zateznu kamatu na ovaj iznos.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tužene radi isplate razlike plaće.

2. U tužbi navodi da je u utuženom razdoblju zaposlenica tužene i da tužena kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj 27/01 i 39/09). Dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje Sporazum). Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada i Sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje Dodatak Sporazumu). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno članku III. Dodatka Sporazuma. Odredbama članka IV. – V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi usklađivanja plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Nadalje, dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim se članak III. mijenja i glasi:

"Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema predmetnim Izmjenama i dopunama.“

Ugovorena primjena navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu prema članku XI. stavku 4. iznosi 5 godina, što uz primjenu pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora dovodi do važenja zaključno do 26. siječnja 2017.

Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojem se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015., u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom Državnog zavoda za statistiku dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom Državnog zavoda za statistiku od 4. prosinca 2015. Obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% plus 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015., ispunjen je uvjet iz članka III Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci Državnog zavoda za statistiku. Budući da je odredbom članka VII.c stavak 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava "za mjesec" da se u prvom slijedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata ili povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn. Obzirom da je tužena od prosinca 2015. pa nadalje, plaću tužiteljice obračunavala po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug tužene prema tužiteljici s osnova razlike u plaći iznosi 7.432,81 kn za sve plaće od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017.

Tužiteljica tužbom traži isplatu ukupnog iznosa razlike plaće od 7.432,81 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa (16-tog u mjesecu za prethodni mjesec) pa do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tužena navodi da je među strankama nesporno da je tužiteljica zaposlena kod tužene na temelju Ugovora o radu. Isto tako nije sporno da je 25. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske, s jedne strane i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja, s druge strane bio sklopljen Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Također nije sporno niti da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a niti da su dana 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sve kako navodi tužitelj. Pogrešno je da bi dana 13. svibnja 2009. bio sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama te da bi dana 26. listopada 2011. bile sklopljene Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, odnosno da bi bili sklopljeni kao dodaci izmjene i dopune, aneksi ili bilo što slično u odnosu na Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Naime, a kako je razvidno i iz samih naziva: Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama i Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici plaće u javnim službama - predstavljaju dodatak, odnosno izmjene i dopune u odnosu na Sporazum o osnovici plaće u javnim službama sklopljen dana 23. studenog 2006., a što je sporazum različit od Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti sklopljenog dana 25. studenog 2006.

Sporna je pravna valjanost, pravna narav, obveznost kao i sadržaj tužbe. Prije svega sporna je pravna valjanost navedenih pravnih izvora. U pogledu sklapanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama sklopljenih dana 26. listopada 2011. potrebno je odmah utvrditi kako je isti potpisan od sedam potpisnika dok su prethodni Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika. Dakle, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. jest parafirao, ali nije i potpisao, dakle nije sklopio jedan potpisnik Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Slijedom toga predmetne izmjene i dopune potpisalo je manje potpisnika od potpisnika prethodnih akata, što znači da nisu svi potpisnici Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatku Sporazuma sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. S gornjim u svezi notorno je kako se sve ove izmjene i dopune, a da bi bile pravno valjane, imaju uvijek sačiniti i sklopiti od svih stranaka ugovornog odnosa. Ovo je temeljno načelo obveznog prava. Činjenično, ovdje je razvidno kako na ugovornoj strani sindikata ne postoji identitet stranaka, dakle nisu sve stranke prethodnih Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama koje su stajale na ugovornoj strani sindikata sudjelovale u izmjenama i dopunama te sklopile Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. što čini ove izmjene pravno nevaljanim. Stoga ne postoji utuživa obveza pa niti ona uvećanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama kao niti obveza usklađivanja plaća iz Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama sklopljena 26. listopada 2011. Dalje tužena ističe da nisu bili na zakonit način sklopljeni ni Kolektivni ugovori jer sklapanju Kolektivnih ugovora te svih njegovih daljnjih dodataka, izmjena i dopuna nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu, a ovo stoga što poslodavac o sklapanju Kolektivnog ugovora nije pregovarao s Pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo s predstavnicima određenih, pojedinačnih i nekih sindikata s područja za koje se Kolektivni ugovor sklapa. Ovi predstavnici sindikata nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti su imenovani odlukom Gospodarsko-socijalnog vijeća, a što je izravno protivno pravnom uređenju Odbora sindikata za Kolektivne pregovore iz odredbi članka 186. Zakona o radu, odnosno odredbi članka 254 Zakona o radu. Dakle, radi se o sporazumu koji po svojoj pravnoj naravi predstavlja obični ugovor obveznog prava, a ne i kolektivni ugovor kao ugovor radnog prava, odnosno ovaj sporazum je kao potonji ništetan. U ovom dijelu tužena se poziva na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gžr-425/13 od 16. travnja 2013. Iz gore navedenog slijedi kako je moguće prigovoriti pravnoj naravi i valjanosti navedenog Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., njegovog dodatka i izmjena i dopuna dodatka kao i Kolektivnog ugovora obzirom da za njih nikada, prema proceduri i Zakonu o radu, nije sporazumno ustanovljen Odbor sindikata za kolektivne pregovore, odnosno nije imenovan po Gospodarsko- socijalnom vijeću. Dakle, ne bi postojala subjektivno utuživa obveza podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama kao i drugih usklađivanja plaća. Niti u pogledu sadržaja sporazuma, njegovog dodatka i izmjena i dopuna ne može se govoriti o kolektivnom ugovoru jer isti sadržajno ne utvrđuju konkretna prava zaposlenih koja bi se izravno i neposredno samo pozivom na iste mogla primijeniti.

