REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 6 Us I-853/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja B. Š. iz Z., P. z. 12, kojeg zastupa opunomoćenica J. Č. Ž., odvjetnica u Z., P. H. 5, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. P. K. iz C., 3, 2. B. R. iz O., S.. R. 6, 3. M. R. iz O., J. J. S. 54, i 4. T.. iz Z., I. 219 a, radi rješenja o izvedenom stanju, 26. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/20-26/321, URBROJ: 531-07-01-03/09-21-2 od 29. travnja 2021. i rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici, KLASA: UP/I-361-03/17-13/43, URBROJ: 2170/1-03-02/3-20-7 od 21. svibnja 2020.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici, KLASA: UP/I-361- 03/17-13/43, URBROJ: 2170/1-03-02/3-20-7 od 21. svibnja 2020., donesenim u postupku obnove izdavanja rješenja o izvedenom stanju, ostavlja se na snazi u cijelosti rješenje o izvedenom stanju donijeto od toga tijela pod oznakom KLASA: UP/I-361-03/12-13/20, URBROJ: 2170/1-03-02/7-12-5 od 10. listopada 2012., a kojim je po zahtjevu P. K. iz C., 2. B. R. iz O., 3. M. R. iz O. i 4. T. Đ. iz Z., ozakonjena završena ugrađena manje zahtjevna zgrada stambene namjene izgrađena na kč.br. … (zk.br. …/.) k.o. C.

2. Pobijanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/20-26/321, URBROJ: 531-07-01-03/09-21-2 od 29. travnja 2021. odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana.

3. U tužbi podnesenoj protiv pobijanog rješenja tuženika (proslijeđenoj ovome sudu na mjesno nadležno postupanje rješenjem Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-1859/21-2 od 6. srpnja 2021.) te u kasnijem tijeku spora (na ročištu održanom 19. svibnja 2022.) tužitelj ističe da su upravna tijela u obnovljenom postupku pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje, te da nisu dali valjano obrazloženje svojih odluka. Ističe da je uz prijedlog za obnovu postupka podnio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke M. P. R., te ukazao da postojeće stanje legalizirane građevine prema zatvorenom dijelu prvog kata ne odgovara stanju iz dokumentacije prije rekonstrukcije, budući da je prije rekonstrukcije na zatvorenom dijelu prvog kata parapetni ogradni zidić terase prema susjednom objektu bio takve visine da je tužitelju bilo moguće otvoriti prozor i grilje na svojem objektu, a što nakon rekonstrukcije više nije mogao. Nastavno, iz dokumentacije proizlazi da je spremište čija je dužina bila do cca polovice terase nije bilo do istočnog zida na međi sa susjednom terasom, a u tom dijelu odstupane je razvidno i u odnosu na prostor veličine 187 × 165 cm na kojem je izveden balkon s inoks ogradom u nivou prvog kata i neograđeni prostor iznad balkona kojem se pristupa sa vanjskim stepenicama. Također ističe da su u prikazu izvedenog stanja prvog kata u arhitektonskoj snimci u dijelu "izvedeno stanje" u tlocrtu prvog kata netočno navedene gabaritne dimenzije prostora koji pripada stanu 2, kao i dimenzije i oblik stepenica za pristup stanu 3, budući da iste ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Zaključno ističe da je pregledom susjednih objekata vidljivo da ozakonjena zgrada zbog nadogradnje odstupa od visine susjednih kuća, a prema izjavama susjeda u prvobitnom stanju nije bilo takvog odstupanja, iz čega proizlazi da je etažnost postojeće zgrade pogrešno prikazana odnosno da nije ispunjen uvjet iz članka 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Na predmetne okolnosti predlaže provođenje dokaza očevidom na licu mjesta, saslušanjem vještaka M. P. R., kao i po potrebi provođenje novog vještačenja po sudskom vještaku.

4. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog tijela te predmet sam riješi ili vrati na ponovni postupak, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

5. Zainteresirane osobe P. K., B. R., M. R. i T. Đ., po čijem je prijedlogu doneseno rješenje o izvedenom stanju, iako na to uredno pozvane rješenjima ovoga suda poslovni broj Us I-853/21-6 od 11. listopada 2021. te od 9. studenoga 2021., nisu dostavile odgovor na tužbu niti se na drugi način uključile u ovaj upravni spor. 6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 19. svibnja 2022., u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika te uredno pozvanih zainteresiranih osoba, koji svoj izostanak nisu opravdali, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izveden je dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora, te onu koja prileži spisu upravnog postupka.

8. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja da se u sporu provede dokaz saslušanjem vještakinje M. P. R., odnosno provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje novog vještaka, smatrajući da ocjenu o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika može donijeti na temelju dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i spora, te da provođenje ovih dokaza stoga nije potrebno, a iz razloga koji će biti detaljnije navedeni u nastavku obrazloženja ove presude.

9. Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj dana 10. travnja 2017. prvostupanjskom tijelu podnio prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem o izvedenom stanju od 10. listopada 2012., a kojim je po zahtjevu zainteresiranih osoba ozakonjena manje zahtjevna zgrada - stambena zgrada u nizu na kč.br. … (gr. broj …/. k.o. C.), u C., U. G. N. broj 4), s ostalim detaljima navedenim u citiranom rješenju, a koje rješenje je postalo pravomoćno i izvršno 30. listopada 2012. U podnesenom prijedlogu za obnovu tužitelj navodi da u predmetnom postupku ozakonjenja ima svojstvo stranke budući da je suvlasnik nekretnine koja neposredno graniči sa ozakonjenom građevinom, a obrazlažući razloge za obnovu, ističe da je na temelju pribavljenog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje M. P. R. od 4. travnja 2017. (angažirane od tužitelja privatno) utvrdio da je dokumentacija temeljem koje je ozakonjena predmetna građevina netočna, odnosno ne sadrži istinite i vjerodostojne podatke o činjenicama koje su bitne za odlučivanje o zahtjevu ozakonjenje, pa je tako u tehničkom opisu djelomično netočno prikazano postojeće stanje građevine, kao i djelomično netočno prikazano izvedeno stanje te postoje odstupanja od stvarnog stanja.

11. Prvostupanjsko je tijelo rješenjem KLASA: UP/I-361-03/17-13/43, URBROJ: 2170/1-03-02/18-19-2 od 7. veljače 2019. usvojilo prijedlog tužitelja za obnovu postupka, pozivajući se na odredbu čl. 123. st. 2. toč. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, dalje: ZUP) (rješenje donijeto na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili kao posljedica kaznenog djela), kada se obnova postupka može pokrenuti na zahtjev stranke bez vremenskog ograničenja. Tijelo je potom provelo očevid na licu mjesta dana 5. studenog 2019., i utvrdilo da izvedeno stanje zgrade prikazano u snimci u skladu sa izvedenim stanjem zgrade. Međutim, tijelo je nastavno utvrdilo da se na istočnom pročelju na razini prvog kata nalazi otvor na međi sa drugom građevnom česticom, te zaključkom od 3. siječnja 2020. naložilo podnositeljima zahtjeva donošenje rješenja o izvedenom stanju zatvaranje tog otvora, nakon čega je ponovno izvršilo kontrolu na licu mjesta, te, utvrdivši da je otvor zatvoren (o čemu kao dokaz prileži sačinjena fotografija) donijelo rješenje od 21. svibnja 2020. kojim je rješenje izvedenom stanju u cijelosti ostavilo na snazi, uz utvrđenje da je u ponovnom postupku utvrđeno da ne postoji nijedna zapreka za ozakonjenje, da zgrada nema veću etažnost od najveće dopuštene čl. 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te da je arhitektonska snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, a koje je obrazloženje prihvatio i tuženik, koji je pobijanim rješenjem odbio žalbu tužitelja.

12. Odlučujući o zakonitost pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, prvenstveno valja istaknuti da predmetni postupak ozakonjenja, a koji je započeo temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 90/11, dalje: Zakon o postupanju/11), te se sukladno izjavama podnositelja zahtjeva nastavio po odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12: dalje: Zakon o postupanju) proveden na način da je svim strankama, pa tako i tužitelju Š. B., dana 18. srpnja 2012. upućen poziv za sudjelovanje u postupku te vršenje uvida u arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, kao i u geodetski elaborat evidentiranja podataka o zgradama radi izjašnjenja, uz upozorenje da će se, ukoliko se stranka ne odazove odnosno ne izjasni o predmetu stvari, smatrati da nema primjedbi na predmetni zahtjev. Navedeni poziv je prema podacima spisa uredno dostavljen tužitelju dana 23. srpnja 2012. (dostavnica prileži spisu upravnog postupka) te se isti nije odazvao pozivu za vršenje uvida u spis predmeta niti se na drugi način uključio u predmetni upravni postupak, slijedom čega je dostava izdanog rješenja o izvedenom stanju istome izvršena putem oglasne ploče (sukladno čl. 8. st. 5. Zakona o postupanju) te je rješenje o izvedenom stanju postalo izvršno i pravomoćno sa danom 30 listopada 2012.

13. Međutim, iako prvostupanjsko tijelo u rješenju kojim dopušta obnovu navodi da se radi o razlogu iz čl. 123. st. 2. t. 1. ZUP-a, u konkretnom slučaju tužitelj u prijedlogu za obnovu postupka nije naveo da bi se radilo navedenom razlogu za obnovu (da bi arhitektonska snimka izvedenog stanja predstavljala lažnu ispravu), niti je u tom smislu dostavio ikakve adekvatne dokaze.

