Poslovni broj: Usž-2791/21-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, mr.sc. Inge Vezmar Barlek i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te sudske savjetnice Dijane Filipčić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grad O., O., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Z., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba V. M. iz M., P., M. M. iz O., P., H. M. iz O., P., i M. V. iz Č., svi zastupani po opunomoćeniku M. F., odvjetniku u R., radi katastarske izmjere, odlučujući o žalbi zainteresiranih osoba protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI- 1117/2020-18 od 19. travnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I Poništava se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1117/2020-18 od 19. travnja 2021.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: UP/II-932-04/20-06/2, URBROJ: 541-03-02-01/2-20-3 od 17. kolovoza 2020.

III Nalaže se tužitelju da zainteresiranim osobama  naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 13.562,13 kuna (slovima: trinaesttisućapetstošezdesetdvijekuneitrianaest lipa) u roku od 60 (šezdeset)

dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Upravnog suda u Rijeci poništeno je rješenje tuženika od 17. kolovoza 2020. (točka I izreke) te odbijena žalba zainteresiranih osoba V. M., M. M. i H. M. izjavljene protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar R., KLASA: UP/I-932-04/19-03/40, URBROJ: 541-17-01/9-19-2 od 29. studenoga 2019. (točka II. izreke) i odbijen zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova upravnog spora.

2. Predmetnim rješenjem tuženika od 17. kolovoza 2020. poništeno je rješenje prvostupanjskog javnopravnog tijela od 29. studenoga 2019. te je predmet vraćen prvostupanjskom javnopravnom tijelu na ponovni postupak.

3. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela odbijen je kao neosnovan prigovor br. 28 uložen na podatke nove katastarske izmjere k.o. P. u dijelu prigovora kojim se traži izdvajanje dijela k.č.br. 785 odnosno stare k.č.br. 34 k.o. P. i pripajanje istog dijela k.č.br. 86 k.o. P..

4. Prvostupanjski upravni sud ocijenio je zakonitim rješenje tuženika radi čega je odlučio na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17.).

5. Protiv navedene presude prvostupanjskog suda žalbu su podnijele zainteresirane osobe zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima upravnog spora. U žalbi, u bitnom, navode kako slijedi.

5.1. Prvenstveno ističu da su nakon uručenja pisanog otpravka pobijane presude utvrdile okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost uređujućeg suca u ovom upravnom sporu u smislu odredbe članka 15. stavka 1. točke 1. Zakona o upravnim sporovima radi kojih isti nije mogao odlučivati i/ili sudjelovati u ovom upravnom sporu. Naime, o odgodi objave odluke, zakazane za dan 19. ožujka 2021., zainteresirane osobe nisu bile obaviještene. Predmetna presuda objavljena je 19. travnja 2021., što je protivno odredbi članka 61. stavaka 1. i 4. Zakona o upravnim sporovima budući da presuda nije objavljena na ročištu na kojem je rasprava zaključena ili najkasnije 8 dana od dana zaključenja rasprave. Ono što je ključno jest da je prije objave pobijane presude, odnosno 8. travnja 2021., pročelnica tužitelja izrijekom izjavila da je Upravni sud u Rijeci donio presudu u korist tužitelja te se čeka njena objava. Prema tome, postavlja se pitanje kako je tužitelj imao saznanja o meritornoj odluci u ovoj upravnoj stvari prije nego je pobijana odluka konačno objavljena. Navedene okolnosti dovode u sumnju nepristranost uređujućeg suca neposredno na štetu tuženika i zainteresiranih osoba. Neovisno o okolnosti što su zainteresirane osobe za naprijed navedene okolnosti saznale nakon zaključenja rasprave, radi čega nisu bile u mogućnosti u propisanom roku podnijeti zahtjev za izuzeće suca, pobijana presuda je nezakonita u smislu odredbe članka 15. Zakona o upravnim sporovima s obzirom da je sudac bio dužan ex offo prekinuti svaki rad u predmetu, što očito nije učinio.

5.2. Nadalje navode da je uvidom u razloge pobijane odluke moguće utvrditi da je za donošenje predmetne odluke prvostupanjskog suda odlučna činjenična tvrdnja da je prijeporna nekretnina k.č.br. 34 k.o. P. u naravi nerazvrstana cesta, što nije točno. U ovom upravnom sporu moguće je utvrditi da je G. d.o.o. iz O. izradio novu izmjeru katastra koja je upućena u javno izlaganje. Na temelju prigovora zainteresiranih osoba od 15. travnja 2019. određen je uviđaj na terenu za 4. lipnja 2019. Tužitelj je svega jedan dan prije predmetnog uviđaja sam sebi izdao uvjerenje prema kojem je predmet prigovora dio nerazvrstane ceste. Dakle, protivno razlozima iz pobijane odluke, predmet prigovora u vrijeme izlaganja nove izmjere, kao niti u trenutku ulaganja prigovora, nije imao status nerazvrstane ceste i to sve dok tužitelj u svojstvu stranke u postupku radi ostvarenja osobnih probitaka u predmetnoj upravnoj stvari nije izdao sporno uvjerenje, neovisno o ispunjavanju pretpostavki za takvo utvrđenje.

5.3. S druge strane, uvidom u katastarski operat i zemljišne knjige, odnosno posjedovni list i zemljišnoknjižni izvadak koje su zainteresirane osobe dostavile u spis ovog predmeta, a koji se u skladu s odredbom članka 60. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku smatraju javnim ispravama koje dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje, može se utvrditi da su upravo zainteresirane osobe upisani posjednici odnosno vlasnici k.č.br. 34 k.o. P., odnosno da predmetna nekretnina nije javno dobro u općoj uporabi. Također, uvidom u materijalnu dokumentaciju u predmetnoj upravnoj stvari, i to u geodetsku identifikaciju od 25. svibnja 2017. betonskog zida, cestovne rampe, kameno – betonskog zida i podzida, odnosno tijek linije međe u jugozapadnom dijelu k.č.br. 729/88 k.o. P., zatim u rješenje Grada O., Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša od 14. studenoga 2011., rješenje P. – g. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša od 21. studenoga 2011., primjedbu na prijedlog Urbanističkog plana uređenja naselja Pobri (UPU 6) od 27. srpnja 2011., zapisnik Grada O., Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša, Komunalnog redarstva od 23. svibnja 2017., rješenje Grada O., Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša od 24. svibnja 2017. te rješenje P. – g. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša od 21. rujna 2017., može se potvrditi da je k.č.br. 34 k.o. P. u naravi privatni pristupni put za obiteljske kuće na k.č.br. 35 k.o. P., odnosno na k.č.br. 21/7 k.o. P., prijelaz preko koje je ranije bio zapriječen zidom, a danas rampom. Pritom, posebno naglašavaju da iz naprijed navedene geodetske identifikacije proizlazi kako je L. S. prilikom radova na okućnici k.č.br. 47 k.o. P. bespravno proširio potporni južni zid na javni put na k.č.br. 729/88 k.o. P. na način da je potonji u cijelosti zagradio te onemogućio njegovo daljnje javno korištenje. Drugim riječima, u ovom upravnom sporu postoji obilje materijalne dokumentacije, između kojih je i veći broj javnih isprava, a koja upućuje na odlučnu činjenicu: predmet prijepora k.č.br. 34 k.o. P. je privatni pristupni put kojeg treće osobe ne mogu slobodno koristiti, s obzirom da je ranije bio fizički ograđen zidom, a danas je na istome postavljena rampa.

