REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

25 Posl.br. P-339/2020

Kralja Tomislava 85 A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Kristini Pavelić, u pravnoj stvari tužiteljice M. L. iz C., sada u N., S. D., OIB ..., zastupana po punomoćniku M. L., odvjetniku u Z., protiv tuženika 1. N. J. iz R., OIB ... i 2. M. R. iz Z., OIB ..., zastupan po punomoćnicima iz odvjetničkog društva P. i partneri j.t.d. u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon rasprave zaključene 14.travnja 2022. kojoj su prisustvovali punomoćnik tužiteljice, 1. tuženik i punomoćnik 2. tuženika, 26.svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e:

I Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik dijela zemljišta koje je identificirano kao k.č.br. ..., z.k.ul. ..., k.o. S. (koja u postupku obnove zemljišnih knjiga za k.o. S. predstavlja dio nove k.č.br. ..., k.o. S. N.), a koje je zemljište sukladno nalazu geodetskog vještaka (tvrtka G. D. d.o.o. R., br. elaborata ... iz svibnja 2017.g., sačinjenog po vještaku geodetske struke B. D., dipl. ing. zaprimljenog na sudu dana 07.06.2017.g. i dopune od dana 30.03.2022.g.) omeđeno brojevima 2,3,4,5,6,7,9,10,2 pa je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja ishoditi u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženicima da nekretninu iz točke 1 ove presude predaju u posjed tužiteljici slobodnu od osoba i stvari te da na navedenom zemljištu uspostave prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije njihovog iskopa i građevinskih radova na način da uklone sav građevinski materijal te sve što je izgrađeno na navedenoj nekretnini te da zatrpaju izvršeni iskop i poravnaju zemljište u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

III Nalaže se tuženicima da nadoknade tužiteljici parnični trošak u iznosu od 10.575,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, a koje na iznos parničnog troška teku od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi zaprimljenoj na ovom sudu 16.siječnja 2017. tužiteljica tvrdi kako su tuženi u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici k.č.br. ... od 9 čhv iz z.k.ul. 839 k.o. S., a da je stvarna vlasnica ove nekretnine tužiteljica, koja se više od 100 godina nalazi u posjedu predmetne nekretnine, i njenih pravnih prednika, njene pok. svekrve i njezina pokojnog supruga pok. I. L. od kojih je stekla navedenu nekretninu, a samo zemljište da je odvojeno od susjednih nekretnina tuženika. Tuženi do te nekretnine da su imali svoju staru kuću koja prema predmetnoj nekretnini nije imala otvore tako da je sjeverni zid predstavljao stvarnu među na terenu, tuženi na predmetnu nekretninu da nisu mogli pristupiti već da je pristup imala samo tužiteljica. Navela je da su navedenu nekretninu tuženik neutvrđenog dana 2016. bespravno zahvatili svojim iskopom i građevinskim radovima koji su u tijeku te općenito zauzeli u posjed dio tužiteljičine nekretnine. Tužiteljica predlaže da sud prihvati njen tužbeni zahtjev, kojeg je postavila u podnesku od 5.travnja 2022.

Tužiteljica potražuje trošak parničnog postupka.

2.U svojem odgovoru na tužbu 1.tuženik N. J. je naveo da osporava tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, da je suvlasnik predmetne nekretnine te da je njen posjednik, 1.tuženik je naveo da se radi o okućnici koja je sastavni dio građevinskih čestica na kojoj se nalazi obiteljska kuća tuženika, koji su suvlasnici te kuće, gabariti ove čestice da su određeni i da je ista omeđena ogradom i definirana na terenu.

