Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj P-298/2020-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Jeleni Ćelić, u pravnoj stvari tužitelja A.B. iz Z. …., OIB: …, zastupanog po punomoćniku G.O., odvjetniku u Z., …, protiv tuženika: 1. M. K. iz D., …, OIB: … i 2. A. K. iz D., …, OIB: …, zastupanih po punomoćniku S. C., odvjetniku u M., …, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave dana 21. travnja 2022. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja G. O.,odvjetnika u Z., tuženika ad/2 A. K. i punomoćnika tuženika S. C., odvjetnika u M., dana 27. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj A.B. iz Z., …, OIB: …, stekao valjani pravni osnov u zemljišnim knjigama Općinskog suda u M., zatražiti i ishoditi bezuvjetnu uknjižbu prava vlasništva nad nekretninom koja je na skici izmjere, koja je priložena ovoj tužbi, i koja je izrađena po ing. geodezije B. I., dana 4. srpnja 2004.g., označena kao zk.č.br. …, površine 184 m², k.o. S., a koja nekretnina ima nastati iz nekretnine označene kao zk.č.br. …, u naravi šuma, površine 385 m², upisane u zk.ul.br. … k.o. S…, a što su ovdje tuženi, M. K., OIB: … i A. K., OIB: … dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva nad predmetnom nekretninom u zemljišnim knjigama.

2. Tuženi su dužni tužitelju naknaditi trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na iznos troškova od dana donošenja prvostupanjske presude pa do namirenja, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II Tužitelj je dužan tuženicima naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 8.750,00 kuna u roku od 15 dana, dok se u više zatraženom iznosu zahtjevu tuženika odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako su tuženici u zemljišnim knjigama naslovnog suda upisani kao suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. … k.o. S…, a koja nekretnina je označena kao zk. č. br. …, u naravi šuma, površine 385 m². Dana 30. srpnja 2004. tužitelj je u svojstvu kupca, zaključio s D. K., u svojstvu prodavatelja, Ugovor o kupoprodaji, a koji ugovor je za predmet kupoprodaje imao nekretninu zk. č. br. …, površine 184 m², k.o. S., a koja nekretnina je imala nastati parcelacijom osnovne zk.č. br. …., površine 385 m², a koja parcelacija nikad nije provedena u zemljišnim knjigama. U naravi dio nekretnine označene kao zk.č.br. …, k.o. S., a koji je tužitelj kupio temeljem citiranog Ugovora o kupoprodaji , odgovara onom dijelu koji je na skici izmjere koja je izrađena po ing. geodezije B. I., označen kao zk.č.br. …. Međutim tužitelj nije temeljem citiranog Ugovora o kupoprodaji mogao izvršiti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama u smislu odredbe čl. 115. i čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 96/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129,00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, dalje ZV), upravo uslijed navedene činjenice, da prodavatelj iz navedenog Ugovora, D. K., nije bio zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine (što je između ostalog izrijekom i navedeno u samom Ugovoru). Kako bi ishodio ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, tužitelj je pred sudom inicirao parnični postupak koji je vođen pod posl. br. P-…. i u kojem postupku je donesena pravomoćna presuda dana 10. rujna 2004. kojom je ovdje tužitelj utvrđen kao vlasnik nekretnine označene kao zk.č.br. …. k.o. S…. Međutim, ono što tužitelj nije znao jest činjenica da su 2010. tuženici pred sudom također pokrenuli parnični postupak pod posl. br. P-…, usmjeren na utvrđenje prava vlasništva, između ostalog i na čestici označenoj kao zk.č.br. … k.o. Slivno, a u kojem postupku je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev ovdje tuženik usvojen. Budući da ovdje tužitelj svoje pravo utvrđeno ovosudnom presudom posl. br. P-…. nije upisano pravovremeno u zemljišne knjige, u smislu da su ovdje tuženi svoje pravo utvrđeno ovosudnom presudom posl. br. P-…. upisali prije tužitelja, to je tužiteljeva presuda postala neprovediva u zemljišnim knjigama zbog pravila o knjižnom predniku. Kako ne bi bilo nikakve zabune tužitelj ukazuje na činjenicu kako navedene dvije presude nisu u međusobnoj koliziji, budući da se tužiteljeva presuda tiče samo dijela nekretnine označene kao zk.č.br. … k.o. S. ( i to onog dijela iste od koje ima nastati zk.č.br. …), dok se presuda ovdje tuženika odnosi na cijelu zk.č.br. …. k.o. S., kao i na sve ostale čestice koje su procesno irelevantne za ovaj postupak. Također treba ukazati na činjenicu kako iste presude nisu niti u koliziji s procesnog aspekta, prvenstveno u smislu načela ne bis in idem, budući da su iste presude donesene između različitih stranaka. U pogledu pravne osnove tužiteljevog tužbenog zahtjeva treba ukazati na činjenicu kako istu osnovu prvenstveno ima predstavljati Ugovor o kupoprodaji, koji je zaključen dana 30. srpnja 2004. u smislu osnove predviđene odredbom čl. 115. ZV-a, ali ovosudna presuda posl. br. P-…., u smislu pravne osnove predviđene odredbom čl. 126. ZV-a. Pored navedenog treba imati na umu činjenicu kako kao pravna osnovna tužiteljevog tužbenog zahtjeva u obzir dolazi i institut dosjelosti u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a, pri čemu u vrijeme potrebno za trajanje dosjelosti treba uzeti i vremenski period u kojem je tužiteljev prednik, D. K., posjedovao predmetnu nekretninu. U pogledu argumentiranja činjenice postojanja kvalificiranog tužiteljevog posjeda, tužitelj ukazuje kako pravni temelj istog predstavlja Ugovor o kupoprodaji, koji je zaključen dana 30. srpnja 2004., a koji temelj je ujedno i argument u prilog istinitosti istog posjeda, budući da je ovdje tužitelj temeljem istog Ugovora stekao posjed predmetne nekretnine od svog prednika D. K.. Što se tiče samostalnosti tužiteljevog posjeda, kao i poštenja istog tužitelj ističe kako se postajanje navedenih pretpostavki predmnijeva u smislu odredbi čl. 11. st. 2. ZV-a, odnosno čl. 18. st. 5. ZV-a. Tužitelj se putem svog punomoćnika obratio tuženicima radi mirnog rješenja spora, ali su isti prijedlog decidirano odbili. Stoga tužitelj predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu ističu kako je tužitelj protiv njihovog nećaka D. K. pred naslovnim sudom u predmetu P-… podnio tužbu radi utvrđenja ništetnim predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 30. srpnja 2004., koji tužbeni zahtjev je odbijen presudom od 3. srpnja 2012. Protiv navedene presuda tužitelj je podnio žalbu. Tuženici ističu kako tužitelj s jedne strane zahtjeva utvrđenje ništetnim Ugovora, dok se ovom parnicom s druge strane pak poziva na pravne učinke tog istog Ugovora, te barem za sada postoji mogućnost da sud kontradiktorno utvrdi i ništetnost Ugovora u predmetu P-…., a da isti proizvodi pravne učinke u ovom predmetu. Kod takvog stanja stvari, tuženici ističu kako je ova tužba preuranjena, pa predlaže da se ista odbaci. U suprotnom predlažu prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod posl. br. P-…. Nadalje, tuženici ističu kako od D. K. imaju saznanja kako njemu tužitelj nikakav novčani iznos nije isplatio na ime kupoprodajne cijene predmetne nekretnine. Naime, predmetni ugovor je sastavljen dana 30. srpnja 2004. u jednom odvjetničkom uredu u M. te je po dogovoru stranaka unijeta klauzula čl. 4. da D. K. potvrđuje primitak novca na ime kupoprodajne cijene. Međutim na ovjeru 11. kolovoza 2004., dakle 12 dana kasnije, u javnobilježnički ured tužitelj nije donio novce, nego je D. K. nagovorio da potiše Ugovor iz formalnih razloga, a da će mu novac dati kasnije, što nije učinio. Istodobno tuženici poriču da bi tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine, obzirom i oni žive u mjestu gdje se nekretnina nalazi. Tuženici osporavaju skicu geodeta, ističući kako ista nije točna, ne zna se kad je sačinjena i nema izvješća o međama. Što se tiče navoda tužitelja da bi tuženici postali suvlasnicima predmetne nekretnine samo zato što tužitelj nije pravodobno podnio prijedlog za uknjižbu, tuženici ističu kako tužitelj jest bio podnio takav prijedlog temeljem presude P-…, ali je isti odbijen rješenjem naslovnog suda br. Z-… od 10. siječnja 2015. Tuženici ističu kako je tužbeni zahtjev iz presude P-…. suštinski identičan predmetnom, pa se ovdje radi i o presuđenoj stvari. Navedeno posebice što argumentacija tužitelja ide u pravcu brisanja prava vlasništva tuženika sa predmetne nekretnine u smislu čl. 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a koje je njihovo pravo vlasništva temeljem presude P-…. upisano rješenjem naslovnog suda posl. br. Z-… od 22. travnja 2010. Obzirom je takav zahtjev temeljem čl. 125. st. 2. Zakona o vlasništvu i dr. bilo moguće postaviti u roku od 3 godine od izvršenog upisa, dakle, do 22. travnja 2013. to je sada takav zahtjev postavljen izvan roka. U svakom slučaju tuženici napominju kako oni nisu ni u kakvom pravnom odnosu s tužiteljem, te je tužitelj svoje račune bio dužan raščistiti s D. K., s kojim je i sklopio ugovor iz 2004., a ne s njima.

