Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-553/2022-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu mr. sc. Ivanu Tironiju, u pravnoj stvari tužitelja: A. A., pok. M., OIB: ... iz P., zastupanog po punomoćniku Ž. Ž., odvjetniku u Š., protiv tuženika G. K. sina K., OIB: ... iz T., zastupanog po punomoćniku A. M., odvjetniku u Š., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: 11 Psp- 40/2021-25 od 3. ožujka 2022., dana 31. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: 11 Psp-40/2021-25 od 3. ožujka 2022.

Obrazloženje:

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio rješenje slijedećeg sadržaja:

„I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik dr. G. K. (OIB: ...) smetao tužitelja A. A. (OIB: ...), u posjedu stvarne služnosti prava staze na teret dijela kčbr.4601/3 k.o. P. kao poslužnog dobra, koji dio je na skici mjesta očevida od 13. rujna 2021., koju u ime i za račun vještaka G. d.o.o. Š. izradio u K. V., geod., označen slovima B-C-D-E-B, u točkama D-E i C-B širine 1 m, a u točkama D-C dužine 7,16 m, te u točkama B-E dužine 7,13 m, a u korist kčbr.4601/1 k.o. P. kao povlasnog dobra, na način da je dana 2. kolovoza 2021. na opisanom dijelu kčbr.4601/3 k.o. P. postavio palete i keramičke pločice kojima je zapriječio tužitelju prolaženje opisanom stazom, pa se tuženiku nalaže uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni palete i keramičke pločice koje je postavio na opisanoj stazi, te se ujedno tuženiku zabranjuje svako takovo ili slično smetanje tužitelja u posjedu prava služnosti staze preko opisanog dijela kčbr.4601/3 k.o. P., sve to u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tuženiku da u rok od 15 dana na ime naknade parničnih troškova tužitelju isplati iznos od 5.300,00 kn.“

2. Tuženik je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja podnio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, koji su žalbeni razlozi predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH i 70/19, dalje ZPP), u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a. Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem u bitnome ističe kako je žalba neosnovana, pa predlaže drugostupanjskom sudu da ju odbije te potvrdi pobijano prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet razmatranja ovog drugostupanjskog suda jest ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane odluke kojom je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev sadržaja kako je to navedeno u obrazloženju ovog drugostupanjskog rješenja. U bitnome, prvostupanjski je sud usvajanjem tužbenog zahtjeva pružio tužitelju zatraženu posjedovnu zaštitu prava stvarne služnosti staze.

6. Prije svega je za istaknuti kako ispitujući predmetno prvostupanjsko rješenje kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, a sve u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a.

7. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice, odnosno došao do ovih zaključaka:

- da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti staze (puta) i to preko dijela poslužne nekretnine k.č. br. 4601/3 k.o. P., koji dio je na skici sudskog vještaka K. V. od 13. rujna 2021. označen slovima B-C-D-E-B, u točkama D-E i C-B širine 1 m, a u točkama D-C dužine 7,16 m, te u točkama B-E dužine 7,13 m, a u korist k.č. br.4601/1 k.o. P. kao povlasne nekretnine,

- da je tuženik znao kako tužitelj koristi predmetnu stazu kako bi došao do nekretnine označene kao k.č. br. 4601/1 k.o. P. u čijem je posjedu,

- da je tuženik tijekom 2021. prvotno u 2 navrata na spornom dijelu poslužne nekretnine odlagao građevinski materijal, čime je smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti staze (puta), a da je tužitelj posjedovnu zaštitu u oba navrata ostvario putem dopuštene samopomoći,

- da je potom tuženik, po treći put 2021., a u razdoblju u kojem se tužitelj nije nalazio na otoku P., ponovno na spornu stazu postavio građevinski materijal, na koji je način zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu stvarne služnosti staze, konkretno onemogućio ga da spornom stazom (kao dijelom poslužne nekretnine) dolazi do vlastite – povlasne nekretnine,

- da je tužitelj za predmetno sporno smetanje posjeda, koje se dogodilo 2021., kao i osobu koja ga je počinila (tuženika) saznao 2. kolovoza 2021., a tužbu podnio 6. kolovoza 2021., dakle unutar subjektivnog roka od trideset dana i objektivnog roka od godine dana,

8. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda kao pravilna prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene brojnih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a. Pored ostalog sud je izveo dokaze saslušanjem svjedoka, parničnih stranaka i uviđajem na licu mjesta. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud donio rješenje kojim je usvojio tužbeni zahtjev.

