Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 48 Gž Ovr-755/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dubravki Burcar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja I. B., ranije iz Republike Hrvatske, K., kasnije iz K., N. C., O., kasnije u K., W., O., sada u K., C. G., O., OIB: 8…, kojeg zastupa V. M., odvjetnica u K., protiv ovršenice M. K., ranije iz Republike Hrvatske, K., sada iz K., H. O., OIB:…, koju zastupa D. G., odvjetnik u K., radi ovrhe prodajom nekretnine, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-175/2022-5 od 23. veljače 2022., dana 1. lipnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovršenice i preinačuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-175/2022-5 od 23. veljače 2022., te odbija ovršni prijedlog od 15. veljače 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je ovrha temeljem međurješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1-229/2018 od 17. lipnja 2020., koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-762/2020- 2 od 19. listopada 2020., radi civilne diobe prodajom nekretnine kč.br. 1690/4, kuća i dvorište u N., površine 350 m² (kuća 149 m², dvorište 201 m²), zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom i namirenjem stranaka sukladno njihovim suvlasničkim omjerima iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, uz obvezu naknade ovršnog troška u iznosu od 6.550,00 kn.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela ovršenica, prvenstveno ističući da je zgrada izgrađena na predmetnoj čestici etažirana i da stranke nisu suvlasnici cijele nekretnine, već određenog dijela, koji nije određen ni u međurješenju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1-229/2018 od 17. lipnja 2020., slijedom čega da je propušteno pravilno odrediti predmet ovršnog postupka. Također osporava i odluku o trošku ovršnog postupka pozivom na odredbu čl. 275. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. - dalje: OZ) prema kojoj troškove provedbe ovrhe diobom stvari snose svi sudionici razmjerno vrijednosti svojih udjela u zajedničkoj stvari, dok je st. 2. toga članka određeno da stranka koja je prouzročila posebne troškove je dužna nadoknaditi ih onim strankama koje su ih imale. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i odbaciti odnosno odbiti ovršni prijedlog, a podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz dosudu troška žalbe ovršenici.

3. Žalba je osnovana.

4. Radi se ovrsi prodajom nekretnine, a ovrha je određena temeljem međurješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1-229/2018 od 17. lipnja 2020., kojim je određeno da će se provesti civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, prodajom na javnoj dražbi, i to nekretnina upisanih u zk.ul. 4462 k.o. N., i to kč.br. 1690/4, kuća i dvorište u N. sa 350 m² (kuća sa 149 m², a dvorište od 201 m²), te da će se izvršiti podjela postignute cijene prema suvlasničkim udjelima, i to predlagatelju u 1/2 dijela i protustranci u 1/2 dijela. Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-762/2020-2 od 19. listopada 2020.

5. U formalnopravnom smislu citirano međurješenje jest ovršna isprava. Međutim, iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je zgrada sagrađena na kč.br. 1690/4, upisanoj u zk.ul. 4462, k.o. N., etažirana i da su predmetne stranke (su)vlasnici dvosobnog stana na etaži potkrovlja "stan 7", površine 70,76 m² sa suvlasničkim udjelom u cijeloj nekretnini od 2046/10000 dijela, dok su na ostalim posebnim dijelovima (etažama) i na preostalim suvlasničkim dijelovima cijele nekretnine upisani drugi (su)vlasnici, koji nisu sudjelovali u postupku razvrgnuća.

6. Odredbom čl. 66. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) određeno je da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno (st. 1.), te da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi (st. 2.). Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zagradom ili od prava građenja sa zgradom (st. 3.), te da kad je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila i ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu (st. 4.).

7. Stoga, s obzirom na činjenicu da u postupku civilne diobe nisu sudjelovali kao stranke ostali suvlasnici nekretnine, bez obzira na pravomoćnost međurješenja kojim je određena civilna dioba, predmet ovrhe ne može biti cijela nekretnina, već samo poseban dio zgrade predmetnih stranaka odnosno njihov odgovarajući suvlasnički dio cijele zgrade, što ovrhovoditelj nije predložio.

8. Stoga je uz preinačenje pobijanog rješenja o ovrsi, valjalo odbiti ovršni prijedlog (čl. 51. st. 2. OZ-a, u vezi s čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019.).

U Zagrebu 1. lipnja 2022.

Sudac:

Dubravka Burcar, v.r.