Tu se prema stavu tuženika bilo radilo o klasičnoj pobojnosti ugovora vezanoj uz prekluzivan rok, koji rok je bio istekao do 2011. kada je tužitelj bio podnio tužbu u predmetu P-…, zbog čega se tužitelj i bio odlučio za varijantu ništetnosti, a koji je i takav zahtjev odbijen, doduše još ne pravomoćno. Slijedom navedenog tuženici predlažu odbaciti / odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženicima.

3. Punomoćnik tužitelja podneskom od 24. veljače 2022. uredio je tužbeni zahtjev, kao u izreci ove presude. Punomoćnik tuženik osporio je i uređeni tužbeni zahtjev.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem i pregledavanjem zk izvatka br. …., k.o. S. (list 7 spisa), Ugovora o kupoprodaji (list 8-10 spisa), skice izmjere (list 11 spisa), presude zbog ogluhe posl. br. … i ispravka presude (list 12-15 spisa), presude zbog ogluhe posl. br. P-… (list 16-18 spisa), rješenja posl. br. Z-…. (list 30- 31 spisa), povijesnog zk izvatka (list 41-49 spisa), povijesti promjena na kat. čest. … k.o. S… (list 114 spisa), pregledom spisa posl. br. Z-…, Z-… zk odjela ovog suda i spisa P-…, P-…. i P-…. (prije P-…) ovog suda te saslušanjem svjedoka Z. M., E. F., D. K., J. B., D. B., B. B., te tuženika ad/2 A. K. kao parnične stranke.

4.1. Sud je prešao preko izvođenja dokaza provođenjem očevida na licu mjesta i geodetskog vještačenja kao suvišnih za donošenje meritorne odluke.