3.U svojem odgovoru na tužbu 2. tuženik R. M. je istu u cijelosti osporio, osporio je da je predmetna čestica izvanknjižno vlasništvo tužiteljice i osporio je da je na istu samo tužiteljica imala pristup, 2.tuženik R. M. je naveo da su tuženi upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici te kao posjednici, da posjeduje predmetnu nekretninu 18 godina, a njegovi prednici 50 godina. Naveo je ista predstavlja prirodnu cjelinu sa ostalim česticama u suvlasništvu tuženika, da tužiteljica ne istu ne pristupa i da ju nikada nije koristila. Da je izvršena izmjera prilikom izrade novog katastarskog plana u S., tužiteljica da na istu nije imala primjedbi, sve dok tuženi nisu počeli s građevinskim radovima. Slijedom iznijetog, 2.tuženik R. M. predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, uz dosudu parničnog troška 2.tuženiku R. M..

4.U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za z.k.l. ... k.o. S. ( str. 3 spisa ), izvadak iz zemljišne knjige za z.k.ul. ... k.o. S. ( str. 14 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-1914 Općinskog suda u Zagrebu ( str. 15-16 spisa), prijepis posjedovnog lista ( str. 17 spisa), fotografije ( str. 20-33 spisa), rješenje o uvjetima građenja ( str. 34-39 spisa), posebnu geodetsku podlogu ( str. 40 spisa), povijesni vlasnički list za z.k.ul.389 ( str. 44-47 spisa), fotografije ( str. 56-59 spisa), uvjerenje Državne geodetske uprave ( str. 64-65 spisa), prijedlog uspostave etažnog vlasništva ( str. 66-68 spisa), zapisnike od 15.prosinca 2014. I 22.ožujka 2017. ( str. 70-71 spisa), fotografije ( str. 72-74 spisa ), presudu Općinskog suda u Crikvenici posl.br. O-85/96 ( str. 75-78 spisa), nalaz geodetskog vještaka ( str. 83-91 spisa), dopunu nalaza geodetskog vještaka ( svr. 181-183 spisa), proveo uviđaj na licu mjesta 26.travnja 2017. u prisutnosti vještaka B. D., saslušao svjedoke A. L., K. K., Z. K., D. V., J. K., te tužiteljicu i 1.tuženika.

5.Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP), sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

6.U svojem iskazu tužiteljica je iskazala da predmetna parcela koja ima broj ... ima površinu od 9 čhv, da je u njenoj posjedu i korištenju još od 1963., da su te godine suprug i ona naslijedili njegovu imovinu i to parcelu ... koja je u naravi obiteljska kuća sa okućnicom, a ova parcela se nalazi sjeveroistočno od utuženog prijepora, ali u naravi predstavlja jednu cjelinu. Tu kuću njen suprug naslijedio je od bake i djeda, a nakon njegove smrti 1995., da je naslijedila kao jedina nasljednica i postala vlasnica u cijelosti, a da prije toga već sa suprugom je imala ½ . Iskazala je da nije bilo nikakvog spora niti dvojbe da je, najprije sa suprugom pok. I. L. bila suvlasnica svoje parcele ( ...), za koju da je smatrala da je njen sastavni dio i sada ova utužena parcela. Nikada da nije bila ni u gruntovnici niti u katastru, pa nije mogla imati saznanje da ova utužena parcela 276/1 predstavlja vlasništvo drugih osoba. Da je na ovoj parceli vršila posjed, da su tu roštiljali, da je imala stol sa žardinjerom za cvijeće, da je tu bio gril, da je često boravila sa suprugom, a nakon toga sama, da je tu držala psa, da je imala jedan kokošinjac i držala kokoši, sa jugoistočne strane bilo je stablo lovora, a sa južne strane je bio zid objekta njenih susjeda na kome se nalazio gusti bršljan. Na tom zidu nije bio nikakav otvor, a nivo tog dvorišta kojeg je posjedovala dolazio je do same razine zida sa južne strane. Sa zapadne strane također postoji zid jedne kuće, iskazala je da nije znala vlasnike ovih objekata koji su omeđivali ovu njenu česticu i nije ju interesiralo tko su oni i njihova imena, a nije imala prilike iste ni upoznati. Od 1963. pa do danas njoj nitko od bilo koga nije dolazio niti mi stavio do znanja da ne bi smjela imati i posjedovati ovu parcelu. Da je bila iznenađena, kada joj je njena susjeda Z. L. sada udata K. rekla kako su određene osobe taj dio njenog vrta, iskopale, te na proširenju tog iskopa napravile kuću, sa prozorom prema njenoj parceli. Doslovce joj je rekla " imaš kuću na svojoj parceli". Iskazala je da iz N. dolazi u S. isključivo preko ljeta i to u pravilu negdje u srpnju, zadrži se od 4-6 tjedana.

