REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1696/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. F. iz D. V., OIB …, koju zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u P., protiv tuženika A. d.d. Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik I. G., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. & partneri u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2520/2021-2 od 16. studenoga 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Kutini broj Pr-35/2020-28 od 15. srpnja 2021., u sjednici održanoj 1. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e :

Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2520/2021-2 od 16. studenoga 2021., zbog pravnih pitanja:

"1. Od kada je tuženik u obvezi platiti zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva – od trenutka kada je isti postavljen ili od trenutka kada je šteta dospjela, odnosno može li tuženik biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego što je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva?

2. Ocjenjuje li se pitanje zastare u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva samostalno te je li za ocjenu nastupa zastare za tražbinu na koju se odnosi preinaka i u slučaju kad se radi o tražbini iz čl. 19., čl. 1046., čl. 1100. i čl. 1101. ZOO odlučan dan preinake tužbe ili dan podnošenja tužbe?"

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2520/2021-2 od 16. studenoga 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Kutini broj Pr- 35/2020-28 od 15. srpnja 2021.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da su ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ali. 1. ZPP za dopuštenje revizije u odnosu na pitanja naznačena u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda.

3. Naime, pobijanom presudom tužiteljici su zatezne kamate i na preinačeni dio tužbenog zahtjeva dosuđene od dana kada je, prema utvrđenju suda, šteta dospjela, dok je revizijski sud u odluci broj Rev-1133/2021-2 od 4. prosinca 2021. izrazio shvaćanje da je obveza tuženika kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva platiti tek od trenutka kada je isti postavljen, jer tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

4. U odnosu na pitanje zastare u slučaju preinake tužbe (povećanjem postojećeg zahtjeva) kad se radi o tražbinama iz čl. 19., 1046., 1100. i 1101. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO), odluka suda drugog stupnja također odstupa od praske revizijskog suda (primjerice od odluke broj Revr-49/16 od 14. svibnja 2019.), što je bio razlog zbog kojeg je ovaj sud i u predmetu broj Revd-1812/2021 dopustio podnošenje revizije zbog identičnog pravnog pitanja tuženika.

5. Valjalo je, stoga, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

6. Iako je tužiteljica tužbu preinačila (isticanjem daljnjeg novčanog zahtjeva uz postojeći) nakon provedenog medicinskog vještačenja, iz obrazloženja pobijane odluke suda drugog stupnja proizlazi da je dopuštenost preinake tužbe cijenjena i s obzirom na okolnost izmjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (broj Su-IV-47/2020-5). Stoga, o odgovoru na prvo pitanje (kojim se u kontekstu nove činjenice i/ili okolnosti iz čl. 190. i 191. ZPP problematizira isključivo nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, a ne i izmjena Orijentacijskih kriterija) ne ovisi odluka u sporu, pa to pitanje nije važno niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. U odnosu na četvrto pitanje tuženik je propustio, u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP, određeno izložiti razloge zbog kojih bi ono bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, dok su razlozi važnosti na koje se u obrazloženju petog i šestog pitanja poziva neodgovarajući konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, imajući na umu da je u predmetu broj Revr-828/17 ozljeda na radu pretrpljena 18. srpnja 2021., dakle u vrijeme važenja ranijeg Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 59/96, 94/96, 114/03 i 86/08), kojim je odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu ozljedom na radu bila drugačije regulirana, ali i s obzirom na okolnost što je u predmetu broj Revr-828/17, u odnosu na konkretan predmet, bitno drugačije bilo regulirano i isključenje odgovornosti osiguratelja u ugovoru između poslodavca i osiguratelja.

8. Slijedom navedenoga, tuženiku u odnosu na pitanja koja nisu sadržana u izreci ovog rješenja, podnošenje revizije nije dopušteno.

Zagreb, 1. lipnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.