5. Punomoćnici stranaka popisali su troškove postupka.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu za upis uknjižbe prava vlasništva nekretnine zk.č.br. …, površine 184 m², k.o. S. koja bi nastala iz nekretnine označene kao zk.č.br. …., površine 385 m², što su tuženici dužni priznati i trpjeti upis uknjižbe prava vlasništva na ime tužitelja. Tužitelj kao pravni osnov prvenstveno ističe kupoprodajni ugovor od 30. srpnja 2004., zatim presudu posl. br. P-…., a podredno kao način stjecanja ističe i institut dosjelosti u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a, pri čemu navodi kako u vrijeme potrebno za trajanje dosjelosti treba uzeti i vremenski period u kojem je tužiteljev prednik, D. K., posjedovao predmetnu nekretninu.

7. Među strankama nije sporno da su tuženici u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u M. upisani kao suvlasnici za po ½ nekretnine označene kao zk.č. br. …, površine 385 m² k.o.S..

8. Sporno je predstavljaju li kupoprodajni ugovor kojeg je tužitelj sklopio s D. K. 30.srpnja 2004. i presuda ovog suda posl.br. P-… pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini, te jesu li na strani tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje sporne nekretnine na temelju dosjelosti.

9. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 3 Poslovni broj: 9 Gž-683/2020-2 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz zk izvatka br. … za k.o. S. (list 48 spisa) proizlazi da su kao suvlasnici čestice …, površine 385 m², šuma, upisani tuženici ad/1 M. K. i ad/2 A. K. za po ½ dijela, na temelju pravomoćne i ovršne presude ovog suda posl.br.P-… od 1. travnja 2010.

11. Uvidom u priloženi spis ovog suda posl.br.P-… utvrđeno je kako su tuženici ishodili presudu zbog ogluhe posl. br. P-… koja je postala pravomoćna 23.4.2010. (list 16-18 spisa) iz koje je vidljivo da su tuženici ad/1 i ad/2, između ostalih nekretnina, utvrđeni i kao suvlasnici nekretnine …. k.o.S. za po ½ , a istu su stekli darovanjem, i to tuženik ad/1 od svog oca I. K., a tuženik ad/2 od svog oca P.K..

12. Uvidom u priloženi spis posl. br. Z-…. utvrđeno je da su tuženici ad/1 M. K. i ad/2 A. K. 22. travnja 2010. zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u M. podnijeli prijedlog za uknjižbu prava suvlasništva na čest. zem. … k.o.S. ( između ostalih nekretnina) na temelju pravomoćne i ovršne presude presude zbog ogluhe Općinskog suda u …. posl. br. P-…. od 1.travnja 2010., koja uknjižba je dopuštena rješenjem Općinskog suda u … posl.br.Z-… od 29.travnja 2010.

13. Iz Ugovora o kupoprodaji od 30. srpnja 2004. (list 8-10 spisa, original ugovora na str.10 -11 priloženog spisa P-….) vidljivo je da je isti sklopljen između D. K. kao prodavatelja i A.B. kao kupca, da je predmet kupoprodaje nekretnina koja je u naravi zemljište, građevni teren koji se nalazi u mjestu K., površine 184 m², anagrafske oznake čest.zem.br. …., ZU …., k.o.S., koja je nastala parcelacijom od dijela čest. zem. … k.o.S.. Ugovorne strane su utvrdile kako je prodavatelj izvanknjižni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine (čl. 1.), da kupoprodajna cijena iznosi 18.000,00 kuna, da je taj iznos kupac isplatio prodavatelju na dan sklapanja i ovjere ugovora (čl. 2.). Iz potvrde javnog bilježnika V. N. broj OV-…. proizlazi da su ugovor u njegovoj nazočnosti 11. kolovoza 2004. vlastoručno potpisali D. K. i A.B.

14. Iz priloženog spisa broj P-… vidljivo je da je A.B. 4. kolovoza 2004. podnio tužbu protiv tuženika 1.R. K., 2.M. K., 3.I. K. i 4. A. K. navodeći kako je od tuženika pod 1. i 2. Kupoprodajnim ugovorom od 30.srpnja 2004. kupio nekretninu označenu kao čest.zem….. k.o.S., površine 184 m2, te da je odmah nakon zaključenog ugovora ušao u posjed iste. Uz tužbu nije dostavljen Ugovor o kupoprodaji od 30.srpnja 2004., a priložen je prijavni list kojeg je sastavio "….", koji nije ovjeren od strane katastra. Tužitelj je podneskom od 12.kolovoza 2004. uredio tužbeni zahtjev navodeći kako je u tužbi pogreškom naveo da je predmetnu nekretninu kupio od tuženika pod 1. i 2., jer je istu zapravo kupio od D. K., sina tuženika pod 1.koji je predmetnu nekretninu stekao darovanjem od svog oca R. K.. Uz taj podnesak je priložen i Ugovor od 30.srpnja 2004. na kojem su potpisi prodavatelja D. K. i kupca A.B. ovjereni 11.kolovoza 2004. Sud je 10. rujna 2004. godine donio presudu zbog ogluhe posl. br. P-… s izrekom kao u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu, te je nakon podneska tužitelja donio rješenje od 27.rujna 2004 kojim se ispravlja presuda posl.br.P-…. od 10.rujna 2004. u skladu s preciziranim tužbenim zahtjevom (list 12- 15 spisa).

15. Iz rješenja Općinskog suda u … posl. br. Z… od 10.siječnja 2005.(list 30-31 spisa) i uvida u priloženi spis posl. br. Z-… vidljivo je kako je A.B. ovršnim prijedlogom od 10. siječnja 2005.godine zatražio uknjižbu prava vlasništva na čest.zem. … k.o.S… na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u … posl.br.P-…. od 10.rujna 2004., koji prijedlog je odbijen jer je pregledom zemljišne knjige utvrđeno da čest.zem …. nije formirana, odnosno da je upisana u cijelosti kao čest.zem…., pa se predložena uknjižba ne može provesti.

16. Iz skice izmjere k.o.S… (list 11 spisa) koja nije potpisana proizlazi da je istu sačinio 4.7.2004.ing.geod.B. I.. Na skici su prikazane čest. zem. … u suvlasništvu M. K. i R. K., čest. zem …. u vlasništvu A.B., … i … u vlasništvu R. K..

17. Iz priloženog spisa ovog suda posl.br.Pu P-…. vidljivo je da je A.B. 28. 9. 2011.godine podnio tužbu protiv D. K. kojom je tražio utvrđenje ništetnosti Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 30. srpnja 2004. godine i povrat iznosa od 5.500,00 eura na ime isplaćene kupoprodajne cijene, iznosa od 2.070,00 kn na ime plaćenog poreza i iznosa od 73,20 kn na ime ovjere kod javnog bilježnika iz razloga što je otkrio da tuženik nikada nije bio ni vlasnik ni suvlasnik predmetne nekretnine, što na predmetnoj nekretnini nikada nije provedena parcelacija, što se kao vlasnici na toj nekretnini vode treće osobe i što ta nekretnina nije građevinsko zemljište. Predmet je u odnosu na zahtjev za utvrđenjem ništetnosti ugovora dovršen pravomoćnom presudom posl.br.P-…. od 3.srpnja 2012., a u odnosu na zahtjev za isplatu presudom na temelju odricanja posl.br. P-…. od 9.svibnja 2019. kojom je odbijen tužbeni zahtjev.

18. Iz preslike povijesnog zk izvatka za čest.zem. … zk.ul. … k.o.S. (list 41-49 spisa) koja je nečitka sud nije u odnosu na spornu česticu mogao ništa utvrditi.

19. Iz povijesti promjena na kat. čest. … k.o. S. (list 114 spisa) vidljivo je da je k.č. površine 507 m², revizijom knjižnog dijela katastarskog operata upisana u posjedovni list … na ime M. K. pok. P., da je 2001. Na temelju Rješenja o nasljeđivanju posl.br.O-… OS u M. izvršena promjena upisa na način da je upisan R. K. pok.M., da je 2002.površina smanjena s 507 m² na 385 m² , da je 2010. na temelju rješenja OS u M. Z-… izvršena promjena vlasništva na način da je ispisana iz PL … i upisana u PL … na ime A. K. pok.P. i M. K. pok.I. za po ½ dijela, nakon čega na istoj čestici više nije bio promjena.

20. Svjedok Z. M. je iskazao kako se sjeća da su u njegov ured pristupili tužitelj i D. K., ne može se sjetiti kad je to bilo, jer je bilo davno. Pretpostavlja da je radio neku vrstu ugovora, možda ugovor o kupoprodaji, a ako je bila moguća izravna uknjižba onda i uknjižbu ili je podnio utvrđujuću vlasničku tužbu temeljem tog ugovora, ali se detalja ne može sjetiti. Sve se događalo uistinu davno, ali koliko se može prisjetiti radilo se o parceli u D., K., taj predio, u ugovor je unio elemente koje su mu stranke dostavile, pretpostavlja da je kupac bio A.B., a prodavatelj D. ili njegov otac, ne može sa sigurnošću reći, stranke su u svakom slučaju nakon sastava ugovora, nosile ugovor kod javnog bilježnika na ovjeru potpisa.

20.1. Odgovarajući na pitanja pun. tužitelja izjavio je da se ne može sjetiti je li možda radio više ugovora između istih stranaka, da je radio na način kad bi mu stranke u ured pristupile da bi ugovor sastavio, pročitao i strankama dao tumačenje istog, da dvoji je li prodavatelj bio D. K. ili njegov otac jer je bilo važno na kome je bila uknjižena nekretnina, a da je on u ugovor stavio osobu prodavatelja kojeg su mu navele stranke, da mu je poznato ime R. K., da je to otac D.K..

20.2. Odgovarajući na pitanja sutkinje izjavio je da se ne može sjetiti je su li stranke pred njim isplatile kupoprodajnu cijenu, napominje da stranke često to učine prije sastava ugovora ili prilikom ovjere potpisa kod javnog bilježnika, a on u cijenu svakako ne ulazi.

21. Svjedok D. K. je iskazao kao je gospodina A.B. upoznao davno i toliko su se družili da je to preraslo u prijateljstvo. Prije otprilike 17 godina on je bio zainteresiran za kupnju male parcele u naselju D., pa ga je pitao može li vidjeti s članovima njegove obitelji, s ocem, dundom. On je u načelu razgovarao sa stričevima o mogućnosti prodaje koji su rekli da vidi pa da im javi. S A.B. je utvrdio što želi kupiti, radilo se o 104-105 m², koji se nalaze uz nekretninu B. u mjestu D., ali o tome nije izvijestio ni svog oca ni stričeve nego je otišao s A.B. kod odvjetnika Z. M. koji im je napravio ugovor o kupoprodaji, a kojeg je nakon par dana potpisao kod javnog bilježnika. Ugovor je te prilike pročitao, ali je išao na povjerenje jer mu A.B. nije isplatio novac iz razloga što je rekao da žuri za Z.. Nakon toga ga je zvao da bi mu trebao isplatiti novac, on je govorio da je u problemima, te mi isti do dan danas nije isplatio.

21.1. Odgovarajući na pitanja pun. tužitelja izjavio je da misli da je ugovor o kojem govori jedni ugovor kojeg je on zaključio s A.B., da je već prošlo 17 godina, da on nije bio vlasnik dijela nekretnine koja je predmet ugovora, da je mislio nakon realizacije ugovora obavijestiti oca i stričeve, ali kako mu A.B. nije isplatio kupoprodajnu cijenu ni nakon godine dana njegovih poziva da to učini, on je smatrao da je ugovor otpao, da od toga nema ništa, da ta nekretnina nije uopće njegova da se radi o složenim obiteljskim odnosima da vlasništvo nije riješeno, a nekretnine se mijenjaju međusobno po dogovoru, da je potpisao ugovor u kojem je navedeno da je primio kupoprodajnu cijenu jer mu je A.B. rekao da mu potpiše ugovor da mu se žuri za Z., a da će mu novac donijeti, što mu je vjerovao jer su bili prijatelji kao što je već prethodno objasnio, da nije pokrenuo sudski postupak radi isplate protiv tužitelja, da je pokušao A.B. kontaktirati ali da je nakon godine dana odustao, da je kod kuće imao problema s ocem i stričevima zbog potpisa tog ugovora, da nije pokrenuo postupak radi raskida tog ugovora jer je mislio da je A.B. od toga odustao, da su ga stričevi nakon 6-7 godina kad su primili tužbu pitali što je to radio, da su danas u posjedu tog dijela sporne nekretnine njegovi stričevi – tuženici A. i M. što mu je to poznato iz komunikacije s tuženicima.

21.2. Odgovarajući na pitanja sutkinje izjavio je da mu nije poznato na koji način tuženici posjeduju sporni dio nekretnine, da su u trenutku kada je prodao sporni dio nekretnine u posjedu iste bili A., M. i R. K., da on osobno nikad nije bio u posjedu spornog dijela nekretnine.

22. Svjedok E. F. je iskazao kako se on i A.B. se poznaju dugi niz godina, te je kod njega često ljeti i za vrijeme berbe dolazio u P., gdje je stan njegovog brata. Ne može se sjetiti točne godine otprilike prije 15-ak godina A.B. je kupio parcelu od par stotina kvadrata na moru u mjestu D.. Poznato mu je da ju je kupio od gdina koji se zove D., što je zapamtio jer se i A. brat zove D., a iz A. priče zna da je taj gdin D. dolazio u Z. kada mu je A. trebao dati jedan dio novaca za tu nekretninu. Nakon što je A. kupio tu parcelu išli su u D. na kupanje, posebno im je bio zanimljiv vojni tunel koji se nalazi u blizini. Radi se o parceli koja se dijelom nalazi ispod makadamskog puta prema moru, a dijelom iznad puta prema brdu. A. mu je rekao da je poslije prodao dio te parcele. On je osobno sudjelovao sa prijateljem Z. K. koji je nažalost poginuo i A. u obrezivanju i čišćenju drače oko maslina iznad puta. Sjeća se da su mu se smijali kada im je pokazao parcelu koju je kupio jer se radi o nepristupačnom terenu, a okolo je bilo puno ljepših terena. Zadnji put je na toj parceli bio 2018. s D. B., A. bratom, kada su čistili draču iznad puta.

22.1. Odgovarajući na pitanja pun. tužitelja izjavio je da mu nitko nikad nije osporavao posjed sporne nekretnine,da u blizini nikad nije bilo ljudi osim na plaži, da misli da je A. sada u posjedu te nekretnine, da tužitelj nema kuću u D..

23. Svjedok D. B. je iskazao kako mu je poznat predmet spora. Njegov brat je prije 15-ak godina od gdina D. koji je dolazio u njihovu obiteljsku kuću u S. sa svojom suprugom kupio nekretninu u D.. Nije mu poznato za koji iznos. Radi se o zemljištu iznad asfaltiranog puta prema brdu, dužine 15-tak m, ali ide u trokut prema brdu. Tu se nalazi nekoliko maslina, misli 5 komada, borovina i nisko raslinje. Masline djeluju mlade vjerojatno iz razlog što se ne održavaju kvalitetno, a njemu nije poznato tko ih je sadio i kada. On je tri puta s rođakom B., jednom sa E. išao čistiti oko tih maslina, a njegov brat je tu dolazio češće. Ljeti bi se išli kupati. Ističe kako je ova parcela posebno obilježena od puta crvenom bojom, ne zna tko je to obilježio, a sa gornje strane kolcem, te je iznad te nekretnine bila nekretnina u vlasništvu njegovog brata koju je on prodao gdinu B..

23.1. Odgovarajući na pitanja sutkinje u kojem razdoblju je on čistio masline ova 4 puta o kojima govori u svom iskazu, svjedok je odgovorio da je on prije 10-tak godina prvi put čistio te masline, a nakon toga svako nekoliko godina, da on nije brao te masline jer na njima nije bilo ploda za branje zbog neodržavanja istih, a da mu nije poznato je li ih brao njegov brat, da je sada u posjedu sporne nekretnine njegov brat, ističe da je on osobno prije 2 mjeseca bio na spornoj nekretnini sa svojim pok. ocem, da je misli da je masline čistio B. koji je dolazio na tu nekretninu, kao i E., a da mu nije poznato je li masline ikada čistio njegov brat, pretpostavlja da jest, ali da je on s bratom uglavnom ljeti bio dolje, da ga nitko nikada nije smetao dok bi čistio masline, da mu nije poznato je li D. K. bio u posjedu sporne nekretnine u trenutku kada je istu kupio njegov brat A..

24. Svjedok B. B. je iskazao kako mu je iz A. priče poznato da je on 2003. - 2004. kupio od nekog K. parcelu u mjestu D. na kojoj je on s njegovim bratom D. bio 3 puta, zadnji put prije 2-3 mjeseca. Dario bi čistio oko 4-5 maslina, koje se na toj parceli nalaze, strickao bezveze, a on je šetao okolo.

Iznad maslina je borovina, parcela je otprilike 10- 15 m široka uz put, a prema brdu ide ukoso. Nalazi se uz parcelu koja ja prije bila A. - tužiteljeva, a on je prodao B..

24.1. Odgovarajući na pitanje sutkinje zna li tko je sad u posjedu sporne parcele, izjavio je da ne zna.

25. Svjedok J. B. je iskazao kako je 2 puta bio na nekretnini u mjestu D. koja se nalazi iznad puta, jednom sa A. B., a drugi put s njegovim bratom D., to je bilo 2010. ili 2012. godine, ne zna točno. Čistio je šikaru, granje, a nisu dirali masline – 4 – 5 komada koje su se tu nalazile, a koje su izgledale zapušteno, kao da ih nikada nitko nije obrađivao. Poslije toga ga je A. zvao, ali više nije mogao ići s njim jer je 2015. operirao kralježnicu. Nije mu poznato sadašnje stanje na terenu, jer je, kao što je već rekao, zadnji put tamo bio 2010., 2012. ne sjeća se.

25.1. Odgovarajući na pitanje sutkinje o čijoj se nekretnini radi, izjavio je da je na istu pristupio po pozivu A.B. koji mu je rekao da je to njegova nekretnina.

26. Tuženik ad/2 A. K., saslušan kao parnična stranka je iskazao kako je sporna nekretnina uknjižena na njega i njegovog rođaka M., za spor su saznali kada su primili tužbu. Sjeća se da je D. jedne prilike spomenuo da se A.B. interesira za ovu nekretninu, a oni su mu rekli da će vidjeti. Nakon toga ništa više u vezi D. dogovora s A. nisu znali, danas je iz D. iskaza prvi put čuo kako je to izgledalo. Posebno napominje kako su on, M. i R. K., A.B. prodali susjednu nekretninu površine 611 m², a koju je on dalje prodao B.. Međutim u odnosu na spornu nekretninu nikada sa A. nisu imali nikakav dogovor. On nikada nije vidio da bi tu netko nešto čistio jer za to nema ni potrebe, a masline o kojima su svjedoci govorili su divlje masline. M. B. je na nekretnini koju je kupio od B. napravio kuću prije 5-6 godina, te je njega i M. pitao može li očistiti dio sporne nekretnine koji se nalazi uz njegovu kuću, te je bagerom smrvio stijenu kako bi imao pogled na more iz svoje kuće, što su mu oni dozvolili.

26.1. Odgovarajući na pitanja pun. tužitelja temeljem čega su on i prvotuženik stekli predmetnu nekretninu tuženik ad/2 je izjavio da je ta nekretnina njihovo nasljedstvo, da su sad u posjedu on i M. koji su uknjiženi 1/1, da on ni dan danas nije vidio kolac o kojem je govoreno, osim ako to netko nije stavio po noći, a u odnosu na crvenu boju zna da je vodoprivreda istom označavala trasu prilikom izvođenja radova, da nema pojma u kojem svojstvu u odnosu na njega i M. nastupao D. K. vezano za kupoprodaju predmetne nekretnine jer su oni sve u svezi nekretnina dogovarali s njegovim ocem R. K., da nema pojma kako komentira činjenicu da je upravo D. K. prodao predmetnu nekretninu, da ga tužitelj prije podnošenja tužbe nije kontaktirao radi mirnog rješenja spora.

26.2. Odgovarajući na pitanja sutkinje izjavio je da se ne može točno sjetiti kada su on M. i R. A.B. prodali susjednu nekretninu o kojoj je iskazivao, dvijetisuće i neke, da je saznao da je Dario prodao spornu nekretninu A.B. kad je primio tužbu, da su u posjedu sporne nekretnina bili njihovi roditelji, a prije toga djedovi. Radi se o obiteljskom nasljeđu koje se nasljeđivalo generacijama, ali se zemljišnoknjižno stanje nije usklađivalo, da D. K. ikada nije bio u posjedu sporne nekretnine.

27. Sud cijeni kao istinit iskaz svjedoka D. K. koji je izjavio da je s A.B. utvrdio što želi kupiti, ali o tome nije izvijestio ni svog oca ni stričeve nego sam otišao s A.B. kod odvjetnika Z. M. koji im je napravio ugovor o kupoprodaji, a kojeg je nakon par dana potpisao kod javnog bilježnika, što je u skladu s iskazom svjedoka Z. M., kojeg sud cijeni vjerodostojnim, te sadržajem ugovora od 30. srpnja 2004. u kojem je navedeno da je isti sklopljen u M… 30. srpnja 2004., a iz kojeg je vidljivo da su potpisi stranaka ovjereni 11. kolovoza 2004. Međutim, svjedok je iskazao i da ta nekretnina nije uopće njegova da se radi o složenim obiteljskim odnosima da vlasništvo nije riješeno, a nekretnine se mijenjaju međusobno po dogovoru, te da su u trenutku kada je on A. prodao sporni dio nekretnine u posjedu iste bili A., M. i R. K., a da on osobno nikad nije bio u posjedu spornog dijela nekretnine. Također je izjavio da je Ugovor te prilike pročitao, ali je išao na povjerenje jer mu A. nije isplatio novac iz razloga što je rekao da žuri za Z.. Nakon toga ga je zvao da bi mu trebao isplatiti novac, on je govorio da je u problemima, te mi isti do dan danas nije isplatio. Iako je potpisom navedenog Ugovora D. potvrdio da mu je kupoprodajna cijena u iznosu od 18.000,00 kuna u cijelosti isplaćena, svjedok E. F. je iskazao da mu je iz A. priče poznato da je gdin D. dolazio u Z. kada mu je A. trebao dati jedan dio novaca za tu nekretninu, a iz tužbe koju je tužitelj podnio protiv D. K. zbog utvrđenja ništetnosti i isplate vidljivo je da je tražio isplatu iznosa od 5.500,00 eura na ime isplaćene kupoprodajne cijene, iako je u ugovoru od 30.srpnja 2004.navedeno da kupoprodajna cijena iznosi 18.000,00 kuna, što sve ukazuje na istinitost iskaza svjedoka D. K..

Sud prihvaća kao vjerodostojne i iskaze svjedoka E. F., J. B., B. B. i D. B., koji su u svojim iskazima pravilno identificirali predmet spora, te su iskazivali o čišćenju drače oko maslina iznad puta na spornoj nekretnini što su činili s tužiteljem . Tako je svjedok E. F. iskazao da se radi o parceli koja se dijelom nalazi ispod makadamskog puta prema moru, a dijelom iznad puta prema brdu, te da je on osobno sudjelovao sa pok. prijateljem Z. K. i A. u obrezivanju i čišćenju drače oko maslina iznad puta. Svjedok D. B., tužiteljev brat, je izjavio da se radi o zemljištu iznad asfaltiranog puta prema brdu, dužine 15-tak m, ali ide u trokut prema brdu, gdje se nalazi nekoliko maslina, misli 5 komada, borovina i nisko raslinje, da je on tri puta s rođakom B., jednom sa E. išao čistiti oko tih maslina, a njegov brat da je tu dolazio češće, s tim da je prvi put čistio te masline prije 10-tak godina, a nakon toga svako nekoliko godina, a da je sa svojim pok. ocem na spornoj nekretnini bio prije 2 mjeseca i da ga nitko nikada nije smetao dok bi čistio masline. Svjedok B. B. je iskazao kako mu je iz A. priče poznato da je on 2003. - 2004. kupio od nekog K. parcelu u mjestu D. na kojoj je on s njegovim bratom D. bio 3 puta, zadnji put prije 2-3 mjeseca. D. bi čistio oko 4-5 maslina, koje se na toj parceli nalaze, strickao bezveze, a on je šetao okolo. Iznad maslina je borovina, parcela je otprilike 10- 15 m široka uz put, a prema brdu ide ukoso. Nalazi se uz parcelu koja ja prije bila A. - tužiteljeva, a on je prodao B.. Svjedok J. B. je iskazao kako je 2 puta bio na nekretnini u mjestu D. koja se nalazi iznad puta, jednom sa A.B., a drugi put s njegovim bratom D., to je bilo 2010. ili 2012. godine,tada je čistio šikaru, granje, a nisu dirali masline – 4 – 5 komada koje su se tu nalazile.

28. Na temelju prethodno izvedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je tužitelj A.B. s D. K. sklopio u M… Ugovor o kupoprodaji nekretnine koji se odnosi na dio čest. zem označene kao … k.o.S., površine 184 m². Ugovor nosi nadnevak 30. srpnja 2004., a iz ovjere OV-… proizlazi da su ugovorne stranke ugovor vlastoručno potpisale u prisutnosti javnog bilježnika V. N. 11. kolovoza 2004.

Iako je u ugovoru navedeno kako je predmetna čest. zem. nastala parcelacijom čest. zem …. k.o.S., sud smatra kako je tužitelju u trenutku sklapanja ugovora bilo poznato da do parcelacije nije došlo. Naime, tužitelj je na temelju tog ugovora (dakle prije nego je ugovor potpisan 11.kolovoza 2004.) podnio 4. kolovoza 2004. tužbu radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, uz koju je priložio neovjereni prijavni list od 4. 7. 2004. (list 4B priloženog spisa P-…) na temelju kojeg je tek trebala biti provedena parcelacija čest. zem. … k.o.Slivno, iz kojeg je vidljivo da je kao posjednik čest. zem. … upisan R. K.. Tom tužbom nije obuhvatio prodavatelja D. K. kao izvanknjižnog vlasnika već su u tužbi kao tuženici navedeni 1. R. K., 2. M. K.,

3. I. K. i 4. A. K. u odnosu na koje je tužitelj ishodio presudu zbog ogluhe posl.br. P-…. kojom je utvrđen vlasnikom čest.zem….. k.o.S., koja u trenutku donošenja presude nije postojala. Tužitelj je u tužbi prvotno naveo kako je Ugovor o kupoprodaji od 30.srpnja 2004. sklopio s R. K. i M. K., da bi podneskom od 12. kolovoza 2004. precizirao tužbeni zahtjev tražeći da se utvrdi kako je spornu nekretninu stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji sklopljenog s D.K.;

- da je tužitelj nakon potpisa ugovora 11.kolovoza 2004. ušao u posjed spornog dijela čest.zem. 5014 k.o.Slivno. Naime, svjedoci E. F., J. B., B. B. i D. B. su pravilno identificirali predmet spora u naravi, te su suglasno iskazivali o tome kako su s A. sudjelovali u čišćenju drače oko maslina na spornoj nekretnini, doduše navodeći vrijeme unatrag 15-ak godina, no iz iskaza svjedoka D.B. i B. B. proizlazi da su zadnji put na spornoj nekretnini bili prije 2-3 mjeseca;

- da je rješenjem Općinskog suda u …. posl. br. Z-… od 10.siječnja 2005. odbijen ovršni prijedlog tužitelja od 10. siječnja 2005. kojim je zatražio uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. … k.o.S. na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u … posl.br.P-… od 10. rujna 2004. jer je pregledom zemljišne knjige utvrđeno da čest. zem. …. nije formirana. To rješenje je tužitelj primio 2.veljače 2005. ( priloženi spis Z-….);

- da su tuženici ad/1 M. K. i ad/2 A. K. u zemljišnoj knjizi zk odjela Općinskog suda u … u ZK ulošku broj … k.o.S… upisani kao suvlasnici čestice …, površine 385 m2 za po ½ dijela rješenjem Općinskog suda u … posl.br.Z-… od 29.travnja 2010., a na temelju presude zbog ogluhe OS … posl.br.P-….;

- da je tužitelj 28.rujna 2011.podnio tužbu protiv D. K., kojom je tražio utvrđenje ništetnosti Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 30. srpnja 2004. godine i povrat iznosa od 5.500,00 eura na ime isplaćene kupoprodajne cijene, iznosa od 2.070,00 kn na ime plaćenog poreza i iznosa od 73,20 kn na ime ovjere kod javnog bilježnika iz razloga što je otkrio da tuženik nikada nije bio ni vlasnik ni suvlasnik predmetne nekretnine, što na predmetnoj nekretnini nikada nije provedena parcelacija, što se kao vlasnici na toj nekretnini vode treće osobe i što ta nekretnina nije građevinsko zemljište. Po ocjeni ovog suda posjed tužitelja je od trenutka podnošenja te tužbe ( 28.rujna 2011.) postao nepošten, jer iz tužbe proizlazi da je tada tužitelj znao da mu pravo na posjed spornog dijela čest. zem …. k.o.S…. ne pripada;

- da Ugovor o kupoprodaji od 30.srpnja 2004.godine kojeg je tužitelj sklopio s nevlasnikom u odnosu na čest. zem 5014/2 ne može biti valjan pravni temelj za stjecanje prava vlasništva nekretnine, jer tužitelj nije dokazao da je D.K. kao njegov pravni prednik takvo pravo prije kupoprodaje imao, pa kako nitko ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, tako niti on pravo vlasništva sporne nekretnine nije mogao prenijeti na tužitelja.

30. Prema odredbi članka 114. st 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09. 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17-pročišćeni tekst – dalje: ZV ), vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

Prema odredbama članka 116. st.1. i članka 119. st. 1. ZV, na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja.

Prema odredbi članka 120. st.1 ZV, vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu.

U smislu navedenih odredbi za stjecanje prava vlasništva nekretnina po osnovi pravnog posla traži se ispunjenje kumulativnih pretpostavki: vlasništvo prednika, valjani pravni posao i odgovarajući upis u zemljišnu knjigu. Na temelju kupoprodajnog ugovora od 30. srpnja 2004. sklopljenog s D. K. tužitelj nije mogao ishoditi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, jer isti nije bio vlasnik prodane nekretnine, stoga taj ugovor ne predstavlja pravni posao na temelju kojeg bi tužitelj mogao steći pravo vlasništva.

31. Tužitelj se poziva na presudu posl.br.P-…. u smislu pravne osnove predviđene odredbom čl.126. ZV-a, kojom je propisano da se odlukom suda ( ili drugog tijela ) stječe vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama predviđenim zakonom, u trenutku pravomoćnosti sudske odluke. Prethodno je obrazloženo kako je navedenom presudom tužitelj utvrđen vlasnikom čest. zem …. k.o.S… koja u trenutku donošenja presude nije postojala, zbog čega ta pravomoćna i ovršna sudska odluka nije mogla biti provedena u zemljišnoj knjizi, pa takva presuda ne može predstavljati ni pravni osnov ovdje postavljenog tužbenog zahtjeva.

32. Kako tužitelj kao pravni osnov navodi i dosjelost, te tvrdi da je njegov posjed od 30. srpnja 2004. samostalan, zakonit, istinit i pošten, a da je takav bio i posjed njegovog prednika D. K., mora dokazati samostalnost posjeda određene kakvoće, zakonom predviđeno vrijeme trajanja takvog posjeda (točan početak i završetak dosjedanja) sposobnost posjednika da bude vlasnik određene stvari i sposobnost same stvari.

32.1. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV vlasništvo stvari stječe se dosjelošću samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema čl. 159. st. 2. ZVDSP samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Prema čl. 159. st. 3. ZVDSP samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

32.2. Odredbom čl. 18. st. 1. ZVDSP je propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (stavak drugi istog članka), posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. st. 3. ZVDSP).

32.3. Prema zaključku sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV-56/19 od 14. veljače 2019. zauzeto je pravno shvaćanje da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

32.4. Iz provedenih dokaza ne proizlazi osnovanost navoda tužitelja o tome da je njegov prednik D. K. bio samostalan posjednik spornog dijela čest.zem…… k.o.S., a kako je već prethodno obrazloženo nije utvrđeno ni postojanje zakonite osnove koja bi tužitelja ili njegovog prednika ovlašćivala na posjed sporne nekretnine, stoga nije osnovana tvrdnja tužitelja da bi njegov posjed bio kvalificiran.

Tužitelj do 14.2.2014. kao dana podnošenja tužbe, odnosno do 28.rujna 2011. kada je po zaključku suda njegov posjed postao nepošten, računajući od 30. srpnja 2004. nije posjedovao spornu nekretninu u zakonskom roku koji je propisan za stjecanje prava vlasništva dosjelošću za samostalnog i poštenog posjednika.

33. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012 od 19. prosinca 2012. , NN 103/2014 od 27. kolovoza 2014., NN 118/2014. od 3. listopada 2014. i NN 107/2015 od 7. listopada 2015. - dalje:Tarifa).

Tuženici potražuju parnični trošak za radnje koje su poduzeli putem odvjetnika prema troškovniku ( list 148 spisa) u ukupnom iznosu od 10.000,00 kuna.

Sud je sukladno odredbama Tarife i VPS od 18.000,00 kn tuženicima priznao troškove sastava odgovora na tužbu 1.000,00 kn ( Tbr 8.t.1.), zastupanja na četiri ročišta i to 7.8.2015., 29.4.2021., 9.11.2021. i 21.4.2022. u iznosu od po 1.000,00 kn (Tbr.9.t.1.), trošak sastava obrazloženog podneska od 1.10.2021. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr.8.t.1.), dok za ročišta održana 9.11.2017. i 17.2.2022. tuženicima pripada iznos od po 500,00 kn (Tbr.9.t.2.), a ne zatraženi iznos od po 1.000,00 kn. Tuženicima je priznato ukupno 7.000,00 kuna na ime parničnih troškova, na koji iznos je pribrojen PDV od 25 % koji iznosi 1.750,00 kn ( Tbr.42.), dakle ukupno 8.750,00 kn.

34. Zbog svega izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 27. svibnja 2022.

S u t k i n j a :

Jelena Ćelić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. G. O., odvjetnik u Z., ….

2. S. C., odvjetnik u M., ….