7. U svojem iskazu 1.tuženik je iskazao da su predmetnu kuću koja se nalazi južno od parcele tužiteljice tuženi naslijedili od majki, njegova majka je pok. I. J.. i majka 2.tuženika pok. G.. One da su l972. ovu kuće kupile od izvjesne J. B. koja je bila njena vlasnica. Kada su kupile kuću, kupile su je zajedno sa okućnicama, budući ta kuća ima okućnicu i sa južne i sa sjeverne strane. One su se uknjižile kao vlasnice, da su odmah nakon te kupnje došli u S. i koristili tu novo kupljenu kuću. Već tada se uređivala i koristila sa okućnice s južne strane, a sa sjeverne strane je bio zid koji je cijelom svojom dužinom bio obrastao u bršljan. Bilo je vidljivo da tog bršljana ima dosta, da prijeti da će srušiti stakleni krov koji je bio na kući, pa da je s R. znao dolaziti iza kuće i skidati taj bršljan i lovor. Tih prigoda nikada na tom sjevernom dijelu okućnice nisu nikoga zatekli. U naravi se radilo o livadi i vrtu koji je bio neobrađen, na kojem nije bilo vidljivo da bi ga bilo tko posjedovao jer nije bilo niti roštilja, niti kokošinjca kako to ističe tužiteljica niti ležaljki za sunčanje. Dakle radilo se o dijelu okućnice koji je obrastao u travu i da nisu imali nikakvog razloga smatrati da bi bilo tko taj dio njihove okućnice, posjedovao i koristio. Kada bi došli u taj dio vrta, morali bi doći preko krova, budući nije bilo drugog pristupa do te okućnice. Da su kao vlasnici iz kopije iz katastara znali da njihova okućnica na sjevernoj strani od samog zida ide u duljini od nekih cca. 4 m. Međa da nije bila izričito vidljiva, ali su bili vidljivi mali kamenčići kao međašna oznaka. Negdje 2013. on i bratić R. da su došli na ideju da bi izvršili rekonstrukciju i nadogradnju kuće. Odmah nakon toga ustvrdili su da postoji nova geodetska izmjera pa su tražili da im katastar pokaže međe parcele. Tada je utvrđeno gdje su međe kč. br. ..., koja parcela je sastavni dio naših dviju parcela ... i .... Te dvije parcele su u naravi kuće, pri čemu te parcele i sa južne strane imaju okućnice, a ste južne strane preko okućnica je i prilaz i ulaz u objekte. Dakle, nakon što je utvrđena nova geodetska izmjera i nakon što su utvrdili gdje je međa parcele ... za koju su znali da predstavlja njihovo vlasništvo da su otvorili postupak nadogradnje postojećih objekata. Tada da su od ovlaštenog Ureda za graditeljstvo ishodovali građevinsku dozvolu odnosno projektnu dokumentaciju, a svemu je prethodilo izrada posebne geodetske podloge, za sve parcele koje je sačinio Geodetski ured G. sa K.. Iz tog razloga da su postojeći zid sa sjeverne strane na koji je bio bršljan, srušili te su u dubinu te parcele napravili iskop, visine jedne etaže cca 2,5 m. da su njegova pok. majka i pok. teta dolazile na ovu česticu .... Da ne zna kako bi one došle na tu parcelu ali misli da su išle okolo, a pri tome da misli na parcelu K. J., radi se o parceli sa istočne stranke, dakle parceli istočno od mjesta gdje se nalazi stablo lovorike. Na tom mjestu da je bio prolaz. Radilo se o svojevrsnom otvoru na zidu, a taj otvor da je vidljiv i danas.

8. U svojem iskazu svjedokinja A. L. je iskazala da je njen otac naslijedio kuću od bake i djeda, koja se nalazi sjeverno od prijepora, predmetni prijepora da je u naravi vrt kojeg njena majka koristi cijeli život. Južni dio da je bio ograđen zidom, a koji predstavlja sjeverni zid kuće tuženika. Sa istočne strane prijepor da je omeđen starim suhozidom. Da je taj vrt koristila njena majka od kad je upoznala supruga. Da je 2016. primijetila da se na tom dijelu dvorišta otpočelo sa radovima. Da nikog nije u životu vidjela u tom vrtu. Iskazala je da do vrta osim njih nitko ne može doći, i to da sjeverne strane, stepenicama od M. T..

9. U svojem iskazu svjedok K. K. je iskazao kako ima kuću u S. od 2010., da je upoznao 2.tuženika R. M. koji živi u A., i koji je održavao i sjeverni zid koji gleda prema spornom vrtu. Da je uređivao bršljan koji je rastao po tom zidu i uređivao vrt. Da bi došao u taj vrt da je morao ići preko krova. Da je unatrag nekoliko godina sa 2.tuženikom ušao u taj vrt i sa ulice M. T. sa sjeverne strane gdje je 2.tuženik nosio građevinski materijal. Da su te prigode sreli jednu osobu koju je 2.tuženik pitao da li bi mogao u budućnosti prolaziti tim stepenicama do vrata i odvoziti i dovoziti građevinski materijal. Da mu je ta ženska osoba rekla da mu takvu dozvolu neće dati.

10. U svojem iskazu svjedokinja Z. K. je iskazala da je predmetno zemljište oduvijek u posjedu njene bake M. L., koja je u tom dijelu dvorišta, koji je sastavni dio okućnice sadila, držala kokoši i prasce. Nju da je naslijedio I. L., i on da je nastavio koristiti vrt kao i baka. Da je obavljala posjed i održavanje tog vrta jer da ju je na to ovlastio brat dok je bio u N.. Do tog vrta da se može doći samo kroz njihovo dvorište koje je niže od nivoa ulice M. T. na kojoj ulicu su postavljena vrata koja se zaključavaju i koja predstavljaju jedini ulaz.

11. U svojem iskazu svjedok D. V. je iskazao da je susjed tuženika i da je sa tuženicima znao doći u njihovo dvorište iza kuće, da zna da se radilo o starom kamenom zidu obraslom bršljanom, a da su prolazili sa istočne stranke gdje je postojao jedan prolaz, a to je sada stablo lovora. Da nije bilo potrebo odlaziti u na taj dio dvorišta preko krova. Sa tuženicima da je tu bio tri, četiri puta.

12. U svojem iskazu svjedok J. K. je iskazao kako je bratić supruga tužiteljice, pok. I. L., da je njihova baka M. L. održavala vrt i to da joj nitko nije osporavao. Da jednom dijelu da je imala kokošinjac. Vrt da je bio ograđen suhozidom s južne strane koji je bio zid kuće i uvijek obrastao u bršljan. Pok. M., a kasnije tužiteljica da dolazi sa sjeverne strane od prilazne ulice, i spušta se prema jugu stepenicama, to da je jedini uzlaz u taj vrt. Da je u vrtu bio stolić, da je obitelj tužiteljice tu roštiljala, u tom vrtu su se znali odmarati i slično. Iskazao je da je sa istočne strane vrta dio kamenog zida, na južnom dijelu je bilo stablo lovora, pored tog stabla da su bila mala vrata kuda se moglo izaći na suprotnu stranu na ulicu sa istočne strane, a da nikada nije vidio da bi kroz ta vrata bilo tko ušao u taj vrt.