Plaće se u javnim službama uređuju prije svega Zakonom o plaćama u javnim službama i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama. Prema odredbi članka 4. Zakona o plaćama u javnim službama plaću službenika i namještenika čini umnožak: koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža. Prema odredbi članka 5. Zakona o plaćama u javnim službama polazište za utvrđivanje osnovice za izračun plaće su: prijedlog proračuna za slijedeću godinu, sporazum o politici plaća i prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u Narodnim novinama. Zakonom o osnovici plaće u javnim službama i to odredbom članka 2. uređeno je kako se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje: Kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi, a ako Kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Također prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama, do utvrđivanja nove osnovice plaća u javnim službama, na temelju članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama primjenjuje se osnovica utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009. Navedeno uređenje plaće i osnovice plaće u javnim službama navedenim zakonima predstavljaju strogo i apsolutno inderogabilno zakonsko uređenje, ius cogens od kojeg otklon voljom stranaka nije moguć. Notorno je kako je na sjednici održanoj 29. prosinca 2016. Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama kojom je ista utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se primjenjuje od dana 1. siječnja 2017. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg Kolektivnog ugovora zaključenog između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim bi se utvrdila osnovica plaće u javnim službama te se primjenjivala osnovica utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009. Primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., kako to pogrešno traži tužiteljica, bila bi u izravnoj suprotnosti s odredbom članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama. Stoga je sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016. u primjeni bila osnovica za obračun plaće u iznosu od 5.108,84 kn bruto i to prema Dodatku Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 13. svibnja 2009. Isto tako tužiteljica pogrešno cijeni da su nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto iz odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tužiteljica, slučajno ili ne, predviđa da u članku 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovice plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. stoje navedeni uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tako se u točki 1. istog članka navodi: "Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. – V. Izmjena i Dopuna, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i Dopuna." Citirano nesporno uređuje odgodu uskladbe za onaj broj razdoblja "pada realnog tromjesečnog BDP-a" (tzv. negativni rast) u odnosu na trenutak utvrđen člankom 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. kao trenutak primjene "poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto."

Kako je nakon sklapanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini – realni tromjesečni BDP – u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine, zabilježio 12 konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počevši od četvrtog tromjesečja 2011., a zaključno s trećim tromjesečjem 2014., to imajući u vidu podatke Državnog zavoda za statistiku o padu realnog tromjesečnog BDP-a, nesporno proizlazi da se uskladba prema člancima III. – V. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba odgoditi za 12 konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. pa nadalje. To sve znači kako okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako navodi tužitelj nisu nastupile. Obzirom da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju ugovoreno vremensko važenje od pet godina, čije trajanje je isteklo 25. listopada 2016. to implicira kako do uskladbe osnovice plaća u javnim službama ne bi došlo u razdoblju važenja i primjene navedenih propisa.

Tužena ističe prigovor zastare za sva novčana potraživanja po ovoj tužbi za koja je, računajući od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog novčanog iznosa do datuma podnošenja tužbe protekao zastarni rok od 5 godina.

4. U provedenom dokaznom postupku pročitani su, uz suglasnost stranaka, zapisnici s iskazima svjedoka P.Č., B.M. i M.M. iz spisa Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Pr-36/17 koji se nalaze na zapisnicima od 8. veljače 2018. i 18. prosinca 2017. Izvršen je uvid u Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, Dodatak Sporazumu, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., arbitražnu odluku, Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., priopćenja za javnost, procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda, Ugovor o radu tužiteljice, izračun razlike plaće, obračune plaća i zaključke sa sastanka od 8. prosinca 2016. s profesorima Pravnog fakulteta.

5. Između parničnih stranka nije sporno da je tužiteljica u razdoblju tužbenog zahtjeva zaposlenica tužene i da joj je tužena u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. obračunavala plaću po osnovici od 5.108,84 kn.

U odnosu na naprijed navedeno nije sporno da su Vlada Republike Hrvatske s jedne strane i Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi s druge strane sklopili slijedeće pravne akte: Sporazum o osnovici plaće u javnim službama dana 23. studenog 2006. i Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te da su iste ugovorne strane, osim Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, sklopili i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

Sporno je pripada li tužiteljici pravo na plaću za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. po osnovici od 5.415,37 kn bruto, odnosno jesu li nastupile pretpostavke iz odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto te jesu li Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ništetne iz razloga na koje se tužena poziva u odgovoru na tužbu. Sporna je i aktivna legitimacija.

6. Uvidom u Sporazum o osnovici plaće u javnim službama koji je sklopljen između Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi s jedne strane i Vlade Republike Hrvatske s druge strane, utvrđeno je da su ugovorne stranke suglasno utvrdile da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava kako slijedi:

- osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2007. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2006.,

- osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2008. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2007.,

- osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2009. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2008.

Navedene obračunske osnovice primjenjivat će se od 1. siječnja svake godine.

7. Uvidom u Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., koji su potpisali potpisnici Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama utvrđeno je da su potpisnici Sporazuma suglasni da se s danom potpisa Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto. Od 1. siječnja 2010. osnovica za obračun plaće povećat će se za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. (lipanj 2009. = 100) prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Nadalje je u točki III. ovog Dodatka Sporazumu dogovoreno da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto. Točkom IV. ugovoreno je da će se nakon proteka roka od 6 mjeseci iz točke III. Sporazuma utvrditi razlika u paritetima i to između: pariteta prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u 2010. i pariteta prosječne mjesečne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj u 2008., a sve prema podacima državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Osnovica za obračun plaća korigirat će se prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za 50% utvrđene razlike između pariteta, uvećano za projekciju očekivanog rasta plaća u 2011. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta, uvećano za projekciju očekivanog rasta plaća u 2011. s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Stranke su također ugovorile da će putem Arbitražnog vijeća utvrditi projekciju rasta plaća za 2011. Točkom V. tvrđeno je da se Vlada Republike Hrvatske, nakon 11 mjeseci od korekcije osnovice obvezuje započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25 i prosječne plaće u RH na razini 92:100, na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne plaće u RH za zadnji 6 mjeseci za koje postoje objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske uvećana za 1,5%. Daljnji proces konvergencije plaća u javnim službama nastavit će se svake godine u razdoblju od 4 godine povećanjem osnovice jednom godišnje za međugodišnji rast prosječne plaće u RH uvećano za postotak o kojemu će se pregovarati jednom godišnje. Proces konvergencije uskladit će se do kraja 2016. Nadalje su u Dodatku Sporazumu u točki VII. utvrđeni uvjeti koji su nužni za ostvarivanje Sporazuma:

- ako do 30. rujna 2010. rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a ne bude prosječno veći dva uzastopna tromjesečja od 2% (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) Vlada Republike Hrvatske će od 1. listopada 2010. korigirati osnovicu za obračun plaća za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju 30. rujan 2009. do 30. rujan 2010. Za iznos tako korigirane osnovice zbog promjene potrošačkih cijena umanjit će se rast osnovice koji nastupi u trenutku navedenom u točki III. sporazuma,

- ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u točki IV. – V. Sporazuma uskladba se odgađa za tri razdoblja,

- ako međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježi tijekom 2009. u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) pad od 5% ili više, potpisnici Sporazuma pristupiti će reviziji Sporazuma. Ako se potpisnici ne dogovore o reviziji o istom će odlučiti arbitraža koju će ugovoriti potpisnici Sporazuma,

- ako međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježi tijekom 2010. pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 0,5%, odnosno tijekom 2011. i 2012. pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 1% potpisnici Sporazuma pristupit će reviziji Sporazuma. Ako se potpisnici ne dogovore o reviziji o istom će odlučiti arbitraža koju će ugovoriti potpisnici Sporazuma,

- ako masa za plaće korisnika Državnih proračuna prijeđe više od 11% na godišnjoj razini u 2011. i 2012. pristupit će se reviziji ovog Sporazuma.

8. Dana 26. listopada 2011. Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih Službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je u bitnom izmijenjen članak III. Na način da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast realnog mjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema predmetnim Izmjenama i dopunama. Odredbom članka XI. stavak 4. ugovoreno je trajanje ovog sporazuma na vrijeme od 5 godina, dakle do 26. listopada 2016., s tim da su se ugovorne strane obvezale u dobroj vjeri pristupiti produljenju trajanja navedenih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

9. Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. u članku III. određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

10. Nije sporno da ugovorne strane kasnije nisu pristupile produljenju primjene navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

11.Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, donijeli su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe u odnosu na članak IV., u vezi sa člankom VII. Dodatka Sporazumu. Prema ovom Vjerodostojnom tumačenju primjena članka IV. stavak 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. odgađa se do 31. prosinca 2013. Međutim, ova činjenica odgode primjene predmetnog članka nije od relevantnog značaja za ovaj postupak jer se navedena odgoda ne odnosi na utuženo vremensko razdoblje. Dakle, time nije odgođena primjena članka III. Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., a niti odredbe članka III. Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. kojima je određeno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.

12.Uz suglasnost parničnih stranaka u ovom postupku pročitani su iskazi saslušanih svjedoka P.Č., B.M. i M.M. pred Općinskim sudom u Zlataru, u predmetu poslovni broj Pr-36/17.

Svjedok P.Č. iskazao je da je u ime Vlade Republike Hrvatske kao njezin potpredsjednik i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dana 26. listopada 2012. sa Sindikatima potpisao Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu za osnovice plaće u javnim službama, ali se detalja ne sjeća. Nije sudjelovao u pregovorima sa sindikatima. Također je svjedok iskazao da nitko nije dovodio u pitanje pravnu valjanost Dodatka Sporazumu za osnovice plaća u javnim službama te je iskazao kako se ne sjeća je li u Vladi prilikom pregovora bilo govora o tome na koji način bi se osnovica u povećanom iznosu počela primjenjivati ako budu stečeni uvjeti te se isto tako ne sjeća niti kako je i na što se odnosila odgoda primjene, odnosno bi li se ta odgoda odnosila samo na povrat povećanja osnovice ili usklađivanje pariteta, ili na oboje.

Svjedok M.M. iskazao je da je potpisao Vjerodostojno tumačenje od 28.prosinca 2012. kao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama od 12. prosinca 2012. i to kao ministar rada i mirovinskog sustava i predsjednik Pregovaračkog odbora Vlade RH. Pitanje pravne valjanosti Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, njegovih dopuna te Izmjena i dopuna nije se postavljalo prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama niti prilikom donošenja Vjerodostojnog tumačenja, niti bilo kada dok je on bio u Vladi RH. Prilikom donošenja Vjerodostojnog tumačenja nije se ni raspravljalo o odgodi primjene članka III. i povećanja osnovice u svezi s člankom VII. Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu niti je to bilo tko problematizirao s tvrdnjom da u to vrijeme nisu bili ispunjeni gospodarski uvjeti za povećanje osnovice pa se stoga u Vladi RH, a niti na sastancima sa sindikatima nije raspravljalo o tome, niti kako bi povećanje osnovice tehnički izgledalo, obzirom da nisu očekivali rast BDP-a. Svjedok ističe da nije razmatrana ni mogućnost odgode predviđena člankom VII. Dodatka Sporazumu, a koja je po njemu jasno napisana specifičnim pravnim jezikom.

