Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

17. Pn-102/2019-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Dorici Krnic-Miloš, u pravnoj stvari tužiteljice A. M. iz O., OIB ..., zastupane po punomoćniku S. V., odvjetniku iz O., protiv tuženika G.H. d.d., Z., OIB: ... Regionalni centar O., , zastupanog po punomoćnici Z. P., dipl. iur., radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. travnja 2022.,u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude i rješenja, dana 27. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku G.H. d.d., Z. da tužiteljici A. M. iz O. isplati na ime naknade štete ukupan iznos od 35.800,00 kn (slovima: tridesetipettisućaosamstokuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13.ožujka 2019. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa od 35.800,00 kn (slovima:tridesetipettisućaosamstokuna) tj. za isplatom daljnjeg iznosa od 2.000,00 kn (slovima:dvijetisućekuna), kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku tuženiku G. H. d.d., Z. da tužiteljici A. M. iz O. naknadi prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 10.375,00 kn (slovima: desettisućatristosedamdesetipetkuna), u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj tužbom i tijekom postupka navodi da je tužiteljica A. M. dana 11. studenog 2017., u prometnoj nesreći koja se dogodila oko 11:00 sati, zadobila lake tjelesne ozljede, a koju prometnu nesreću je skrivio osiguranik tuženika koji je kod tuženika bio osiguran policom broj ... . Osiguranik tuženika za predmetnu prometnu nesreću oglašen je krivim presudom Prekršajnog suda u O. P-46/18 dana 6. veljače 2018.

2. U svezi štetnog događaja tužiteljica se liječila preko godinu dana obzirom da je zadobila trajnu ozljedu vratne kralježnice (II. stupnja) i posttraumatski lumbosakralni sindrom, a koje ozljede su posljedica istog događaja.

3. Tužiteljica se obratila tuženiku sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, potražujući iznos od 20.000,00 kn na ime neimovinske štete, te iznos od 1.000,00 kn na ime imovinske štete (tuđe pomoći i njege), uvećano za iznos od 2 radnje po odvjetničkoj tarifi, a koji zahtjev je djelomično usvojen, te je tužiteljici na ime naknade štete bio isplaćen iznos od 7.500,00 kn. Prigovor tužiteljice u odnosu na visinu priznatog djela pravične novčane naknade tuženik je odbio.

4. S obzirom da tuženik neosnovano odbija izvršiti svoju obvezu u cijelosti, a nakon što je tijekom ovog postupka proveden dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. D. M., kao i dopuna istoga, te kako je došlo do izmjene orijentacionih kriterija, tužiteljica konačno navodi da joj na ime pretrpljenih boli pripada iznos od 20.000,00 kn, pretrpljenog straha iznos od 12.000,00 kn, smanjenja životne aktivnosti iznos od 12.000,00 kn, te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.300,00 kn ili ukupno iznos od 45.300,00 kn od kojeg iznosa kada se odbije isplaćeni iznos od 7.500,00 kn se dobije iznos od 37.800,00 kn. Dakle, u konačnosti tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će se tuženik obvezati da joj isti iznos isplati sa zakonskom zateznom kamatom uz naknadu parničnog

troška.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori činjenicu da je dana 11. studenog 2017. došlo do predmetne prometne nesreće pri čemu nije sporna niti odgovornost vozača motornog vozila za nastalu prometnu nezgodu, a time niti pasivna legitimacija tuženika u ovom sporu, međutim, tuženik ističe prigovor namirenja tužiteljice sa zahtjevom za naknadu štete po istom štetnom događaju, budući tuženik smatra da je isplaćen iznos tužiteljici od 7.500,00 kn realna satisfakcija za pretrpljenu štetu uslijed štetnog događaja.

6. Kako tuženik smatra da je u odnosu na tužiteljicu isplatom naprijed navedenog iznosa u cijelosti izmirila nastalu štetu, to je tuženik predložio da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, kao neosnovan.

7. Tijekom postupka, a nakon što je tužiteljica uredila konačni tužbeni zahtjev, tužena je navela da se protivi preinačenju tužbenog zahtjeva, budući je do preinake došlo nakon zaključenja prethodnog postupka, a između ostaloga do preinačenja postavljenog tužbenog zahtjeva ne može doći ni uslijed izmjena orijentacionih kriterija i iznosa za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete, odnosno tuženik je mišljenja da isto nije opravdan razlog za povećanje tužbenog zahtjeva poslije zaključenog prethodnog postupka.

8. Sukladno navedenom, tuženik je predložio da sud i prijedlog za preinačenje tužbenog zahtjeva odbaci kao nepravodoban, s tim da je tuženik istakao još i prigovor zastare tužiteljicinog potraživanja.

9. S obzirom na naprijed istaknuti prigovor preinačenja tužbenog zahtjeva,odnosno da tužiteljica nakon zaključenja pripremnog ročišta nije mogla preinačiti tužbeni zahtjev, ovaj sud je isti prigovor ocijenio neosnovanim, a u smislu čl. 191. st.2. Zakona o parničnom postupku koji propisuje da ukoliko tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtjeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci nemože protiviti, pa je stoga sukladno navedenom riješeno kao u izreci ovog rješenja kojim je sud dopustio preinačenje tužbenog zahtjeva.

10. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica sud je u dokaznom postupku neposredno saslušao stalnog sudskog vještaka dr. D.M., te je izvršio uvid u potvrdu na str. 4, presudu Prekršajnog suda na str. 5-9, nalaz na str. 9-10, medicinsku dokumentaciju na str. 11-23, odštetni zahtjev na str. 24, očitovanje naodštetni zahtjev na str. 25, prigovor na str. 26, očitovanje na pritužbu str. 27, te je pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. D. M. na

str.

43-45.

11. Među parničnim strankama, a što nedvojbeno proizlazi i iz potvrde policijske uprave Osječko-baranjske, presude Prekršajnog suda u O. br. P-46/18 od 6. veljače 2018., medicinske dokumentacije na ime tužiteljice, kao imedicinskog vještačenja, nije sporno, da je dana 11. studenog 2017. u 11:00 sati u O. na raskrižju kolnika Gundulićeve ulice i ulice Sv. Roka Đ. R., ovdje osiguranik tuženika, upravljao osobnim vozilom registarske oznake

OS...,

krećući se kolnikom Gundulićeve ulice iz smjera zapada u smjeru istoka, te dolaskom do raskrižja s kolnikom Rokove ulice isti je na znak zelenog svjetla izvršio radnju skretanja u desno na kolnik rokove ulice, a da se pri tom na obilježenom pješačkom prijelazu u ulici sv. Roka nije približavao sigurnosnom brzinom, tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji stupaju na pješački prijelaz, uslijed čega je desnim bočnim dijelom svog vozila udario u tijelo pješakinje, ovdje tužiteljice A. M. koja je isti kolnik prelazila preko obilježenog pješačkog prijelaza na koturaljkama iz smjera zapada u smjeru istoka na znak zelenog svjetla na semaforu za pješake, a koja je uslijed ove prometne

nesreće

zadobila

lake

tjelesne

ozljede.

12. Isto tako, među parničnim strankama nije sporno da je u vrijeme nastanka prometne nesreće vozač navedenog vozila Đ. R. bio osiguranik tuženika kao što nije niti sporno da je tuženik priznao svoju pasivnu legitimaciju, te isplatio tužiteljici na ime nastale štete ukupan iznos od 7.500,00 kn smatrajući da je ovom isplatom u cijelosti podmirio predmetnu štetu.

13. Kako među parničnim strankama nije sporna osnova, već visina tužbenog zahtjeva s obzirom da tužiteljica smatra da joj pripada isplata daljnjeg iznosa na ime naknade štete i da tuženikovom isplatom nije u cijelosti namirena, to je sud da bi utvrdio visinu tužbenog zahtjeva tijekom dokaznog postupka proveo sudsko-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. D. M..

14. Na temelju nalaza i mišljenja imenovanog vještaka kao i dopune, sud je nesporno utvrdio da je tužiteljica A. M., kao sudionik u prometu na koturaljkama došla u kontakt s osobnim automobilom u navedenoj prometnoj nesreći dana 11. studenog 2017. kada je inicijalno dijagnostički obrađena na isti dan u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu KBC-a Osijek kojom prilikom su utvrđene sljedeće ozljede: udarac u zatiljni dio glave, trzajna ozljeda vratne kralježnice i udarac u području lijevog ramena i lakta, a koje su u uzročno-posljedičnoj vezi sa navedenim štetnim događajima i izravna posljedica traume, te se ne mogu povezati sa zdravstvenim stanjem tužiteljice prije iste traume. Navedene ozljede se pojedinačno i ukupno kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede, premda po provedenom liječenju su ostale trajne posljedice trzajne ozljede vrata u smislu bolnog cervikalnog sindroma, te bolnosti lumbosakralne kralježnice. Tužiteljica je vršila više kontrola, kako u kirurškim ambulantama, tako i po fizijatru i neurologu, s tim da je liječenje tužiteljice trajalo do zaključno 20. prosinca 2018.

