REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:8 Kž-292/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. G. zbog kaznenog djela protiv imovine – krađom iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj K-654/2021. od 18. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Osijeku na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.

– odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. , 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.) stavio je izvan snage presudu kojom je prihvaćen kazneni nalog pod poslovnim brojem K-580/2016. od 8. srpnja 2016. te na temelju članka 453. stavak 3. ZKP/08 optuženog M. G. oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo krađe, opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. KZ/11.

2. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08. oštećenik je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

4. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. i 3. ZKP/08. s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu.

7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

8. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer nije povezao obranu optuženika pred državnim odvjetnikom s onom na raspravi, kao i doveo u vezu s sadržajem materijalne dokumentacije te iskazom ispitanih svjedoka, prvenstveno M. T., N. L. i Z. T..

9. Prvostupanjski sud je propustio dovesti u vezu obranu osumnjičenog M. G. od 25. travnja 2015. pred državnim odvjetnikom sa njegovim kasnijim obranama, a vezano za sadržaj njegova dogovora sa D. M.. Naime, prvostupanjski sud prihvaća iskaz optuženika na raspravi 14. siječnja 2022. u kojem navodi da je dogovor s D. M. i osobom imena F. bio pregled i servis subbrojila, međutim, ne povezuje ju s obranom pred državnim odvjetnikom kada je rekao da su dogovorili baždarenje pregledom sata, čime bi umanjili i smanjili potrošnju plina u ugostiteljskom objektu K…, kao i da tom prilikom neće dirati plombu. Pregledom brojila je utvrđeno da su pokidani zupci brojčanika plinskog brojila kako bi se prikazala manja potrošnja plina od one koja je stvarno potrošena, što ukazuje da nije provedeno baždarenje brojila, već da je brojilo preinačeno s ciljem evidentiranja manje potrošnje, a optuženik u svojoj obrani pred državnim odvjetnikom ne spori koji je bio cilj angažiranja D. M. – smanjenje evidentiranja potrošnje plina, što se očito postiže jedino preinakom na samom brojilu.

10. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud neargumentirano prihvatio obranu optuženika i iskaze svjedoka D. M. da dogovor nije bio u restoranu K… već u kafiću na Č. cesti što je isto u suprotnosti s optuženikovom obranom pred državnim odvjetnikom. Osim toga, životno je i logično da se dogovor postiže na mjestu gdje se nalazi brojilo i na kojem treba raditi preinake, a što proizlazi iz iskaza svjedoka D. S. koji potvrđuje da su se dogovorili u K. kao i da je D. M. odmah i pregledao plinske bojlere.

11. U odnosu na sadržaj Sporazuma o podmirenju štete između H. – P. d.o.o. O…i optuženog M. G. od 27. prosinca 2013. prvostupanjski je sud propustio cijeniti da je optuženi M. G. priznao da je na adresi T 12, u objektu restoran K onesposobljen plinomjer, da je štetnik i obvezao se platiti iznos od 50.000,00 kuna pa je upitno zašto bi priznao da je štetnik, a da je dogovorio baždarenje plinskog brojila, već bi za štetu odgovarala osoba koja je to učinila, bez znanja korisnika brojila. Osim toga, odgovorna osoba trgovačkog društva G d.o.o., u čijem poslovnom objektu je restoran K… u kojem se nalazilo sporno brojilo, je V. G., a ne optuženik pa bi trgovačko društvo, odnosno odgovorna osoba istog, trebalo platiti dužan iznos da je šteta nastala uslijed baždarenja bojlera, a ne preinake brojila.

12. U pravu je žalitelj i kada tvrdi da je upitna vjerodostojnost iskaza svjedoka D. S. kojeg optuženi M. G. spominje kao svjedoka dogovora s D. M. i osobom imena F. tek tijekom rasprave, dok ga na prvom ispitivanju nije spominjao. Isto tako, za ocjenu njegove vjerodostojnosti odlučan je podatak da ga je optuženi M. G. upoznao s predmetom svjedočenja, prijatelji su pa je i logično da svoj iskaz prilagođava njegovoj obrani i tako mu nastoji pomoći.

13. Činjenično stanje je pogrešno utvrđeno i stoga što je prvostupanjski sud propustio analizirati iskaz M. T., voditelja Odjela za pravne i opće poslove oštećenog trgovačkog društva H. P., a iz čijeg iskaza proizlazi da je vođen razgovor s optuženim M. G. koji se javio kao štetnik, a nakon što su pribavili podatak da je preinačeno plinsko brojilo, da je tražio da se ne obavijesti vlasnik K… kao ni njegova supruga V. G., direktorica trgovačkog društva G… d.o.o. koji je korisnik priključka dobavljača H.

– P. d.o.o. O. da je dao sve podatke o osobi koja je izvršila preinaku plinskog brojila, odnosno o D. M. te je rekao da je toj osobi platio 400,00 eura. Stoga je u pravu žalitelj kada tvrdi da iz analize obrane optuženika pred državnim odvjetnikom, dijela iskaza D. M., sporazuma između H. - P. d.o.o. O i optuženog M. G. kao štetnika te njegove pisane izjave danoj H. - P. d.o.o. O proizlazi da je D. M. postupao sukladno dogovoru s optuženikom, a ne samoinicijativno. Osim toga, tko bi drugi osim korisnika brojila imao ikakvog motiva preinačiti brojilo s ciljem prikazivanja manje potrošnje pa posljedično i manjih troškova. Treba napomenuti da je trgovačko društvo G. d.o.o. cjelokupnu potrošnju plina na spornom priključku plaćalo, a zatim je prefakturiralo na poslovne subjekte koji su u najmu navedenog objekta, koji su se žalili optuženiku na velike režijske troškove što je optuženik naveo u svojoj obrani pred državnim odvjetnikom, što može biti motiv postupanja optuženika.

14. Prvostupanjski je sud propustio cijeniti u cijelosti iskaz svjedoka Z. T., savjetnikom u uredu direktora oštećenika, koji je naveo da su prethodno dobili saznanja H. - P. d.o.o O. da su izvršene krađe plina na određenim objektima kao i da su došli do saznanja da se radi o M. G. i to na mjernom mjestu gdje je ugostiteljski objekt K. kao i da bi gubitak na objektu za koji se teretio M. G. iznosio oko 100.000,00 kuna, da je postojao dogovor između direktora L., svjedoka T. i T. da im M. G. dovede osobu koja vrši preinake na brojilima, što je utjecalo na utvrđenu obvezu optuženika prilikom sporazumijevanja i smanjena je sa tih 100.000,00 kuna na 50.000,00 kuna.

15. Nadalje, ispravno ukazuje žalitelj da je neprihvatljiv zaključak suda da iz izvedenih dokaza proizlazi da optuženik nije ostvario ikakvu imovinsku korist, a kako mu je optužbom stavljeno na teret u korist TD G. d.o.o. u kojem je direktor njegova supruga V. G. i za ugostiteljski objekt K. jer iz provedenih dokaza proizlazi da je korišten plin bez pravilnog mjerenja potrošnje kod potrošača G. d.o.o. pa je trebalo utvrditi kolika bi bila stvarna potrošnja plina u odnosu na onu koja je mjerena nelegalno prepravljenim plinskim brojilom te za koji iznos su manje platili plina od stvarno potrošenog. Na ove činjenice ukazuje i svjedok T. kada procjenjuje da se optuženik stvarno okoristio za iznos od oko 100.000,00 kuna.

16. Iz izloženog, dakle, jasno proizlazi da postoje dokazi, koje je trebalo savjesno i detaljno analizirati, što je prvostupanjski sud propustio učiniti, a koji dokazi ukazuju na postojanje bitnih okolnosti koje predstavljaju elemente inkriminiranog kaznenog djela. Tek kada bi postojali proturječni dokazi čiji sadržaj izričito ne upućuje na postojanje objektivnih i subjektivnih sastavnica kaznenog djela tada bi trebalo odlučivati primjenom članka 3. stavak 3. ZKP/08. Prema obrazloženom stanju stvari u ovom predmetu, nije bilo mjesta primjeni pravnologičkog pomagala tzv. in dubio pro reo iz ovog članka. Dokazni sadržaj u predmetnom postupku i postojanje proturječnih dokaza prvostupanjski sud je trebao riješiti savjesnom i brižljivom analizom istih u skladu s odredbom članka 459. stavak 5. ZKP/08. i na nedvojben način utvrditi postojanje bitnih elemenata inkriminiranog djela, što mu izvedeni dokazi i omogućavaju, a tek kada iz dokaza takav zaključak nije moguće izvesti pribjegava se primijeni ovog pomagala, stoga je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je primijenio načelo iz članka 3. stavak 3. ZKP/08.

17. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku ponovo izvesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da razjasni činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud, posebno će imati u vidu cjelovitu obranu optuženika, razjasniti razlike u istoj, iskaze svjedoka D. M., N. L., Z. T. i M. T. te Sporazum o naknadi štete optuženika s H.- P., d.o.o. O.. Potom će izložiti i iz kojeg razloga je sporne činjenice našao dokazanim ili nedokazanim, dužan je dati ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza pa i obrane optuženika, zbog kojih razloga nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka, zbog kojih je razloga odlučio ne ispitati neposredno svjedoka čiji je iskaz pročitan, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja, a osobito pri utvrđivanju postoji li kazneno djelo i krivnja optuženika i pri primjeni određenih odredaba kaznenog zakona na optuženika i njegovo djelo.

18. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 31. svibnja 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.