9. Tuženik drugačijom interpretacijom dijela činjenične građe i drugačijom ocjenom dijela izvedenih dokaza ničim nije doveo u pitanje pravilnost navedenih činjeničnih utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda, baš kao što ničim nije osnovano doveo u pitanje ni pravilnu primjenu materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda.

10. Tuženik u žalbi posebno navodi činjenice na kojima temelji svoju tvrdnju kako tužitelj potpuno neosnovano prolazi nekretninom tuženika k.č. br. 4601/3 k.o. P. te ističe kako tužiteljevo samovoljno uznemiravanje tuženika na spornoj nekretnini traje preko dvadeset i pet godina, a ovo putem vođenja sudskih postupaka, verbalnim prijetnjama i vrijeđanjem.

11. Razmatrajući sadržaj pobijanog rješenja, žalbu tuženika, tužiteljev odgovor na žalbu, kao i dokaznu građu koja se nalazi u spisu za reći je slijedeće.

12. Odredbom članka 10. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,143/12. i 152/14., dalje: ZVDSP-a), određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Odredbom stavka 5. istog članka određeno je kako je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

13. Odredbom članka 16. stavak 1. ZVDSP-a je propisano da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

14. Nadalje, odredbom članka 21. stavak 1. ZVDSP-a, propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu , bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Također odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP-a propisano je kako je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

15. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada). S druge pak strane posjed prava, a to je u našem pravnom poretku samo posjed stvarne služnosti, jest stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira je li ona ovlaštenik tog prava ili nije).

16. Iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi kako tužitelj godinama koristi dio nekretnine u posjedu tužitelja (k.č. br. 4601/3 k.o. P.) i to baš predmetnu stazu, a ovo kako bi došao do nekretnine u svom posjedu (k.č. br. 4601/1 k.o. P.). Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako je tužitelj u posjedu prava stvarne služnosti predmetne staze, jer je on ovaj posjed svakako stekao u suglasju sa odredbom članka 16. stavak 1. ZVDSP-a. Pri tome nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenje, je li se tuženik tome protivio ili ne. Naime, neovisno o navedenom tuženik je otrpio korištenje dijela nekretnine koju drži u posjedu od strane tužitelja, tj. vlastiti posjed nije zaštitio putem sudske odluke ili na koji drugi način.

17. Tužitelj je podnio tužbu radi smetanja posjeda, pa se ne može smatrati da mu je posjed prava stvarne služnosti staze (puta) prestao ako ostvari posjedovnu zaštitu bez obzira što mu je u predmetnom slučaju tuženik onemogućio korištenje staze.

18. U svezi žalbenih navoda tuženika za navesti je i to kako je odredbom članka 441. ZPP-a propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

19. Ono što je u predmetnoj parnici pravno relevantno jest to je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti predmetne staze (puta), a ne je li tužitelj ima pravo stvarne služnosti predmetne staze (koje mu pravo tuženik osporava), odnosno je li mu to eventualno pravo prestalo. U tom smislu u ovoj parnici nije pravno relevantno ni to je li tužitelj ima mogućnost dolaska do nekretnine k.č. br. 4601/1 k.o. P. (koju drži u posjedu) i na koji drugi način, a ne samo prolaskom po spornoj stazi.

20. Tužba je u ovom predmetu podnesena sudu 6. kolovoza 2021. Kako je sporno smetanje posjeda nedvojbeno učinjeno tijekom 2021., a kako je tužitelj za isto, kao i za osobu počinitelja, po pravilnom utvrđenju prvostupanjskog suda saznao 2. kolovoza 2021., to je očigledno kako je tužba podnesena unutar roka od trideset dana iz članka 21. stavak 3. ZVDSP-a.

21. Slijedom navedenog prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju pružio posjedovnu zaštitu odnosno usvojio tužbeni zahtjev. Ova odluka ima svoje pravno uporište u odredbama članka 21. stavak 1., članka 22. stavak 1. i članka 16. stavak 1. ZVDSPA-a.

22. Odluka o parničnom trošku iz točke II izreke pobijanog rješenja pravilno je i zakonito donesena na temelju odredbi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

23. Slijedom navedenog u ovom obrazloženju, trebalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 31. svibnja 2022.

Sudac:

mr. sc. Ivan Tironi, v. r.