REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. 17 Povrv-184/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja K. d.o.o., M., OIB:…, zastupan po punomoćniku D. A., odvjetniku u D., protiv tuženika M. G. d.o.o., K., OIB:…, radi isplate, na glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 11. travnja 2022. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i izočnosti uredno pozvanog tuženika, objavljenoj dana 27. svibnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

I.

Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika N. M. iz D., posl. br. Ovrv-2467/20 od 26. listopada 2020. godine, kojim se nalaže tuženiku da tužitelju plati tražbinu u iznosu od 47.196,10 kuna sa zakonskom zateznom kamatom i to

- na iznos od 19.485,39 kuna od 19. rujna 2019.godine pa do isplate,

- na iznos od 27.710,71 kuna od 19. rujna 2019.godine pa do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena i da mu naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 821,00 kn sa zateznim kamatama koje teku na navedeni iznos od 26. listopada 2020. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

II.

Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika N. M. iz D., posl. br. Ovrv-2467/20 od 26. listopada 2020. godine, te se odbija tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže tuženiku da tužitelju plati tražbinu osnovom troškova ovršnog postupka u iznosu od 60,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj ovršni trošak teku od donošenja rješenja o ovrsi pa sve do tužiteljevog namirenja po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, sve to u roku od 8 dana.

III

Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od osam dana naknadi parnični trošak u iznosu od 6.665,00 kuna.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika N. M. iz D., posl. br. Ovrv-2467/20 od 26. listopada 2020. godine, obvezan je tuženik tada kao ovršenik, platiti tužitelju tada kao ovrhovoditelju, iznos od 47.196,10 kuna, te troškove ovršnog postupka, kako je to specificirano u navedenom rješenju o ovrsi.

2. Rješenjem ovoga suda posl. br. Povrv. 184/20 od 12. siječnja 2021. godine stavljeno je izvan snage predmetno rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinute su provedene radnje, sukladno čl. 57. i 58. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, dalje OZ-a), te je određeno da će se postupak nastaviti voditi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Istim rješenjem upozorene su parnične stranke i to; tužitelj da je isti dužan u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga, kakav je predmetni spor, najkasnije u podnesku predanom sudu u roku 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, te je upozoren tuženik da je u istom tom postupku dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog prethodno spomenutog podneska iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

3. Rješenje ovoga suda posl. br. Povrv. 184/20 od 12. siječnja 2021. godine kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika N. M. iz D., posl. br. Ovrv-2467/20 od 26. listopada 2020. godine i određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj je zaprimio 21. siječnja 2021. godine što proizlazi iz potvrde ulijepljene na l.s. 16.

4. U pozivima za pripremno ročište parnične stranke su upozorene da u postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stranke ne mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, osim u slučaju iz članka 461a stavka 6. ZPP-a ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u podnescima iz stavaka 3. i 4. članka 461.a ZPP-a (čl. 461.a. st.6. ZPP-a). Nove činjenice i nove dokaze koje bi stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno čl. 461.a. st.6. ZPP-a, sud da neće uzeti u obzir (čl. 461.a st. 7. ZPP).

5. U podnesku tužitelja zaprimljenom u ovom sudu 27. siječnja 2021.g. (l.s. 19-22), dakle unutar roka određenog Rješenjem ovoga suda posl. br. Povrv. 184/20 od 12. siječnja 2021. godine kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi isti uređuje tužbeno traženje u odnosu na zakonske zatezne kamate i stopu istih. Također iznosi činjenice i u spis prilaže isprave kao dokaze. Istim podneskom tužitelj na okolnost utvrđenja činjenica na kojima tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev predlaže financijsko knjigovodstveno vještačenje, saslušanje svjedoka Đura Radulovića i saslušanje parničnih stranaka

6. Predmet spora je naplata naknade za robu isporučenu tuženiku po utuženim računima, te ovršni trošak.

7. Nespornim među parničnim strankama proizlazi da su parnične stranke bile u poslovnom odnosu koji se sastojao u kupnji od strane tuženika od tužitelja kao prodavatelja robe.

8. Spornim je među parničnim strankama ostalo da li je tužitelj isporučio tuženiku robu s utuženih računa.

9. U dokaznom postupku sud je od Ministarstva financija, Porezne uprave, ispostave Dubrovnik, a po prijedlogu tužitelja, zatražio podatak je li tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza za tražbine po utuženim računima koje je izdao tužitelj.

U smislu čl. 221b ZPP-a ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat će se da tražbina postoji, osim ako tuženik ne dokaže protivno.

Iz potvrde porezne uprave zaprimljene u predmetni spis 12. srpnja 2021.g. proizlazi da tuženik nije koristio odbitak pretporeza na utužene račune. Stoga je bilo potrebno izvesti preostalo od strane tužitelja predložene dokaze.

11. Sud je tijekom postupka izveo dokaz saslušanjem svjedoka Đ. R.. Iz iskaza navedenog svjedoka (l.s. 66-67) proizlazi da su parnične stranke bile u poslovnom odnosu, a saznanje za isto crpi iz toga što je tužitelj njegov poslodavac i da je upravo svjedok robu iz utuženih računa izdao iz skladišta tuženiku. Isto je potvrdio nakon što je izvršio uvid u utužene račune u spisu. Tuženik da je preuzeo robu s utuženih računa pri čemu da nije potpisao nikakvu ispravu koja bi bila dokaz op ruzimanju robe, a takav način da je bio iz razloga što je tuženik bio klijent s kojim je tužitelj imao dugogodišnju poslovnu suradnju. Suradnja da je prekinuta nakon neplaćanja utuženih računa.

12. Sud je tijekom postupka izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka odnosno samo zastupnika po zakonu tužitelja budući se tuženik nije odazvao na uredan poziv ovoga suda dati svoj stranački iskaz. Tako iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja M. B. (l.s. 80-81) proizlazi da su parnične stranke bile u dugogodišnjoj suradnji. Tužitelj da je tuženiku isporučivao zatraženi građevinski materijal. Suradnja s tuženikom da je trajala sve dok tuženik nije preuzeo robu po utuženim računima i kada iste nije podmirio

13. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu.

14. Svi provedeni dokazi ocjenjeni su u skladu s čl. 8. ZPP-a, te je sud za dokazane činjenice uzeo i o njima odlučivao prema svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

15. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

16. Ovaj sud svoju odluku temelji na iskazu saslušanog svjedoka i zastupnika po zakonu tužitelja koji su međusobno u suglasju i nisu u kontradiktornosti s ispravama koje prileže spisu.

17. Iz provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su se stranke nalazile u i u obveznom pravnom odnosu iz osnova ugovora o kupoprodaji iz čl. 376. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, dalje u tekstu: ZOO). Stoga je tuženik kao kupac temeljem Ugovora o kupoprodaji, dakle dužnik u ovom obvezno pravnom odnosu temeljem čl. 65. st. 1. ZOO-a dužan svoju obvezu plaćanja cijene izvršiti u cijelosti te mu platiti i zateznu kamatu.

18. Prema odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a tuženik zbog zakašnjenja s ispunjenjem obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, i to od dospijeća do isplate. Visina stope zatezne kamate do 31. srpnja 2015. određena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a, po stopi u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za osam postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena imajući u vidu članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima – "Narodne novine" broj 78/15, u daljnjem tekstu: ZIDZOO). Sud je o zateznim kamatama odlučivao u granicama postavljenog zahtjeva pravilno primjenjujući materijalno pravo.

19. Stoga je sud temeljem čl. 451.st. 3. ZPP-a presudio kao u točki I. izreke presude.

20. U dokaznom postupku sud nije izveo i dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ovoga suda knjigovodstveno financijske struke kao nepotreban u okolnostima kada je osnovanost svoga zahtjeva tužitelj dokazao ispravama u spisu i iskazima saslušanog svjedoka i zastupnika po zakonu tužitelja.

21. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na troškove ovršnog postupka s napomenom da osnovicu za izračun navedenog troška predstavlja platni nalog koji je bio osnovan u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu (47.196,10 kuna) sud je odlučio;

- u dijelu naknade troška za javnobilježničku nagradu u iznosu od 821,96 kuna uvećano za 25% PDV-a što ukupno iznosi 881,96 kuna sud drži zahtjev tužitelja u toj visini osnovanim sukladno čl. 6. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/11), pa je temeljem citiranih propisa i odlučio kao u točki I. izreke presude.

22. Sud nije tužitelju priznao trošak u preostalo zatraženom iznosu od 60,00 kuna koji se odnosi na trošak dostave budući tužitelj nije dokazao postojanje istoga (čl. 221a ZPP-a), a predvidivi trošak jer isti nije niti mogao nastati s obzirom da je protiv rješenja o ovrsi pravodobno izjavljen prigovor zbog čega rješenje o ovrsi nije postalo pravomoćno i ovršno. 23. Stoga je temeljem citiranih propisa odlučeno kao u toč. I i II. izreke presude.

24. Troškovi postupka temelje se na čl. 154. st. 3. ZPP-a po kojem sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, te na čl. 155. st.1. ZPP-a u smislu kojega će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. Stoga je sud, a sukladno određeno postavljenom zahtjevu tužitelja za naknadom troškova ovoga postupka, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 91/04, 37/05, 59/07 i 148/09, dalje u tekstu: OT-a), te vrijednosti predmeta spora (14.790,00 kuna) priznao za zastupanje tuženika po punomoćniku odvjetniku na ročištima od 14. lipnja 2021. godine, 18. listopada 2021.g., 30. prosinca 2021.g. i 11. travnja 2022.g. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari u iznosu od 100 bodova po ročištu (Tbr. 9. toč.1. OT) što iznosi 1.000,00 kuna po ročištu uvećano za 25%

PDV-a što ukupno iznosi 6.250,00 kuna,

-trošak sastava obrazloženog podneska od 27. siječnja 2021. godine (Tbr. 9. toč.1. OT) što iznosi 1.000,00 kuna po ročištu uvećano za 25% PDV-a što ukupno iznosi 2.500,00 kuna, što zajedno s pristojbom za presudu u iznosu od po 415,00 kuna (Tar. br. 1. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama - NN br. 26/03) sveukupno iznosi 6.6.665,00 kuna.

25. Stoga je temeljem citiranih propisa sud odlučio kao u toč. III. izreke presude.

U Dubrovniku, dana 27. svibnja 2022. godine

S u d a c:

Anka Muhoberac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu odnosno od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude na ročištu za objavu za stranku koja je pristupila na ročište za objavu, pozivom na gornji poslovni broj spisa. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Dubrovniku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 50.000,00 kn) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točke 3. ZPP-a.

DN-a:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika.