REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: 10. Pp G-524/2019

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Kristine Ojdanić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog L. K., zbog prekršaja iz članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18), kažnjivog po članku 184. stavak 1. točka 3. u vezi sa stavkom 4. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave klasa: 114-01/19-01/05, urbroj: 541-07-01/1- 19-6 od 29. srpnja 2019. nakon glavne i javne rasprave zaključene 27. svibnja 2022. u izočnosti okrivljenika te ovlaštenog tužitelja

27. svibnja 2022. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:

L. K., OIB: … , sin N. i Ž. dj.

J.,  rođen  ….  u  S.,  s  prebivalištem  u N.,  V.  kbr…,  razveden,  dvoje  djece,  dipl.  pravnik, zaposlen,  srednjeg  imovnog  stanja,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

što 30. ožujka 2019. kao vlasnik nekretnina upisanih u katastarskom operatu katastra zemljišta Područnog ureda za katastar S., Ispostava za katastar nekretnina S., k.o. N., kao k.č. broj: …, u naravi cesta i pašnjak Č. i k.č. broj: …, u naravi pašnjak Č., nije prijavio nadležnom područnom uredu za katastar nastale promjene na navedenim zemljištima te predao odgovarajući elaborate za provođenje promjena podataka u katastarskom operatu katastra zemljišta,

dakle, kao fizička osoba nositelj prava na katastarskim česticama nije nadležnom područnom uredu za katastar prijavio svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta,

čime je okrivljeni počinio prekršaj iz članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18), kažnjiv po članku 184. stavak 1. točka 3. u vezi sa stavkom 4. istog Zakona

pa mu se na temelju odredbe članka 184. stavak 1. točka 3. u vezi sa stavkom 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18), a uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.500,00 (tisuću i petsto) KUNA

Na temelju odredbe članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljenik je obvezan platiti navedenu novčanu kaznu u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.

Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu 500,00 (petsto) kuna u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Troškove postupka uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.

Obrazloženje

1. Republika Hrvatska, Državna geodetska uprava podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog pod gore navedenim brojem, a zbog prekršaja iz članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kažnjivog po članku 184. stavak 1. točka 3. istog Zakona.

2. Okrivljenik se očitovao da je razumio označeni optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.1. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da on u svemu ostaje pri svojoj pisanoj obrani od 27. studenog 2020.

4. U dokaznom postupku pročitana je pisana obrana okrivljenika od 27. studenog 2020. sa dostavljenim prilozima, prijepis posjedovnog lista: 905 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Ispostava za katastar nekretnina S. od 29. srpnja 2019., izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u S., ZK odjela ZK odjela S. od 29. srpnja 2019. za k. č. 3898, izvadak iz

zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, ZK odjela ZK odjela S. od 29. srpnja 2019. za k. č. 4038, digitalni ortofoto plan za z.k.č. br. 3898, k.o. N., digitalni ortofoto plan za z.k.č. br. 4038, k.o. N. Naposljetku je pročitan izvadak iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni Ministarstva i uprave Republike Hrvatske od 27. svibnja 2022. za okrivljenika.

4.1. U označenoj pisanoj obrani okrivljenik je istaknuo prigovor zastare prekršajnog progona navodeći kako je on kao investitor dovršio gradnju obiteljske kuće i pomoćnih građevina na čest. zem.: 3898 KO N. još u svibnju 2008., a dok je izgradnju gospodarske zgrade na čet. zem.: 4038 KO N. dovršio u siječnju 2016. O činjenici da je došlo do promjene, odnosno da su predmetne građevine izgrađene da je bio upoznat i podnositelj optužnog prijedloga najkasnije kada su od istog bila izdana rješenja o određivanju kućnog broja za zgradu na čet. zem.: 3898 i to 5. veljače 2010. i za zgradu čest. zem.: 4038 i to 12. siječnja 2016. S obzirom na izneseno, da je rok za prijavu promjene nadležnom katastarskom operatu, samim time i dan počinjenog možebitnog prekršaja zbog nepodnošenja prijave bio 91. dan od dovršetka gradnje i to za nekretninu 3898, KO N. dan 5. veljače 2009., a za nekretninu 4038 KO N. dan: 6. svibnja 2016. pa da je tako u oba slučaja nastupila zastara prekršajnog progona zbog čega je predložio odbaciti optužni prijedlog i obustaviti prekršajni postupak. Nadalje, okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo i okolnosti koje isključuju njegovu krivnju jer da se propust predaje elaborata u zakonskom roku dogodio nenamjerno i bez njegove krivnje, a s obzirom da je on prije izgradnje predmetnih zgrada na navedenim česticama zemljišta, naručio od ovlaštenog geodeta izradu geodetskih poslova, podloga i elaborata nužnih u postupku gradnje, a isti da je preuzeo obvezu izvršiti naručeno. Sa geodetom da je sklopio dogovor usmenim putem te da je smatrao kako će isti izvršiti sve što je potrebni kako bi se postupak gradnje i evidentiranja proveo u skladu sa važećim propisima te da nije smatrao za potrebno kontrolirati izvršenje tih poslova. Za činjenicu da je geodet propustio predati elaborate evidentiranja nadležnom katastarskom elaboratu da je saznao iz medijskih natpisa u srpnju 2019. te da je odmah ponovno naručio elaborat evidentiranja kako bi ispunio svoju zakonsku obvezu. Predmetni elaborat da je predan u katastarski operat u S.20. rujna 2019., a nakon čega je i proveden te su predmetne nekretnine evidentirane sukladno Zakonu. Zbog svega navedenog da smatra kako je obilježje prekršaja (ukoliko postoji) ostvareno upravo propustom nalogoprimca, a ne njegovim propustom kao nalogodavca. Nadalje, da smatra kako su u konkretnom slučaju ostvarena obilježja beznačajnog prekršaja tim više što je propust odmah po saznaju za istog i ispravljen. Okrivljenik je također naveo da u RH postoji preko milijun zgrada i/ili infrastrukturnih objekata koji nisu evidentirani u nadležnim katastarskim operatima i da DGU uopće ne pokreće postupke protiv onih koji tu obvezu nisu izvršili pa da je apsurdno vođenje postupka upravo protiv njega koji je izvršio zakonsku obvezu, istina van propisanog roka, zbog kojeg kašnjenja nije pričinjena nikakva šteta.

