REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1727/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku J. M., odvjetniku u Odvjetničkom društvu M. & L. d.o.o. Z., protiv ovršenice K. M. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku D. B., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž Ovr-484/2021-2 od 20. siječnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Ovr-1165/2021-2 od 27. listopada 2021., na sjednici održanoj 1. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.

Obrazloženje

1. Ovršenica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž Ovr-484/2021-2 od 20. siječnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Ovr-1165/2021-2 od 27. listopada 2021., zbog sljedećih pravnih pitanja:

„1. Da li je sud dužan savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno te, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocijeniti koje će činjenice uzeti kao dokazane?

2. Da li je dopuštena ovrha protiv ovršenika kao potonjeg vlasnika (fiducijanta) na nekretnini u vlasništvu fiducijara (prethodnog vlasnika)?

3. Da li je rješenje kojim sud određuje ovrhu sukladno prijedlogu ovrhovoditelja može biti bez obrazloženja pozivanjem na prijedlog ovrhovoditelja kao sastavnim dijelom rješenja sukladno odredbi čela. 41. st. 4. Ovršnog zakona?

4. Da li rješenje o ovrsi na nekretnini ovršenika radi naplate novčane tražbine može, kao ovršne radnje (sredstvo ovrhe), sadržavati zahtjev ovrhovoditelja za ispražnjenje nekretnine i predajom iste u posjed kupcu bez navođenja da se isto može izvršiti samo na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu?“

2. U odnosu na postavljena pitanja ovršenica, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama Europskog suda za ljudska prava Perić protiv Hrvatske, LB Interfinanz protiv Hrvatske, Olujić protiv Hrvatske i drugi, Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1631/2015 od 13. svibnja 2015. i U-III - 3303/2008 od 30. rujna 2010., u rješenjima Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ovr – 632/2016-3 od 25. studenoga 2016. i Gž Ovr -649/2018-3 od 22. listopada 2019. te u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2690/92 od 19. siječnja 1993. i Rev-644/2018-2 od 9. srpnja 2019.

3. U odgovoru na prijedlog ovršenice, ovrhovoditelj predlaže isti odbaciti kao nedopušten.

4. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koja se u smislu odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16, 73/17, 131/20 - dalje: OZ), na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku i postupku osiguranja, vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6.1. U odnosu na prvo pitanje ovršenici valja odgovoriti da se navedenim pitanjem preispituje odredba čl. 8. ZPP, koja odredba je jasna i nije ju potrebno posebno tumačiti pa to pitanje nije važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6.2. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje valja reći da se radi o pitanju o kojem je ovaj revizijski sud zauzeo pravno shvaćanje u nizu odluka, među ostalim i u odluci posl. broj Rev-2050/16-2 od 27. rujna 2016. prema kojem shvaćanju je ovršenik dužan trpjeti ovrhu na nekretnini na kojoj je, u svrhu osiguranja tražbine, izvršen fiducijarni prijenos prava vlasništva sa dužnika (fiducijanta) na ovršenika kao vjerovnika (fiducijara), a u situaciji kada je nekretnina u trenutku stjecanja u fiducijarno vlasništvo bila opterećena založnim pravom u korist ovrhovoditelja. Pobijana odluka donesena je, dakle, u skladu s izraženim, ustaljenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske pa niti to pitanje nije važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6.3. U odnosu na treće i četvrto postavljeno pitanje valja reći da niti ta pitanja nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer se istim pitanjima preispituju uvjeti za donošenje rješenja o ovrsi otiskivanjem štambilja iz čl. 41. st. 4. OZ u vezi čl. 41. st. 7. OZ te odredbe o sredstvima ovrhe na nekretnini, iz čl. 80. OZ, koje odredbe su također jasne i nije ih potrebno posebno tumačiti.

7. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 1. lipnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.