13. Sud je 26.travnja 2017. proveo uviđaj na licu mjesta u prisutnosti vještaka B. D., predstavnik D. d.o.o. R., koji je dostavio svoj nalaz geodetskog vještaka ( str. 83-91 spisa ), sa fotografijama prijepora. Vještak je naknadno podneskom od 5.travnja 2022. dostavio i dopunu nalaza geodetskog vještaka iz kojeg proizlazi da je predmetna nekretnina k.č...., i to dio označen brojevima 2-3-4-5-6-7-2, odnosno dio k.č.... k.o. S. N..

14. Po provedenom dokazanom postupku sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljica iz razloga kako slijedi. 12.Odredbom čl. 388 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 53/09), propisano je kako se promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a s obzirom da je sud po provedenom postupku utvrdio da je tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina osobno i putem pravnih prednika zadnjih barem 60-70 godina. Paragrafom 1455 Općeg građanskog zakonika (koji se od 1946. g. primjenjivao kao pravno pravilo prema Zakonu o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije Sl. list FNRJ 84/46, 105/46 i 96/47) bilo je propisano da se sve što se može steći, može i dosjesti, a temeljem paragrafa 1472, tužiteljica je morala dokazati 40-godišnji kontinuirani posjed. Također, prema paragrafu 1477, ukoliko bi tužiteljica dokazala 40-godišnji posjed, ne bi trebao dokazivati zakonit naslov stjecaja svog posjeda, odnosno 20 godina prema pravnom pravilu iz paragrafa 1465. bivšeg OGZ-a sukladno načelnom mišljenju Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. godine. Prema čl. 28 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list br. 6 od dana 8. veljače 1980.g., a stupio na snagu 1. rujna 1980.g.) savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Tužiteljica je dakle morala dokazati da je u posjedu predmetne nekretnine bila najmanje 20 godina, a koju činjenicu je tužiteljica dokazala, a tužiteljica tvrdi da je u posjedu predmetne nekretnine osobno i putem pravnih prednika duže od 100 godina, odnosno, u svojem iskazu je navela da je predmetna nekretnina u njenom posjedu i korištenju od 1963. Iz iskaza ispitanih svjedoka A. L., Z. K., J. K. te i iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio da je tužiteljica u posjedu predmetne nekretnine bila barem od 1963., ali i ranije, a koju nekretninu su tužiteljica i njen suprug stekli od pok. M. L., bake njenog pokojnog supruga. Navedeni svjedoci su potvrdili da je predmetnu nekretninu koristila M. L., da je na istoj imala i kokošinjac, istu je obrađivala i uređivala, a kasnije su posjed iste nekretnine preuzeli tužiteljica i njen pokojni suprug, odnosno obitelj tužiteljice. Sa ovom nekretninom graničila je nekretnina tuženika, odnosno zid njihove nekretnine koji je bio obrastao bršljanom i koji prema ovoj nekretnini nije imao nikakvih otvora. Iskazi ovih svjedoka u činjenično podudarni te sud nije imao razloga posumnjati u istinitost iskaza, a samo stanje predmetne nekretnine vidljivo je i iz fotografije koje prileže spisu ( str. 20-33 spisa). Svjedoci D. V. i K. K. jedino relevantno su iskazali da su sa tuženima bili nekoliko puta na predmetnoj nekretnini kako bi tuženi održavali bršljan koji je rastao uz sjeverni zid njihove kuće. Osim toga, kako to proizlazi iz dokaznog postupka, do predmetne nekretnine jedino se može doći ulazom sa ulice M. T., kojim se služi tužiteljica. Sam 1.tuženik N. J. je u svojem iskazu naveo da tuženi, nisu imali izravan pristup do predmetne nekretnine, već da su jedino mogli doći preko krova svoje kuće. Sa predmetnom nekretninom graniči zid kuće tuženika, koji je bio obrastao bršljanom, a kojeg su vjerojatno tuženi i održavali. Međutim, nitko od ispitanih svjedoka nije potvrdio da su prednici tuženika posjedovali predmetnu nekretninu, već naprotiv, iz iskaza ispitanih svjedoka A. L., Z. K., J. K. proizlazi da je upravo tužiteljica bila posjednica predmetne nekretnine. Tužiteljica je posjedovanjem predmetne nekretnine duže od 20 godina, koji posjed je počeo barem 1963., a vjerojatno i ranije, stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine, i za vrijeme kojeg posjedovanja joj nitko izvršavanje posjeda nije branio. Sud nije proveo dokaz saslušanjem 2.tuženika budući isti nije pristupio na sud radi saslušanja.

13. Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-1915/99 Općinskog suda u Zagrebu sud nije posebno cijenio, a iz kojeg je vidljivo da je tuženik R. M. naslijedio svoju majku, budući isto nije dokaz da su tuženi vršili posjed predmetne nekretnine. Sud nije posebno cijenio niti rješenje o uvjetima građenja od 26.svibnja 2016., jer isto nije relevantno za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Naime, posjed predmetne nekretnine od strane tužiteljice otpočeo je najmanje od 1963., dakle, tužiteljica je protekom roka od dvadeset godina stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, pa se tužiteljici ne može spočitavati nesavjesnost, odnosno nepoštenje u godinama iza toga. Osim toga, postupak koji se vodio pred ovim sudom pod posl.br. P-85/86 vodio se radi drugih nekretnina, koje su susjedne predmetnoj parceli, ali iz sadržaja navedene presude ne proizlazi da bi predmetnom vještačenje bilo dvorište ili okućnica tužiteljice, a koje geodetsko vještačenje bi uključivalo upravo ovu nekretninu, iz čega bi eventualno proizlazilo da je tužiteljici bilo poznato zemljišnoknjižno stanje.

15. Sud je prihvatio i tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži od tuženika da joj predaju u posjed slobodnu od osoba i stvari predmetnu nekretninu te da na predmetnoj zemljištu uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije njihovog iskopa i građevinskih radova na način da uklone sav građevinski materijal te sve što je izgrađeno na navedenoj nekretnini te da zatrpaju izvršeni iskop i poravnaju zemljište. Naime, tužiteljica je dokazala da je vlasnica predmetne nekretnine, pa je ovaj njen tužbeni zahtjev osnovan, u smislu odredbe čl. 162. ZV, jer su tuženi na predmetnoj nekretnini vršili iskope i građevinske radove, donijeli građevinski materijal, a kako to proizlazi iz iskaza 1.tuženika N. J.. Naime, isti je u svojem iskazu naveo da su tuženi srušili postojeći sjeverni zid svoje kuće na kojem je bio bršljan te da su napravili iskop, visine jedne etaže cca 2, 5 m, taj iskop da su napravili do same međe prema katastarskom elaboratu pri čemu da je tuženik R. M. napravio iskop na zapadnom dijelu parcele, a tuženik Neven Jeličić sa istočne strane parcele.

15.Parnični trošak tužiteljice odmjeren je sukladno čl. 154 ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 142/2012 ). Sud je priznao tužiteljici, koju je zastupao odvjetnik trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 kuna, trošak pristupa na ročišta i to 9.ožujka 2017., 26.travnja 2017., 11.siječnja 2018., 5.travnja 2018, 13.rujna 2018., 19.prosinca 2019., 17.rujna 2020., 29.siječnja 2021., 16.veljače 2022. i 13.travnja 2022., svako u iznosu od po 500,00 kuna, sve uvećano za trošak PDV, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu od po 100,00 kuna i trošak vještačenja u iznosu od 3.500,00 kuna.

U Crikvenici, 26.svibnja 2022.

S u d a c:

Kristina Pavelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava Županijski sud.