14. Naime, sukladno ustaljenoj upravno-sudskoj praksi, nije svaka isprava u kojoj su naznačeni netočni podaci ujedno i lažna isprava, jer je za lažnu ispravu važno da je nastala kao rezultat kaznenog djela (Upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Us-1480/89 od 26. srpnja 1989.), a budući da isprava koja sadrži lažne podatke o nekoj činjenici predstavlja kazneno djelo, to se okolnost da li se u konkretnom slučaju radi o lažno sastavljenoj ili preinačenoj ispravi sa svrhom da se upotrijebi kao prava, utvrđuje u kaznenom postupku, te se lažnost isprave kao razlog za obnovu postupka mora biti prethodno utvrđeno u kaznenom postupku (Upravni sud Republike Hrvatske Us-935/81 od 8. srpnja 1982.). Stoga, budući da se radi o djelima koja - ukoliko su istinita - predstavljaju kazneno djelo, potrebno je da javnopravno tijelo obnovu postupka zasnuje na presudi donesenoj u kaznenom postupku.

15. Budući da u konkretnom slučaju tužitelj u podnesenom prijedlogu za obnovu postupka niti nije naveo na kojem razlogu temelji svoj prijedlog za obnovu, a u svakom slučaju u smislu nije dokazao da bi se radilo o lažnoj ispravi (ne postoji kaznena presuda kojom bi bila utvrđena lažnost arhitektonske snimke izvedenog stanja), to se u konkretnom slučaju nikako nije moglo raditi o situaciji iz čl. 123. st. 2. t. 1. ZUP-a, kada se obnova može pokrenuti bez vremenskog ograničenja, već bi se eventualno moglo raditi o situaciji iz čl. 123. st. 1. toč. 1. (novim činjenicama i dokazima), a u kojem je slučaju mogućnost podnošenja prijedloga za obnovu vezana uz objektivni rok od tri godine od dana dostave rješenja stranci.

16. Budući da je navedeno rješenje o izvedenom stanju tužitelju, a i svim ostalim strankama u postupku dostavljeno 2012., te postalo pravomoćno i izvršno 30. listopada 2012., proizlazi da je predmetni prijedlog za obnovu postupka od 10. travnja 2017. podnesen nakon proteka objektivnog roka od tri godine, te je kao takav u svakom slučaju trebao biti odbačen od strane prvostupanjskog tijela pozivom na odredbu čl. 126. st. 1. ZUP-a.

17. Nastavno, također valja istaknuti da okolnosti na koje se tužitelj poziva u prijedlogu za obnovu postupka (da podaci bitni za ozakonjenje predmetne građevine nisu pravilno prikazani u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja koja čini sastavni dio rješenja o izvedenom stanju) ne predstavljaju nove činjenice odnosno nove dokaze, budući da je tužitelj, kako je već navedeno, sudjelovao u upravnom postupku, uredno mu je bio dostavljen poziv za vršenje uvida u kompletnu dokumentaciju pa tako i u arhitektonsku snimku, te je isti mogao i bio dužan upoznati se sa svim relevantnim okolnostima i dokumentacijom, te po potrebi tada sačiniti nalaz i mišljenje vještaka ili upravnom odjelu prigovoriti određene netočnosti.

18. Stoga se okolnost što je tužitelj tek nakon pravomoćnog okončanja upravnog postupka uočio da određeni elementi zgrade koja je susjedna njegovoj te s kojom dijeli među, nisu pravilno prikazani u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, ne bi mogla cijeniti kao valjani razlog za dopuštanje obnove postupka u smislu čl. 123. st. 1. t. 1. ZUP-a, čak i da je takav prijedlog pravovremeno stavljen.

19. No čak i neovisno o navedenom, sud nalazi da je upravno tijelo, koje je u korist tužitelja povrijedilo zakon te neosnovano prihvatilo podneseni prijedlog za obnovu te provelo obnovu postupka, i u obnovljenom postupku pravilno i potpuno utvrdilo sve relevantne činjenice, te na održanom očevidu utvrdilo da izvedeno stanje zgrade odgovara onome prikazanom u snimci izvedenog stanja, da zgrada po svojoj etažnosti i visini nije protivna odredbi čl. 5. Zakona o postupanju, te je u jednom dijelu čak i zahtjev tužitelja ocijenio osnovanim, te podnositeljima naložio uklanjanje otvora izvedenog na međi, čemu su isti udovoljili.

20. Stoga sud nalazi da su kako prvostupanjsko tako i drugostupanjsko tijelo za svoju odluku o ostavljanju na snazi rješenja o izvedenom stanju dali valjane i dostatne razloge, te da tužitelj podnesenom tužbom i svojim navodima nije doveo u sumnju zakonitost istih.

21. Slijedom navedenog, budući da tužbeni zahtjev nije osnovan, to je valjalo na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a prema kojoj tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora.

U Rijeci 26. svibnja 2022.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.