4.2. Iz označenog izvatka iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih kazni razvidno je da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan odnosno osuđivan.

5. Okrivljenik je u završnoj riječi naveo da predlaže sudu donošenje oslobađajuće presude jer je u konkretnom slučaju nastupila zastara prekršajnog progona s obzirom da je od trenutka navodnog počinjenja prekršajnog djela proteklo dulje razdoblje od 4 godine jer je sama izgradnja objekta na navedenim kat. česticama bila završena prije više od 4 godine, a u ostalom da je on naknadno i prijavio nadležnom Područnom uredu za katastar sve nastale promjene na navedenom zemljištu i time izvršio svoju zakonsku obvezu.

6. Sud je odustao od ponovnog izvođenja dokaza ispitivanjem svjedokinje I. M. i pribavljanja geodetskog elaborata od nadležnog tijela te je odbio dokazni prijedlog okrivljenika za ispitivanjem svjedoka D. Š. ocjenjujući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke te da bi se provođenjem tih dokaza nepotrebno odugovlačilo vođenje postupka.

7. Nije sporno da je okrivljenik vlasnik nekretnina upisanih u katastarskom operatu katastra zemljišta Područnog ureda za katastar S., Ispostava za katastar nekretnina S., k.o. N. kao k.č. 4038 i 3898. Nije sporno ni to da je okrivljenik na navedenim česticama zemljišta 2008. i 2016. izgradio obiteljsku kuću I pomoćne građevine te gospodarske zgrade, a nije sporno ni to da je izgradnja navedenih građevina na označenim katastarskim česticama zaista dovela do promjena na tim zemljištima koje utječu na podatke upisane u katastarskom operatu katastra zemljišta. Nadalje, nije sporno ni to da je okrivljenik 20. rujna 2019. nadležnom područnom uredu za katastar predao zahtjev za provedbu na temelju geodetskog elaborata, a koji zahtjev je i usvojen te proveden, a što upućuje na to da je upravo 20. rujna 2019. okrivljenik prijavio nadležnom područnom uredu za katastar navedene nastale promjene (izgradnja opisanih građevina) na označenim zemljištima i predao odgovarajući elaborat za provođenje promjena podataka u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sve navedeno proizlazi iz pisane obrane okrivljenika i priloga koje je okrivljenik dostavio uz svoju obranu. Međutim, okrivljenik premda je u jednom dijelu svoje obrane iskreno naveo kako je „izvršio zakonsku obvezu, istina van propisanog roka“ ipak se poziva kako na prigovor zastare prekršajnog progona tako i na prebacivanje krivnje na geodeta kao njegovog nalogoprimca, a naposljetku I na praksu ovlaštenog tužitelja u istim ili sličnim slučajevima.

8. Što se tiče prigovora zastare prekršajnog progona, naime, u konkretnom slučaju se radi o prekršajnom djelu nečinjenjem kod kojeg počinitelj kontinuirano krši obvezu na činjenje održavajući tako protupravno stanje pa u takvim situacijama sama radnja kao i protupravno stanje traju što znači da takvo prekršajno djelo ujedno predstavlja i tzv. trajno prekršajno djelo. Trajna prekršajna djela smatraju se dovršenim prestankom protupravnog stanja pa tako zastara progona počinje teči od trenutka prestanka protupravnog stanja, odnosno od trenutka prestanka dužnosti na činjenje. S obzirom na navedeno kao i na nespornu činjenicu da je okrivljenik svoju obvezu prijave navedenih promjena na označenim zemljištima i predaje odgovarajućeg elaborata za provođenje promjena podataka u katastarskom operatu katastra zemljišta izvršio 20. rujna 2019. nedvojbeno je da upravo od tog datuma dakle, od 20. rujna 2019. počinje teči zastara prekršajnog progona pa u konkretnom slučaju zastara progona nastupa 20. rujna 2023. Dakle, cijelo ovo razdoblje od trenutka nastanka opisanih promjena na označenim katastarskim česticama (izgradnja navedenih građevina) pa do okrivljenikovog prijavljivanja istih nadležnom tijelu pa tako i 30. ožujka 2019. okrivljenik je kršio navedenu obvezu, odnosno održavao je protupravno stanje.

8.1. Nadalje, a što se tiče okrivljenikovog prebacivanja krivnje na geodeta kao njegovog nalogoprimca naime, za predmetni prekršaj jedino i isključivo odgovora nositelj prava na katastarskim česticama, a s obzirom na nespornu činjenicu da je okrivljenik vlasnik nekretnina upisanih na navedenim katastarskim česticama nedvojbeno je da je okrivljenik nositelj prava na označenim katastarskim česticama i on tu svoju odgovornost ne može prenijeti na drugog nikakvim pravnim poslom ili aktom.

8.2. Što se tiče prakse ovlaštenog tužitelja u istim ili sličnim slučajevima, bitno je naglasiti da je prekršajni postupak akuzatorski postupak, odnosno postupak koji se može pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja i u kojem vrijedi načelo odvojenosti procesnih funkcija, a što znači da je sud zadužen za suđenje, odnosno donošenje odluke, a dok je tužitelj nadležan za progon, odnosno optužbu pri čemu se radi o strogo odvojenim funkcijama. Zašto tužitelj je ili nije u određenim situacijama poduzeo prekršajni progon ne spada u odlučivanje niti nadležnost suda.

9. S obzirom na sve navedeno, sud nije prihvatio navedene prigovore koje je okrivljenik istaknuo u svojoj obrani ocjenjujući ih neosnovanim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti za počinjeno djelo.

10. Slijedom iznijetog, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da okrivljenik 30. ožujka 2019. kao vlasnik nekretnina upisanih u katastarskom operatu katastra zemljišta Područnog ureda za katastar S., Ispostava za katastar nekretnina S., k.o. N., kao k.č. broj: 4038, u naravi cesta i pašnjak Č. i k.č. broj: 3898, u naravi pašnjak Č., nije prijavio nadležnom područnom uredu za katastar nastale promjene na navedenim zemljištima te predao odgovarajući elaborat za provođenje promjena podataka u katastarskom operatu katastra zemljišta. Dakle, nedvojbeno je da okrivljenik kao fizička osoba nositelj prava na katastarskim česticama nije nadležnom područnom uredu za katastar prijavio svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, a čime je ostvario sva obilježja prekršaja iz članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18), kažnjiv po članku 184. stavak 1. točka 3. u vezi sa stavkom 4. istog Zakona zbog čega ga je sud proglasio krivim.

11. Sud je postupajući po službenoj dužnosti u skladu sa odredbom članka 179. stavak 4. Prekršajnog zakona, djelo okrivljenika činjenično opisano u izreci ove presude, u kažnjivoj odredbi pravilno označio prekršajem iz članka 184. stavak 1. točka 3. u vezi sa stavkom 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi, a osim toga okrivljenik je proglašen krivim za prekršaj koji je po zapriječenoj kazni lakši od onog iz optužbe.

12. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotne cijenio okrivljenikovo korektno držanje pred sudom, okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost odnosno nekažnjavanost, a što upućuje na to da okrivljenik inače nije sklon činjenju prekršaja te da je predmetni prekršaj izolirani slučaj kršenja propisa od strane okrivljenika, a vodilo se računa i o tome da je okrivljenik svoju obvezu naknadno doista i ispunio dok posebno otegotnih okolnosti nije našao pa je okrivljeniku primjenom odredbe članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu odnosno u iznosu koji predstavlja polovicu zakonskog minimuma novčane kazne propisane za predmetni prekršaj smatrajući da će se upravo tako izrečenom

kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati

će se u cjelini plaćenom ukoliko okrivljenik plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

13. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju odredbe članka 138. stavak 2. točka 1., 3. i stavak 3., te članka 139. stavka 3. Prekršajnog

zakona. Paušalna svota suda određena je s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

Supetar, 27. svibnja 2022.

Zapisničarka

S u t k i n j a

Kristina Ojdanić, v.r.

Petra Dujmović Vranješ, v.r.