Svjedok B.M. sudjelovao je u pregovorima kao zastupnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u RH, u svezi povećanja osnovice za plaće u javnim službama. Navodi da je Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama regulirano da do povećanja, odnosno vraćanja osnovice na iznos od 5.415,37 kuna bruto treba doći automatski nakon što dva uzastopna tromjesečja dođe do realnog tromjesečnog rasta BDP-a prosječno 2% ili više, a idućom su točkom regulirani uvjeti za usklađivanje pariteta s ostalim plaćama u zemlji jer su znali da je taj dio teže ostvariti zbog gospodarske situacije, nego samo povećanje osnovice. Svjedok se sjeća da je bila ugovorena mogućnost eventualnog sniženja osnovice i revizija sporazuma ukoliko se gospodarski pokazatelji pogoršaju, ali ne jednostrano već kroz kolektivno pregovaranje, no o odgodi primjene povećanja osnovice nije ništa dogovoreno. Nadalje je svjedok iskazao da se pregovaralo i da je ugovorena mogućnost, a kod pregovaranja i konačnog potpisivanja Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., o odgodi usklađivanja pariteta s ostalim plaćama, ali ne i za samo povećanje osnovice jer je bilo nesporno da do njega treba doći automatizmom nakon što se navedeni uvjeti ispune, odnosno nakon što Državni zavod za statistiku objavi službene podatke o rastu BDP-a. Isto tako je svjedok sudjelovao kao predstavnik sindikata pri donošenju Vjerodostojnog tumačenja i niti tom prilikom Vlada Republike Hrvatske nije dovodila u pitanje pravnu valjanost Sporazuma o osnovici plaće kao ni njihovih dopuna ni izmjena. Vjerodostojnom tumačenju pristupilo se zato da se jasno regulira povećanje osnovice neovisno o usklađivanju pariteta što je bilo teže ostvarivo i što su svi znali, no povećanje osnovice se nije spominjalo jer je to bilo nesporno. Svjedok je sudjelovao i u pregovorima oko sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, ali ga nije prihvatio iz određenih razloga te ni u tim pregovorima Vlada Republike Hrvatske ni na koji način nije osporila valjanost Sporazuma o osnovici plaće niti njihovih dopuna, izmjena te je sve to uneseno u Kolektivni ugovor.

Navedeni iskazi u cijelosti su prihvaćeni kao objektivni i vjerodostojni te ujedno i suglasni. Svjedoci imaju neposredna saznanja o spornim okolnostima o kojima su realno i jasno iskazivali.

13.Iz službenih podataka Državnog zavoda za statistiku utvrđeno je da je negativni rast BDP-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., odnosno 12 tromjesečja uzastopno te da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% i da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane Državnog zavoda za statistiku objavljen 4. prosinca 2015.

14.U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12 – dalje TKU), koji u članku 51. stavak 4. propisuje da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Ovo proizlazi i iz činjenice da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili naprijed analizirano Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazumu.

15.Stoga su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od prosinca 2015.

16.Na temelju članka 9. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17 i 98/19 – dalje ZR) za radnika će se primijeniti najpovoljnije pravo ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

17.Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te sukladno tome i Arbitražna odluka od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III. navedenih Izmjena i dopuna pravno su valjani akti. Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene Kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika Kolektivnog ugovora, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao, već samo parafirao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Dakle, ovaj sindikat parafirao je Izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Niti jedan potpisnik, a osobito Vlada Republike Hrvatske, u zakonom predviđenom postupku nisu osporavali valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Stoga nije osnovan prigovor tužene o ništetnosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

18.U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za primjenu odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III. – IV. Izmjena i dopuna Sporazuma. Članak VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju iz članka III-IV bio zabilježen negativan rast BDP-a. Odredba članka III odnosi se na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa ubuduće. Dakle, nije odgođena primjena članka III. Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009, a niti odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., kojima je određeno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća iznositi 5.425,37 kn bruto. Odredbe o osnovici za obračun plaća u javnim službama implementirane su u odredbi članka 51. stavak 4. TKU-a, kojom odredbom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaće u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim u tim dokumentima. Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. ugovoreno je da će se odredba članka III. Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu od 26. listopada 2011. primjenjivati do prve slijedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. u daljnjem razdoblju više nije bilo. Citirana odredba članka III. Izmjena i dopuna, ostala je na snazi i trebala se primjenjivati ne samo tijekom ugovorenog trajanja navedenih Izmjena i dopuna za vrijeme od pet godina, dakle do 26. listopada 2016., već uz primjenu odredbe članka 199. stavak 1. ZR-a o produženoj primjeni kolektivnih ugovora do 26. siječnja 2017. Navedenom zakonskom odredbom određeno je da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen ugovor, odnosno tri mjeseca do isteka otkaznog roka.

19.Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske vidljivo je da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a i da je BDP stalno rastao, dakle da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prema aritmetičkoj sredini od 2%. To znači da je tužena tužiteljici od 1. prosinca 2015. bila u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

20.Nadalje, nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. Tužiteljica je zaposlena kod škole B.Š., S.B., OIB:…, što nije sporno među parničnim strankama. Sindikat hrvatskih učitelja, zajedno s ostalim sindikatima javnih službi potpisnik je Sporazuma od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009. i Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. Stoga je tužiteljica aktivno legitimirana u ovom postupku.

21.U odnosu na istaknuti prigovor zastare potraživanja za sva novčana potraživanja po ovoj tužbi za koja je, računajući od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog novčanog iznosa do datuma podnošenja tužbe protekao zastarni rok od 5 godina tužiteljica je povukla dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 574,62 kn, a odnosi se na potraživanje razlike plaće za mjesec siječanj 2016.

Na temelju članka 139. ZR-a potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina.

Na temelju članka 215. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05,41/08,25/11, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO) zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveza.

Stoga zastara za potraživanja iz radnog odnosa počinje dospijećem novčanog iznosa koji se potražuje u parničnom sporu.

Tužba je podnesena 3. ožujka 2021., a najstariji utuženi novčani iznos dospio je na naplatu 16. veljače 2016., koji je tužiteljica sukladno istaknutom prigovoru povukla, dok za ostale mjesečne iznose nije nastupila zastara.

Povlačenje dijela tužbenog zahtjeva utvrđeno je rješenjem.

Tužena se nije protivila povlačenju dijela tužbenog zahtjeva.

22.Vrhovni sud Republike Hrvatske odlukom poslovni broj Rev 1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. odlučio je o pravnim pitanjima iz dopuštene revizije koju je podnijela Republika Hrvatska kao umješač u predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-581/2017 (spis Županijskog suda u Zagrebu Gž R- 1083/2018). Odgovori koje je donio Vrhovni sud RH su:

- dan početka primjene uvećane osnovice iz članka III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP-a zabilježio negativan rast od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12. tromjesečja),

- ispunjenje uvjeta iz članka III. nije preduvjet primjene članka IV., a ispunjenje uvjeta iz članka III. i IV. nije preduvjet primjena članka V., a članka VII. na članak III. do V. na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008. i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenog dosezanja (konvergenciji).

Prema tome, odredbom članka VII. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., zaključenog 26. listopada 2011. nije odgođena primjena odredbe članka III. o povratu osnovice jer se odredba članka VII. navedenih izmjena odnosi na način usklađivanja pariteta.

23. Tužena je u cilju ekonomičnosti ovog postupka, izvršila izračun razlike bruto plaće tužiteljice primjenom osnovice od 5.415,37 kn i provjeru naznačenog iznosa u tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev tužiteljice i izračun razlike plaće tužene su identični pa visina tužbenog zahtjeva među strankama više nije sporna, kao ni datum dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće.

24.Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i iz kojeg jasno proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) došlo do rasta međugodišnje realnog tromjesečja prosječno dva posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja: 1,2% + 2,8% = 45 : 2 = 2%) te da su krajem studenog 2015. ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kn bruto, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u postavljenom iznosu od 6.858,18 kn.

25.Na temelju članka 433. a. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje ZPP) kad se utužuje novčana tražbina po osnovi radnog odnosa koja se utvrđuje u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako radnik utužuje novčanu tražbinu po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos, kao što je to učinila tužiteljica, smatra se da je utužio bruto iznos pa je na taj način prihvaćen tužbeni zahtjev.

26.Tužiteljici na mjesečni iznos razlike plaće pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima razlike plaće te je tužiteljica s ovim dijelom tužbenog zahtjeva odbijena.

27.Na temelju Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) i na temelju Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 10/17) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavni dio bruto dohotka (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose kamate ne obračunavaju (pravni stav i odluka Vrhovnog suda povodom izvanredne revizije u predmetu Revr-717/16-2 od 6. rujna 2017.).

28.Kamata teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa (16-tog u mjesecu za prethodni mjesec).

29.Tužiteljici pripadaju troškovi postupka na temelju članka 154. stavak 1. ZPP-a jer tužiteljica nije uspjela samo u neznatnom dijelu sporednog akcesornog potraživanja, koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima razlike plaće.

Prema vrijednost predmeta spora i prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22 – dalje Tarifa), tužiteljici su priznati troškovi s PDV-om: za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kn prema Tbr. 7. Tarife, zatim za zastupanje na ročištu na kojem su se izvodili dokazi od 12. svibnja 2022. postavljeni iznos od 750,00 kn po Tbr. 9/1 Tarife i za sastav podneska od 31. ožujka 2022. (očitovanje na odgovor na tužbu tužene) iznos od 750,00 kn po Tbr. 8/1 Tarife. PDV iznosi 562,50 kn. Ukupni dosuđeni troškovi iznose 2.812,50 kn.

30.Zakonska zatezna kamata na parnične troškove teče od dana donošenja prvostupanjske presude po stopi određenoj čl. 29. ZOO-a.

31.Paricijski rok i rok za žalbu u radnim sporovima, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19), iznosi 15 dana.

32.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 2. lipanj 2022.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud.