REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 4446/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Zoran Vidović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vidović & Vidović u Varaždinu, protiv tuženika Varkom d.d., OIB 39048902955, Varaždin, Trg bana Jelačića 15, kojeg zastupa Franjo Šebijan, odvjetnik u Varaždinu, radi ispunjenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž- 1589/2018-2 od 11. prosinca 2018., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-50/15-59 od 19. lipnja 2018., u sjednici održanoj 1. lipnja 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se odbija revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž-1589/2018-2 od 11. prosinca 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn- 50/15-59 od 19. lipnja 2018. u dijelu u kojem je odbijen dio tužbenog zahtijeva da se izmjesti ugrađeni kanalizacijski kolektor prema trasi dogovorenoj Sporazumom o pravu prolaza i gradnje broj 2/2004 sukladno katastarskoj situaciji koja je sastavni dio navedenog Sporazuma na način da se isti premjesti u koridor u širini od 3 metra od međašne linije parcele puta.

r i j e š i o  j e:

II. Djelomično se prihvaća revizija tužitelja te se ukidaju presuda Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž-1589/2018-2 od 11. prosinca 2018. i presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-50/15-59 od 19. lipnja 2018. u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva za isplatu 3.602.029,83 kune te u dijelu u kojem je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.234.824,24 kuna te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

III. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 68.681,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 28. kolovoza 2008., (t. I.), a odbijen je dio zahtjeva kojim tužitelj traži da tuženik izmjesti ugrađeni kanalizacijski kolektor prema trasi dogovorenoj Sporazumom o pravu prolaza i gradnje broj 2/2004 sukladno katastarskoj situaciji koja da je sastavni dio navedenog Sporazuma na način da se isti premjesti u koridor u širini od 3 metra od međašne linije parcele puta, te da isplati tužitelju daljnji iznos od 3.602.029,83 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (t. II). Tužitelju je naloženo tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 741.668,12 kuna (t. 3.).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena pod t. II. izreke u uvodu ove odluke citirana prvostupanjska presuda. Žalba tuženika je djelomično prihvaćena kao osnovana i preinačena je odluka o troškovima postupka tako da je naloženo tužitelju tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.234.824,24 kuna. U preostalom dijelu potvrđena je prvostupanjska odluka u po tuženiku pobijanom dijelu odluke o tijeku kamata te je žalba tuženika u tom dijelu odbijena.

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj tvrdeći da je počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP), te pred drugostupanjskim sudom i iz čl. 354. st. 1. ZPP i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predložio je preinačiti pobijanu presudu u smislu revizijskih navoda, podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje. Zahtijeva troškove u povodu revizije.

4. U odgovoru na reviziju tuženik se protivi osnovanosti navoda revizije i predlaže je odbiti. Zahtijeva trošak u povodu revizije.

5. Revizija tužitelja je djelomično osnovana.

6. Vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 200.000,00 kuna, radi se o reviziji iz odredbe čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP, prema kojoj odredbi stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna (t. 1.), ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa (t. 2.) i ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i čl. 373.b ZPP (t. 3.).

7. Postupajući prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP koja se primjenjuje na ovaj spor, s obzirom da se ovdje radi o reviziji iz odredbe čl. 382. st. 1. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u povodu revizije tužitelja ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu i to na temelju Sporazuma o pravu prolaza i gradnje br 2/2004 (dalje: Sporazum) kojim je tužitelj dozvolio tuženiku pravo prolaza i građenja dijela obuhvatnog kolektora Grada Varaždina na dijelu nekretnine kč [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.1. Tužitelj tvrdi da su stranke definirale trasu "katastarskom situacijom", ali da je tuženik odstupio od iste, pa traži izmještanje prema ugovorenoj trasi te isplatu naknade.

9. Tuženik negira da bi trasa bila ugovorena, jer da se ona određuje projektnom dokumentacijom. Ističe da je temeljno pravilo kod osnivanja služnosti da korist od postavljanja vodova odnosno uređaja za gospodarenje povlasnom nekretninom mora biti veća od štete na poslužnoj nekretnine, a da šteta kako je traži tužitelj je veća od građevinske i stvarne vrijednosti čitave dionice kolektora.

10. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za izmještanje ugrađenog kanalizacijskog kolektora u koridor u širini od tri metra od međašne linije parcele puta, nižestupanjski sudovi nisu počinili bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje revident ukazuje. Obje nižestupanjske presude u tom dijelu sadrže o svim za taj dio zahtjeva tužitelja jasne i razumljive razloge, zbog čega se u tom dijelu pravilnost tih presuda može ispitati. Stoga se neosnovano prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

11. U odnosu na taj zahtjev za izmještanje, revizijski navodi tužitelja, kojima pokušavajući osporiti pravilnost zaključaka sudova preocjenjuje izvedene dokaze, sadržajno su prigovori činjenične naravi i kao takvi neodlučni u ovom stadiju postupka u smislu odredbe čl. 386. ZPP.

12. Kraj utvrđenja suda da su stranke 4. ožujka 2004. zaključile Sporazum kojim je tužitelj dozvolio tuženiku pravo prolaza te pravo gradnje dijela obuhvatnog kanalizacijskog kolektora Grada Varaždina po nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kraj utvrđenja da stranke Sporazumom nisu definirale posebni pravac protezanja kolektora, nižestupanjski sudovi ocjenjuju da je zahtjev za izmještanje neosnovan. To i iz razloga jer da se to nije moglo učiniti u vrijeme sklapanja Sporazuma, s obzirom na postojeće vodove u navedenom zemljištu.

13. Pravilno je primijenjeno materijalno pravo u tom dijelu kada je na temelju dobivenih utvrđenja iz rezultata dokazivanja zaključeno da stranke nisu ugovorile trasu kolektora Sporazumom ni bilo kojim drugim aktom, a niti da bi bilo kakva skica bila sastavni dio Sporazuma ili da je naknadno kao takva prihvaćena. To osobito kraj utvrđenja da se radi o kolektoru kao skupnom kanalizacijskom vodu širine 2,2 m gdje se mora voditi računa o ostalim vodovima i o potrebnom padu, tako da se točan pravac pojedinih vodova može utvrditi prilikom samog postavljanja, a nakon što se izvrši iskop zemljišta na koje treba postaviti određeni vod, pa bi skica o predloženom pravcu protezanja određenog voda, a prije nego što se priđe izgradnji, tek okvirno prikazivala protezanja voda. Pri tome ostali sporazumi sklopljeni sa vlasnicima nekretnine na kojima je položen kolektor identičnog su, tipskog, sadržaja.

14. Nadalje, ocjenjujući pravnu narav Sporazuma prvostupanjski sud je utvrdio da je osnovana služnost građenja određenog objekta, kolektora, te prava prolaza preko nekretnine tužitelja za korist tuženika kao investitora gradnje kolektora, pa da je time osnovana služnost i da se nije trebala donositi posebna sudska odluka u smislu odredbe čl. 225. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,i 143/12. i 152/14. - dalje: ZVDSP).

15. Utvrđeno je i to da je, tijekom trajanja postupka, došlo do nove katastarske izmjere na navedenom području te da je nekretnina tužitelja dobila novu katastarsku oznaku i to čkbr. [katastarska čestica] i da je ušla u sastav k. o. [katastarska općina], te da su novom izmjerom čestice tužitelja, dosadašnje čkbr. [katastarska čestica], u sastavu k. o. [katastarska općina], objedinjene u jednu parcelu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zatim, da je novim generalnim urbanističkim planom navedena nekretnina proglašena građevinskim zemljištem, do tada poljoprivredno zemljište, i da je čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ušla u sastav zone G u kojoj zoni je dozvoljena izgradnja u poslovno proizvodne svrhe, a oblik korištenja 4B-održavanje postojeće, dogradnja, rekonstrukcija i nova gradnja pretežno gospodarske i kompatibilne namjene te djelomično za proširenje i uređenje prometnice-[adresa]. Pored toga, da je tužitelj, tijekom postupka u travnju 2018., izvršio parcelaciju svoje čkbr. [katastarska čestica] na tri nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te se kanalizacijski kolektor nalazi u cijelosti na

16. Nižestupanjski sudovi procjenjujući štetu nastalu tužitelju polaze od zaključka da izgradnjom navedenog kolektora tužitelj nije pretrpio štetu zbog nemogućnosti korištenja svoje nekretnine, a s obzirom da ostali dio njegove nekretnine nije obuhvaćen navedenom gradnjom. To jer da je površina nekretnine tužitelja zauzeta gradnjom kolektora 925 m2, gdje da nekretnina tužitelja ima površinu od 6650 m2 i da je to površina koja izvan predviđenog koridora izgradnje buduće prometnice odnosno uređenja križanja, pa da se na preostalom dijelu od 5725 m2 može vršiti normalna gradnja sukladno dozvoli i ograničenjima iz samog GUP-a. Stoga da tužitelju pripada jedino šteta koja se odnosi na naknadu za davanje zemljišta za polaganje kanalizacijskog kolektora, a koju je štetu vještak procijenio s obzirom na površinu i utvrđenu prosječnu tržišnu vrijednost 1 m2 s iznosom od 68.681,00 kn. Provedenu parcelaciju nekretnine sudovi cijene da nije od utjecaja, a da se kanalizacijski kolektor na taj način u cijelosti nalazi na sadašnjoj čkbr. [katastarska čestica] površine 2754 m2.

17. Drugostupanjski sud ne prihvaća kao osnovane prigovore tužitelja da zbog izgradnje kolektora on ne može graditi nikakvu građevinu jer da mu iznad istog kolektora nije dozvoljena gradnja, i to s obrazloženjem da je za slobodnu gradnju tužitelju preostalo 5725 m2.

18. Ovaj sud je drugačijeg pravnog pristupa. Sporazumom stranaka ugovoreno je da se ovdje tuženik obvezuje nakon izgradnje dijela obuhvatnog kanalizacijskog kolektora grada [adresa] isplatiti naknadu štete s vještačkim nalazom ovlaštenog sudskog vještaka. Sporazum se odnosi na čk. br. 29/8 k. o. [katastarska općina]. Dakle, ugovorena je naknada štete.

19. Odredba čl. 50. Ustava Republike Hrvatske određuje da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti, a čl. 32. st. 2. ZVDSP da je vlasnik neke od stvari koje su proglašene stvarima od interesa za Republiku Hrvatsku i za koje je propisan poseban način njihove uporabe i iskorištavanja od strane vlasnika, dužan, izvršavati svoje pravo vlasništva s time u skladu ali mu pripada pravo na naknadu za ta ograničenja, kao što je i odredbom čl. 33. st. 1. ZVDSP u slučaju oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva u interesu Republike Hrvatske utvrđeno pravo vlasnika na naknadu prema propisima o izvlaštenju.

19.1. U ovom slučaju nije proveden postupak izvlaštenja. Ovdje se radi o gospodarskoj infrastrukturi od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom zakonu (kako u vrijeme sklapanja Sporazuma tako i danas važećem Zakonu o vodama), jer se radi o građevini za javnu odvodnju (za zaštitu voda) kao vodnoj građevini.

19.2. Ograničenje prava vlasništva u tom smislu regulirano je odredbom o zakonskim služnostima iz odredbe čl. 185. ZVDSP, na koje se ne primjenjuju pravila o služnostima iz ZVDSP. Ono mora biti utemeljeno na zakonito provedenom postupku, koji postupak je propisan odredbama zakona o izvlaštenju, u vrijeme kada je i došlo do ograničenja prava vlasništva tužitelja to je Zakon o izvlaštenju ("Narodne novine" br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11., 34/12. i 74/14.). Međutim naknada tužitelju ne može biti određena primjenom odredaba Zakona o izvlaštenju jer taj postupak ovdje nije proveden.

19.3. Zbog toga i jer je naknada štete ugovorena Sporazumom stranaka, tužitelju pripada naknada štete prema općim načelima obveznog prava. S obzirom da je pravo vlasništva tužitelja ograničeno time što kroz njegovu nekretninu prolazi podzemni kolektor i radi se o obavljanju općekorisne djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, u ovom konkretnom slučaju bila bi mjerodavna odredba čl. 156. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), važećeg u vrijeme sklapanja Sporazuma, danas istovjetna odredba čl. 1047. st. 3. sada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. 29/18. i 126/21.) koja odredba propisuje da se naknada štete koja nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog organa, može zahtijevati ukoliko nastala šteta prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta).

19.4. No, kao što je rečeno ovdje su stranke ugovorile naknadu štete, pa je mjerodavna ta odredba ugovora između stranaka (čl. 2. Sporazuma). Kako je u ovom postupku utvrđeno provedenim vještačenjem da je tržišna vrijednost nekretnine tužitelja umanjena zbog prolaska korektora, a i ugovorena je isplata naknade štete, u pravu je revident kada tvrdi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova kada je šteta cijenjena samo za površinu obuhvaćenu kolektorom, a ne umanjenu vrijednost cijele nekretnine.

19.5. Tužitelj ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva u skladu sa svojim legitimnim očekivanja o opsegu i kvaliteti kako ga je stekao. On je Sporazumom pristao da se položi navedeni kolektor na njegovoj imovini i ugovorio je naknadu štete za to. Stoga je tu štetu valjalo izračunati prema parametrima koji se odnose na trajno umanjenje njegove imovine – nekretnine koja je bila predmet Sporazuma. U tom smislu nije izračunata naknada štete, prema tržišnoj vrijednosti nekretnine sa i bez položenog kolektora.

20. Nižestupanjski sudovi, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nisu raspravili sve relevantne činjenice s obzirom na izloženo, pa je valjalo, na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP, prihvatiti reviziju tužitelja u dijelu kojom pobija odluku u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete iznad dosuđenih 68.681,00 kuna, a to je za 3.602.029,83 kune, (u dijelu pod točkom II. izreke prvostupanjske presude potvrđene u dijelu pod točkom I. drugostupanjske odluke) te u tom dijelu ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

21. Radi navedenoga, jer nije izvjestan uspjeh u sporu, ukinuta je i odluka o troškovima postupka iz točke III. prvostupanjske odluke te točke III. drugostupanjske odluke.

22. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve relevantne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem vodeći računa o izraženim shvaćanjima u ovoj odluci.

23. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije donesena je na temelju ovlasti iz odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 1. lipnja 2022.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug