Republika Hrvatska

Poslovni broj: 96 P-823/2015-42

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Ivici Marinoviću, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Marijane Zelić, u pravnoj stvari tužiteljice N. T.-J. iz V., V. 199, Oib: …, zastupana po punomoćniku A. B., odvjetniku u B. na M., protiv tuženika 1. J. Š. iz B., B. 149, Oib: …, 2. F. Š. iz B., B. 16/A, Oib: …, 3. J. B. iz Z., P. M. 1/D, Oib: …, 4. D. B. iz B., B. 26, Oib: …, 5. D. R. iz B., B. 58, Oib: …, 6. D. R. iz B., B. 12, Oib: …, 7. M. M. iz Z., Z. -T., K. 9, Oib: …, 8. Š. Š. iz B., S. s. 83, Oib: …, B., 9. I. Š. iz B., S. s. 70, Oib: …, svi zastupani po punomoćniku Ž. Ž., odvjetniku u Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 31. ožujka 2022., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice I. Z. i zamjenice punomoćnika tuženika L. I., na ročištu određenom radi objave presude, 27. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima 1. J. Š. iz B., B. 149, Oib: …, 2. F. Š. iz B., B. 16/A, Oib: …, 3. J. B. iz Z., P. M. 1/D, Oib: …, 4. D. B. iz B., B. 26, Oib: …, 5. D. R. iz B., B. 58, Oib: …, 6. D. R. iz B., B. 12, Oib: …, 7. M. M. iz Z., Z. -T., K. 9, Oib: …, 8. Š. Š. iz B., S. s. 83, Oib: …, B., 9. I. Š. iz B., S. s. 70, Oib: … na ime imovinske štete isplatiti tužiteljici N. T.-J., V., V. 199, Oib: …, iznos od 8.650,00 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

III. Odbija se tužbeni zahtjev pod točkom I. i II., koji glasi:

"Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužiteljici na ime naknade imovinske štete iznos od 10.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama po stopi od 12 % tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanje eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena."

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su u štetnom događaju koji se dogodio 1. travnja 2012., u mjestu B., ona i njen pok. suprug N. T.-J. pretrpjeli imovinsku i neimovinsku štetu. Navedene prigode tuženici pod 1. do 9. su uz prethodan zajednički dogovor došli do privatnog posjeda tužiteljice pod 1. koji se nalazi na čest. zem. 206 k.o. Briševoi i tamo su bez povoda, zajednički uporabom fizičke sile i uz pomoć građevinskog oruđa (željezni maljevi, škare za željezo i dr.), u cijelosti uništili ogradni zid koji su tužitelji započeli graditi o trošku tužiteljice i to u cilju da ograde zemljište u svom vlasništvu. Tuženici pod 1. do 9. su u svom rušilačkom pohodu uništili građevinsku armaturu položenu u betonski temelj zida, pokidali su plastificiranu žičanu ogradu i počupali su i uništili podcinčane nosače žičane ograde. Vrijednost uništenih stvari u vlasništvu tužiteljice iznosi 15.000,00 kuna. Kroz cijelo vrijeme dok je trajalo rušenje predmetnog ogradnog zida tuženici pod 1. do 9. su se prema tužiteljici i njenom pok. suprugu ponašali agresivno, prijeteći im, psujući ih, a bilo je i pokušaj fizičkog napada na njih. Navedenim opisanim štetnim događajem tužiteljica je pretrpjela imovinsku štetu u vidu umanjenja imovine, odnosno uništenja stvari, te imaju pravo na potpunu naknadu. Također zbog prizora uništavanja njihove imovine i zbog verbalnih napada od strane tuženika, tužiteljica i njen pok. suprug su pretrpjeli i neimovinsku štetu u vidu pretrpljenog jakog i dugotrajnog straha. Kod tužitelja je trajno zaostao strah od tuženika zbog čega isti imaju zdravstvene poteškoće, probleme sa spavanjem, osjećaje nesigurnosti konstantnog straha za život i zdravlje članova cijele obitelji. Odgovornost svih tuženika proizlazi iz odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima. Solidarna odgovornost tuženika proizlazi iz odredbe čl. 1107. Zakona o obveznim odnosima.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu navode da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev. S obzirom na tužbeni zahtjev na naknadu neimovinske štete u iznosu od 10.000,00 kuna, tuženici osporavaju osnovanost i visinu tog dijela tužbenog zahtjeva iz razloga jer tuženici nisu postupali agresivno, prijeteći tužiteljima, psujući ih, niti pokušali fizički napasti, već su samo uklonili postavljenu ogradu kako bi učinili prohodnim put kojim su se oduvijek imali pravo kretati svi mještani. Nadalje, na navode tužitelja da su učinili imovinsku štetu u iznosu od 15.000,00 kuna na materijalu kojeg su isti upotrijebili za izradu ograde, tuženici ih osporavaju, jer su isti pažljivo uklonili sustavno dijelove postavljene ograde, kako ne bi nastala šteta za tužitelje, a kako bi oslobodili prolaz na putu kojim su se oduvijek imalo pravo kretati svi mještani. Stoga tuženici u potpunosti osporavaju osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva i u dijelu koji se odnosi na imovinsku štetu. Naime, tužitelji su već podnijeli tužbu protiv tuženika Š. K., I. B. i D. M., predmet P-1086/13, te je tom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru, odbijen njihov tužbeni zahtjev, što ukazuje na činjenicu da kada tužitelji nisu uspjeli u svom naumu da ukinu pravo služnosti prolaza navedenim tuženicima, su sada podnijeli tužbu protiv tuženika u ovoj pravnoj stvari. Taj čin ukazuje na činjenicu da su tužitelji u krivu kada svojataju javni prolaz i očito izmišljaju u dijelu kada tvrde su se tuženici pokušali fizički obračunati s njima, zbog čega oni sada navodno trpe neimovinsku i imovinsku štetu. Također tuženici žele naglasiti kako tužitelji nisu vlasnici predmetne nekretnine kat. čest. 206 k.o. Briševo, već je ona općenarodna imovina koje pravo upravljanja ima narodni odbor općine Zadar, čiji bi pravni slijednik, a temeljem zakona, bio grad Zadar, a u posjedu predmetne nekretnine stoji više osoba, a ne samo tužitelji kako to navode, te stoga isti nemaju pravo ograditi predmetni put. Stoga tuženici predlažu naslovnom sudu da odbije tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari i obveže tužitelje pod prijetnjom ovrhe, da naknade tuženicima parnične troškove.

3. Tijekom postupka preminuo je tužitelj pod 2. N. T.- J., sud je donio rješenje o prekidu u odnosu na tužitelja pod 2., a rješenjem od 1. listopada 2019. nastavljen je postupak. Naime, podneskom od 28. kolovoza 2018. tužiteljica N. T.-J. je izvijestila ovaj sud da je nasljednica pok. N. T.-J. na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda, Stalne službe u Biogradu na Moru, donesenom po javnom bilježniku D. K. iz B. n. M., pod posl. br. O-1848/17, UPP/OS-197/17 od 16. listopada 2017.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave priložene spisu i to zapisnik o očevidu od 3. travnja 2012. (l.s. 19-12), službene bilješke sastavljene od MUP-a, PU Zadarska, II PP Zadar (l.s. 13-17), fotografije (l.s. 18-23), medicinski nalazi (l.s. 38-83), zk. izvadci (l.s. 86-95), rješenje Općinskog državnog odvjetništva (l.s. 96-102), presuda Općinskog suda u Zadru (l.s. 104-106), saslušanje svjedoka P. Š., D. T. J., J. T. i Z. Š. (l.s. 137-139), saslušanje stranaka (l.s. 140-141), nalaz i mišljenje vještakinje stalne sudske vještakinje građevinske struke S. P. V. (l.s. 151- 172), dopuna nalaza i mišljenja (l.s. 189-196).

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom materijalne i nematerijalne štete koja je nastala povodom štetnog događaju od 1. travnja 2012.

7. Među strankama je sporna odgovornost tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

8. Tužiteljica na ime imovinske štete potražuje iznos od 8.650,00 kuna, dok na ime nematerijalne štete potražuje iznos od 10.000,00 kuna.

9. Povodom štetnog događaja sastavljen je zapisnik o očevidu od strana MUP, PU Zadarska, II Policijska postaja Zadar od 3. travnja 2012.

10. Prema rješenju Općinskog državnog odvjetništva u Zadru od 15. listopada 2014. na temelju čl. 206. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku odbačena je kaznena prijava ovdje tuženika zbog kaznenog djela uništenja i oštećenja tuđe stvari iz čl. 222. st. 1. Kaznenog zakona/97.

11. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21. dalje ZOO) proizlazi da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi ako se dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je iz st. 2. iste odredbe proizlazi da se predmnjeva i obična nepažnja.

12. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šete), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13. Prema odredbi čl. 1049. ZOO-a krivnja postoji kada je štetnik prouzročio namjerno ili nepažnjom.

14. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

15. Dakle, da bi tužiteljica kao oštećenica mogla uspjeti s tužbom za naknadom štete ona mora dokazati da su kumulativno ispunjene opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a u pravnoj teoriji se kao opće pretpostavke uglavnom navode: štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost.

16. U odnosu na prvu opću pretpostavku odgovornosti za štetu koju tužiteljica treba dokazati, a radi se o štetnoj radnji učinjenoj od štetnika, a koja je definirana u prethodno citiranim odredbama čl. 1045. st. 1. ZOO-a, ovaj sud nalazi da je štetna radnja počinjena od strane tuženika, a kako to proizlazi iz službenih zabilješki MUP, PU Zadarske, Druge PP, te iskaza svjedoka D. T. J., J. T. J., Z. Š., P. Š., tužiteljice i tuženika. Naime, da su tuženici predmetnog dana rušili zid koji su N. T. J. i N. T. J. postavili, nakon čega su škarama za željezo kidali armaturu, rušili oplate koje su bile postavljene, kao i žičanu ogradu koja je stajala na metalnim stupovima te izvlačili metalne stupove, proizlazi iz izjava koje su dali pred policijom. Također iz iskaza svjedoka Z. Š. proizlazi da je zajedno s J. Š., F. Š., J. B., D. R. i Š. Š. uklanjao ogradu. Nadalje iz iskaza tuženika pod 1. J. Š. proizlazi da se predmetnog dana veći broj ljudi spontano skupio, kao i svake nedjelje ali budući da je bio zatvoren javni put da su odlučili ukloniti građevinu kojom je zatvoren javni put. Koristili su macu da bi uklonilu zaštitnu ogradu koja je sagrađena od dasaka.

17. Tuženici su tijekom postupka isticali prigovore kako u svojim podnescima, tako i u svojim iskazima da su uklonili postavljenu ogradu kako bi učinili prohodnim put kojim su se oduvijek imali pravo kretati svi mještani, te da su se prema tome tuženici koristili dopuštenu samopomoć. Nadalje da su pažljivo uklonili sastavne dijelove postavljene grade kako ne bi nastala šteta za tužitelja. Također su naglašavali kako tužiteljica nije vlasnica predmetne nekretnine kat. čest. 206 k.o. Briševo.

18. S obzirom na prigovor tuženika da tužiteljica nije vlasnica dijela nekretnine kat. čest. 206 k.o. Briševo gdje je šteta počinjena, ovaj sud nalazi da iz pravomoćne presude ovog suda poslovni broj P-756/05 od 17. travnja 2008. proizlazi da je tužiteljica suvlasnica dijela čest. zem. 206 k.o. Briševo na kojem dijelu je šteta počinjena, a sve prema skici koja priloži spisu sačinjene po vještaku mjerniku.

19. Vezano za tvrdnju tuženika da su se poslužili dopuštenom samopomoći valja ukazati da je dopuštena samopomoć propisana čl. 1053. ZOO-a na način da tko u slučaju dopuštene samopomoći prouzroči štetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoći, nije dužan naknaditi je (st. 1.), a pod dopuštenom samopomoći razumijeva se pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost ako je takva zaštita nužna i ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost (st. 2.). Prema čl. 15. ZOO-a osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeđeno ovlaštena ga je štiti i ostvarivati putem suda, ako zakonom odlučivanje nije povjereno nekom drugom nadležnom tijelu (st. 1.), a tko bi samovlasno pribavljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoračivši time granice nužne obrane ili druge zakonom dopuštene samopomoći, odgovoran je za to (st. 2.).

20. S obzirom na navedenu zakonsku regulativu jasno je da se radnje tuženika ne mogu podvesti pod definiciju dopuštene samopomoći iz čl. 1053. st. 2. ZOO-a, budući iz postavljene ograde po tužiteljici nije neposredno prijetila nikakva opasnost za tuženike, a slijedom toga niti je uklanjanje ograde načinom za koji su posegnuli tuženici bilo nužno (kao oblik eventualne zaštite), pa je neosnovano pozivanje tuženika na otklanjanje odgovornosti iz tog razloga.

21. Na okolnosti uništene i oštećene imovine, iskoristivosti uklonjenih materijala, te utvrđenja visine materijalne štete izveden je dokaz građevinskog vještačenja po vještakinji S. P. V..

22. Prema nalazu i mišljenju vještakinje S. P. V. slijedi da su zatečeni građevinski materijal, plastificirana zelena mreža, pocinčani stupovi, oplatne daske i armaturna mreža prilikom očevida nađeni u sličnom stanju koje je opisano zapisnikom o očevidu, broj: 511-18-08 od 4. travnja 2012. S obzirom da je od štetnog događaja do dana očevida 11. travnja 2016. prošao duži period godina pronađeni materijal je u tom periodu bio izložen vanjskim utjecajima, pod kojim je došlo do dodatnih oštećenja. Armaturna mreža izrezana je u dijelovima i u potpunosti je korodirala, dok su otplatne daske trule i oštećene. Spomenuti materijal zbog dotrajalosti nije moguće ponovno koristiti. Temeljni zid koji je položen uz glavnu prometnicu moguće je ponovno koristiti ukoliko se isti očisti od trave i korova, te se na mjestima gdje je vidljiva armatura izvede povezivanje i postavljanje nove armaturne mreže, za što je potreban dodatan rad i novac. Dio temeljnog zida bez armaturnih mreža koji je izveden za prolaz moguće je ponovno koristiti ukoliko se isti očisti te po potrebi dodatno poravna novim slojem betona. Zelena plastificirana mreža koja je pronađena izvijena i polegnuta u travu, djelomično je zarasla u korov. Kako plastificirana mreža nije dodatno oštećena vanjskim utjecajima istu je moguće djelomično iskoristiti uz dodatni fizički rad gdje bi mrežu bilo potrebno očistiti od raslinja i korova, te istu poravnati u izvijenim dijelovima. Od ukupno 15 pocinčanih metalnih stupova, prilikom uviđaja na terenu je pronađeno 8 stupova koji su izvijeni (3) i nije ih moguće ponovno koristiti ukoliko se ne očiste i izravnaju. Na kraju navodi da je mišljenja da se veći dio uloženog materijala, kako je gore navedeno, od strane tužitelja zbog svoje dotrajalosti i nastalih oštećenja ne može ponovno koristiti. Nadalje određeni dio materijala moguće je ponovno koristiti i vratiti u prvobitno stanje, s tim da isto zahtjeva dodatni fizički rad i izvedbu manjih građevinskih radova.

23. Tužiteljica je predložila da se dopuni nalaz i mišljenje na način da se utvrdi vrijednost uništene i oštećene imovine.

24. Iz dopune nalaza i mišljenja slijedi da troškovi izrade nove ograde (kao stanje na fotografijama iz spisa) na predmetnoj parceli kat. čest. 206 k.o. Briševo (betonski dio i žičana ograda) iznose 8.650,00 kuna, (sveukupna vrijednost radova bez PDV-a), a s PDV-om iznose 10.812,50 kuna.

25. Ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje S. P. V., te dopunu istog kao objektivan i stručan.

26. Tužiteljica je tijekom postupka predložila da se provede medicinsko vještačenje na okolnosti pretrpljenog straha uslijed štetnog događaja.

27. Sud je prihvatio dokazni prijedlog za provođenje medicinskog vještačenja u ovoj pravnoj stvari, kako tužiteljica u ostavljenom roku predujam nije uplatila, sud je odustao od provođenja dokaza. Naime, sud nema dovoljno stručnog znanja da o zahtjevu tužitelja odluči bez provođenja vještačenja. Ovaj sud zaključuje da iz navedenih razloga, a primjenom odredbe čl. 221. Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 89/14. dalje ZPP), tužiteljica nije dokazala da li su ona i raniji tužitelj sad pok. N. T.-J. u štetnom događaju od 1. travnja 2012. pretrpjeli strah, u kojem intenzitetu i trajanju.

28. Tužiteljica je postavila i alternativni zahtjev glede materijalne štete, no kako je sud prihvatio prvi zahtjev nije odlučivao o sljedećem zahtjevu.

29. Tužiteljici na iznos od 8.650,00 kuna pripada pravo na zatezne kamate i visina te stope određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a, a teku od dana donošenja ove presude kako glasi u izreci točke I. ove presude.

30. O parničnom trošku je odlučeno na temelju čl. 154. st. 4. ZPP-a koji propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove. Naime, u konkretnom slučaju tužiteljice je u odnosu na materijalnu štetu glede osnove i visine tužbenog zahtjeva uspjela za 100 %, dok u odnosu na nematerijalnu štetu uspjela za 0 %, što znači da je konačno tužiteljica uspjela u sporu za 50 %, slijedom čega su i tuženici uspjeli za 50 %. Sukladno navedenom u odnosu na trošak sud je primijenio čl. 154. st. 4. ZPP-a.

Zadar, 27. svibnja 2022.

Viša sudska savjetnica

S u d a c

Marijana Zelić, v.r.

Ivica Marinović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženicima po punomoćniku