15. Po mišljenju vještaka tužiteljica je uslijed naprijed navedenih ozljeda štetnog dana pretrpljela fizičke boli i to boli jakog intenziteta i remitentnog karaktera 2 dana – do smirenja akutne posttraumatske neurovegetativne simptomatologije, srednjeg itenzititeta i intermitentnog karaktera 20 dana i manjeg intenziteta još 120 dana.

16. Ocjenjujući ovako utvrđeni intenzitet fizičkih boli, kao i duljinu njihovog trajanja, sud nalazi da bi tužiteljici osnovano za ovaj vid povrede prava osobnosti pripadao iznos od 20.000,00 kn, koji ističe i tužiteljica.

17. Da je tužiteljica kao posljedicu štetnog događaja pretrpjela strah sud je također utvrdio nalazom i mišljenjem vještaka, koji ocjenjuje da je tužiteljica pretrpjela primarni strah kratkotrajno jačeg intenziteta, potom takozvani sekundarni strah (koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njezinih posljedica), potom strah jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, a srednjeg intenziteta 8 dana, u vidu zabrinutosti za zdravlje i

ishod liječenja, te manjeg intenziteta strah je trajao još naredna 4 tjedna. S obzirom na ovako utvrđeni intenzitet straha i duljinu trajanja, te uzimajući u vidu okolnosti nastanka same prometne nesreće, te da se radi o mlađoj osobi, sud je ocijenio da bi tužiteljici za ovaj vid povrede prava osobnosti osnovano pripadao iznos od 10.000,00 kn.

18. Glede umanjenja životnih i radnih aktivnosti posljedično traumatskoj ozljedi slabinske i vratne kralježnice, s MR pretragom utvrđenim traumatskim promjenama međukralješničnih prstenova – diskova, te poremećajem vidljivosti vratne kralježnice utvrđene funkcijskim RTG snimanjem, vještak navodi da je kod tužiteljice do umanjenja životnih i radnih aktivnosti došlo u iznosu od 10% trajno, budući će ista morati trajno ulagati pojačane napore u životnim i radnim aktivnostima kako bi prevladala posljedice ozljede. Naime, dopunom nalaza i mišljenja na ročištu održanog dana 12. travnja 2022. vještak je istakao da kod ove ocijene od 10% trajnog umanjenja životnih i radnih aktivnosti i nadalje ostaje s obzirom da je tužiteljica imala udarac u glavu, trzajnu ozljedu vratne kralježnice, nakon koje su zaostali dugotrajni simptomi uz naznačene posttraumatske promjene vratne kralježnice, a koje su vidljive i na MR, a očituju se traumatskom diskalnom hernijacijom s gubitkom fiziološke zakrivljenosti vratne kralježnice. Pri tome vještak je napomenuo da je i liječenje zbog produljenih simptoma kod tužiteljice trajalo preko godinu dana, nakon čega je i nadalje tužiteljica imala izražen bolni sindrom.

19. Povodom primjedbe tuženika, odnosno da je tužiteljica imala 5 godina prije štetnog događaja raniju operaciju, vještak je kao i u pismenom nalazu i mišljenju, tako i na ročištu naveo da predmetna operacija nije u nikakvoj svezi s ozljedama nastalim kritičnog dana.

20. Uzimajući u obzir ocjenu vještaka da je kod tužiteljice kao posljedica nastale ozljede štetnog događaja došlo do 10% umanjenja životnih i radnih aktivnosti to je sud u svezi navedenog ocijenio da bi tužiteljici kao osnovanim za ovaj vid povrede prava osobnosti pripadao zatraženi iznos od 12.000,00 kn.

21. Nadalje po mišljenju vještaka, a s obzirom na karakter ozljede tužiteljice istoj je bila potrebita tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba 4 sata dnevno kroz 2 tjedna, a potom u smanjenom opsegu 3 sata dnevno kroz idućih tjedan dana, s tim da je vještak naveo da je ovu pomoć mogla pružiti i nestručna osoba. Polazeći od razloga ekonomičnosti postupka, sud smatra da bi primjerenim za ovaj vid štete bilo primjereno dosuditi iznos od 1.300,00 kn, a polazeći od toga da je tužiteljica za jedan sat ove štete zahtijevala da joj se isplati nešto više od 17,00 kn pri čemu je napomenuti da je i tržišna vrijednost rada za ovakve i slične poslove veća od 17,00 kn po satu.

22. Nalaz i mišljenje vještaka, kao i dopunu, sud je u cijelosti prihvatio iz razloga što je isto dano od visokostručne osobe, sukladno pravilima struke, logično i uvjerljivo, a prvenstveno na temelju materijalnih dokaza – medicinske dokumentacije, kao i neposrednog pregleda tužiteljice kao oštećenice.

23. Slijedom svega naprijed navedenog, dakle, nesporno proizlazi da bi tužiteljici na ime naknade štete pripadao ukupan iznos od 43.300,00 kn, a budući je među parničnim strankama nesporno da joj je na ime iste štete isplaćen iznos od 7.500,00 kn, to je tužiteljici temeljem čl. 1100. i čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima i dosuđen iznos na ime naknade štete od 35.800,00 kn, a kako je to pobliže označeno točkom I. izreke ove presude, dok je istodobno sud tužiteljicu odbio sa zahtjevom za daljnjom isplatom štete, a kako je to odlučeno točko II. izreke ove presude, kao neosnovanim. Naime, tužiteljica je smatrala da joj pripada ukupan iznos od 45.300,00 kn od kojeg kada se oduzme iznos od 7.500,00 kn se dobije 37.800,00 kn na koji iznos je i glasio njezin tužbeni zahtjev.

24. Odluku o kamatama sud je donio sukladno čl. 29. st.1. u svezi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima.

25. Prigovor tuženika da izmjena orijentacionih kriterija i iznosa za utvrđivanje pravične novčane naknade ne daju pravo tužiteljici da preinači, odnosno povisi tužbeni zahtjev, sud je u cijelosti ocijenio neosnovanim, kao i prigovor zastare, budući se izmjena Orijentacionih kriterija primjenjuje nakon 1. siječnja 2006. kada je na pravnu snagu stupio Zakon o obveznim odnosima. Naime, Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske na svojoj je drugoj sjednici održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeo pravno shvaćanje: "mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. br. Su-1331-IV/02 i 1372-11/02 u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%, a navedeni kriteriji i tako povećani iznosi za 50%, kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti primjenjivati će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupaju na snagu ZOO/05".

26. Sukladno navedenom, izmjena orijentacijskih kriterija primjenjuje se od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH i odnosi se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja, s tim da se primjenjuje i na obveze nastale nakon 01. siječnja 2006. stupanjem na snagu ZOO-a

27. Odluku o parničnom trošku sud je donio sukladno čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. Zakona o parničnom postupku, te je tužiteljici dosuđen trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 kn, trošak zastupanja po punomoćniku na 3 ročišta u iznosu od po 1.000,00 kn, trošak na ime obrazložena 2 podneska u iznosu od po 1.000,00 kuna, trošak objave presude u iznosu od 500,00 što ukupno čini 5.500,00 kn na koji iznos kada se obračuna 25% PDV-a ili 1.375,00 kn se dobije iznos od 6.875,00 kn. Kako je tužiteljica imala i trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn, te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu od po 500,00 kn, to se dobije ukupan trošak od 10.375,00 kn koji trošak sud ocjenjuje osnovanim i koji joj je dosudio sukladno izreci presude. Sud je visinu ovih troškova odmjerio u 100% iznosu, budući je tužiteljica uspjela sa 95% tužbenog zahtjeva

što

znači

da

je

njezin

neuspjeh

neznatan.

28. Visinu navedenih troškova sud je odmjerio sukladno vrijednosti predmeta spora, važećoj Odvjetničkoj tarifi i Zakonu o sudskim pristojbama.

Osijek, 27. svibnja 2022.

Sudac

Dorica Krnic – Miloš,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje u tri istovjetna pisana primjerka, putem ovog suda, nadležnom Županijskom sudu. Stranci koja nije uredno obaviještena o datumu presude rok za izjavljivanje žalbe teče od dana primitka presude.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika