Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž Ob-581/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Centra za socijalnu skrb Rijeka, Rijeka, Laginjina 11a, kojeg zastupa ZŽH, i protustranke ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica dipl. iur. ŠŽH iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi djelomičnog vraćanja poslovne sposobnosti odlučujući o žalbi posebne skrbnice protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-219/21-15 od 14. veljače 2022., dana 31. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba posebne skrbnice protustranke ZŽ, kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1 Ob-219/21- 15 od 14. veljače 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1982., u [adresa], od oca Z i majke Š djelomično se vraća poslovna sposobnosti na način da nije sposobna samostalno:

-glasovati

-donositi odluke o promjeni imena

-donositi odluke o izboru adekvatnog partnera

-odlučivati o liječenju i smještaju u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu

-donositi odluke koje se odnose na roditeljstvo,

-donositi odluke o zapošljavanju

-donositi odluke koje se odnose na sklapanje braka

-donositi odluke koje se odnose na imovinu u smislu raspolaganja nekretninama ili pokretninama veće vrijednosti, osim kada su u pitanju redovita primanja onda bi bila u stanju upravljati manjim novčanim iznosima za osobne potrebe u visini do 50,00 kn mjesečno,

-poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim tijelima niti sklapati pravne poslove.

2. Protiv navedenog rješenja žali se posebna skrbnica protustranke, zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 I 70/19-dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje u preinači ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba posebne skrbnice protustranke je osnovana.

4. Predmet ovog postupka je vraćanja poslovne sposobnosti protustranke koja je rješenjem istog suda prvog stupnja poslovni broj R-I-10/05 od 18. listopada 2005. u potpunosti lišena poslovne sposobnosti, pa se radi o izvanparničnom postupku preispitivanja ranije odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

5. Prema odredbi čl. 502. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15-dalje ObZ), ako prestanu razlozi iz čl. 234. ovoga Zakona, sud će odlučiti o vraćanju poslovne sposobnosti osobi koja je prijašnjim rješenjem bila lišena poslovne sposobnosti (st. 1.). Sud može odlučiti da osoba koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude lišena poslovne sposobnosti u manjem opsegu i sadržaju (djelomično vraćanje poslovne sposobnosti) ili da joj se poslovna sposobnost potpuno vrati (st. 2.)

6. Prema odredbi članka 234. ObZ sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti (st. 1.); osoba iz st. 1. ovog članka ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti (st. 2.); prije donošenja odluke iz st. 1. ovoga članka sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (st. 3.); rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovinu (st. 4); radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako je to ovim Zakonom drukčije određeno (st. 5.); radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim Zakonom drugačije određeno (st. 6).

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka, a nakon izvršenog uvida u spis i dokumentaciju, te psihijatrijskog pregleda protustranke proizlazi da protustranka boluje od mentalne insuficijencije umjerenog stupnja. Mišljenje je vještakinje da je, što se osobnih stanja tiče protustranka u stanju glasovati i donositi odluke o promjeni svoga imena, dok ne bi bila u stanju donositi odluke o mjestu stanovanja, smještanju niti o liječenju, kao ni donositi odluke o izboru adekvatnog partnera niti skrbiti o djeci na adekvatan način. Kada je u pitanju upravljanje redovitim primanjima i imovinom protustranka je u stanju upravljati manjim novčanim iznosima za osobne potrebe u visini do 50,00 kn mjesečno, dok nije u stanju na adekvatan način upravljati redovitim primanjima, nekretninama i pokretninama veće vrijednosti, nije u stanju davati izjave, odnosno odluke o zapošljavanju s naglaskom na osnivanje i vođenje vlastitog poduzeća ili obrta, a eventualno bi mogao obavljati manje složene poslove tj. dio u procesu, ali pod trajnim nadzorom druge osobe. Također protustranka nije u stanju voditi pravne poslove i zaključivati ugovore bilo koje vrste niti je u stanju zastupati se pred sudom i drugim javnopravnim tijelima.

8. Sud prvog stupnja na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, polazeći od odredbe čl. 234. st. 5. i 6. ObZ prihvaćanjem nalaza i mišljenja vještaka, a na koje posebna skrbnica i protustranka nisu imali primjedbi, odlučuje da se protustranci djelomično vraća poslovna sposobnosti na način da nije sposobna samostalno: glasovati, donositi odluke o promjeni imena, donositi odluke o izboru adekvatnog partnera, odlučivati o liječenju i smještaju u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, donositi odluke koje se odnose na roditeljstvo, donositi odluke o zapošljavanju, donositi odluke koje se odnose na sklapanje braka, donositi odluke koje se odnose na imovinu u smislu raspolaganja nekretninama ili pokretninama veće vrijednosti, osim kada su u pitanju redovita primanja onda bi bila u stanju upravljati manjim novčanim iznosima za osobne potrebe u visini do 50,00 kn mjesečno, te poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim tijelima niti sklapati pravne poslove.

9. Iz navedenog proizlazi da je odluka suda prvog stupnja da se protustranci djelomično vraća poslovna sposobnost, osim (između ostalog) u dijelu koji se tiče glasovanja i donošenja odluka o promjeni osobnog imena u suprotnosti je s utvrđenjima iz nalaza i mišljenja (koje sud prihvaća u cijelosti), pa je pobijano rješenje u tom dijelu proturječno utvrđenjima iz nalaza i mišljenja i ne može se ispitati, čime je u postupku počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Osim toga i činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno pa se ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog prava.

10.Odredbom čl. 45. Ustava ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.) propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom. Birači imaju opće i jednako biračko pravo, a biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Ustav kao uvjet za biračko pravo ne propisuje poslovnu sposobnost. Oduzimanje poslovne sposobnosti definirano je odredbama Obiteljskog zakona, ali se u tom zakonu ta sposobnost ne dovodi u vezu sa biračkim pravom.

11. Dakle, lišenjem poslovne sposobnosti u odnosu na radnju (glasovanje) protustranka se ograničava u njegovom ustavnom pravu da bira, što je ne samo u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske nego i protivno odredbi čl. 64. Zakona o popisu birača ("Narodne novine" broj: 144/12, 105/15, 98/19), a lišenje poslovne sposobnosti u odnosu na radnju –odabir adekvatnog partnera predstavlja zadiranje u pravo na slobodu izbora svog okruženja, što je u suprotnosti s čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. Pri tome nije ocjenjeno radi se o poslovima i radnjama koje ima u vidu odredba čl. 234. ObZ, kojom je naznačeno koje radnje i poslovi se odnose na osobno stanje (st. 5.), a koje radnje i poslovi se odnose na imovinu (st. 6.), odnosno o poslovima i radnjama koje osoba koja je djelomično lišena poslovne sposobnosti (kojoj se vraća poslovna sposobnosti) može poduzimati putem skrbnika.

12. Jednako tako, iz sadržaj spisa proizlazi da protustranka nije oženjena, nema djecu, nema u vlasništvu nekretnina niti pokretnine veće vrijednosti, i osim osobne invalidnine ne ostvaruje druge prihode, o čemu je također potrebno voditi računa prilikom donošenja odluke.

13. Naime, postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života koji propisuje čl. 8. Konvencije. Sukladno čl. 141. Konvencije lišavanje osobe poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke.

14. Čak i kad državna tijela utvrde, s potrebitim stupnjem sigurnosti, da osoba nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima i kojoj je potrebna pomoć, skrb i nadzor, potpuno lišavanje poslovne sposobnosti trebalo bi biti primijenjeno kada se utvrdi da nijedna druga manje restriktivna mjera ne bi poslužila svrsi ili kad su druge manje restriktivne mjere neuspješno već pokušane.

15. Stoga je u postupku radi vraćanja poslovne sposobnosti osobe koja je u potpunosti lišena te sposobnosti potrebno postići pravičnu ravnotežu između prava osobe na poštivanje privatnog života u vidu pune poslovne sposobnosti zajamčenog Konvencijom, s jedne strane, i legitimnog prava države na zaštitu prava i interesa osobe koja se djelomično lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba, s druge strane, imajući na umu da je ta mjera po vrsti i opsegu nužna da bi se postigao navedeni legitimni cilj.

16. Konačno valja navesti da je u rješenju o djelomičnom vraćanju poslovne sposobnosti potrebno odlučiti koje poslove protustranka i dalje nije sposoban samostalno poduzimati, a ne navoditi ono što može samostalno poduzimati.

17. Slijedom svega iznesenog, temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.

18. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će uvažavajući izneseno, kao i žalbene navode posebne skrbnice, nakon ponovne ocjene izvedenih dokaza biti u prilici donijeti novu i zakonitu odluku.

U Zagrebu 31. svibnja 2022.

Sutkinja:

Milena Frankić