5.4. Također, protivno pobijanoj odluci, uvidom u fotografije nije moguće utvrditi da je predmet prijepora nerazvrstana cesta i/ili dio ulice P. D., već isključivo put, u skladu s kulturom upisanom u katastarskom operatu. Predmet prijepora je, dakle, u naravi pristupni put za ulicu P. D., asfaltiran o trošku zainteresiranih osoba, a koji u nastavku na sjevero-istok nije niti asfaltiran upravo iz razloga što predmet prijepora nije otvoren za javni promet, što također jasno upućuje da predmet prijepora nije dio ceste koju svatko može slobodno koristiti. Nerazvrstane ceste su, u smislu članka 98. stavka 1. Zakona o cestama, one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

5.5. Nadalje navodi i da je stupanjem na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011., dakle, u vrijeme kada predmet prijepora nije bio asfaltiran, odnosno u vrijeme kada dio k.č.br. 729/88 k.o. P. (danas k.č. 785/1 k.o. P.), koji se nalazi u nastavku predmeta prijepora, na sjevero-istoku nije bio niti prohodan, što upućuje na pravilan zaključak da predmet prijepora nije mogao svatko slobodno koristiti, niti je za to bilo tko, osim zainteresiranih osoba, imao bilo kakav interes. U prilogu dostavljaju fotografije od 17. lipnja 2010. iz kojih proizlaze naprijed izneseni činjenični navodi.

5.6. Posebno naglašavaju i da je predmetno uvjerenje trebalo biti dostavljeno zainteresiranim osobama radi očitovanja, što nije učinjeno, pa je time zainteresiranim osobama onemogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, a odluka u ovoj upravnoj stvari ima negativan učinak na njihove pravne interese.

5.7. Slijedom naprijed navedenog, predlažu Sudu pobijanu presudu poništiti u cijelosti, otkloniti naprijed naznačene nedostatke te presudom riješiti upravnu stvar na način da tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev odbije u cijelosti te da tužitelju naloži zainteresiranim osobama isplatiti troškove upravnog spora, uvećane za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu u roku od 15 dana. Traže i troškove sastava žalbe u iznosu od 4.225,00 kuna, uvećane za materijalne troškove i PDV u iznosu od 25 % te troškove sudskih pristojbi u iznosu od 500,00 kuna.

6. Tužitelj u odgovoru na žalbu, u bitnom, navodi kako slijedi.

6.1. Glede zahtjeva za izuzeće uređujućeg suca tužitelj navodi da nije ispunjena niti jedna od pretpostavki propisanih člankom 15. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima, a posebno naglašava da se isti zahtjev podnosi najkasnije do zaključenja rasprave, a sukladno članku 15. stavku 6. Zakona o upravnim sporovima, u protivnom se isti odbacuje.

6.2. Nadalje, suprotno shvaćanju zainteresiranih osoba nerazvrstana cesta ne stječe status izdavanjem uvjerenja od strane jedinice lokalne samouprave, već je isto propisano člankom 131. stavkom 1. Zakona o cestama koji određuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona, postaju nerazvrstane ceste. Uvjerenje nosi datum kada je izdano, a ne datum stjecanja statusa nerazvrstane ceste, obzirom da je to propisano zakonom. U naravi, k.č.br. 785/1 k.o. P. predstavlja nerazvrstanu cestu za promet vozilima, odnosno funkcionalno i prostorno jedinstvenu cjelinu, a takvo stvarno stanje potkrijepljeno je opisanim uvjerenjem Grada O., Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša iz kojeg proizlazi da k.č.br. 785/1 k.o. P., u gabaritima vidljivim na grafičkom prilogu, predstavlja nerazvrstanu cestu, ulicu P. D.. Predmetno uvjerenje predstavlja javnu ispravu izdanu iz službene evidencije koju je jedinica lokalne samouprave po zakonu dužna voditi. Odredbom članka 159. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju u skladu s podacima iz službene evidencije. Takve su potvrde javne isprave. U pogledu dokazne snage uvjerenja kao javne isprave izjasnio se i Upravni sud u Rijeci u nizu presuda koje navodi. Javnom ispravom dokazuje se ono što je u njoj navedeno, a tko tvrdi suprotno, mora to dokazati u odgovarajućem upravnom postupku (članak 159. stavak 6. Zakona o općem upravnom postupku). Dakle, nije dovoljno da se sadržaj navedenog u javnoj ispravi ospori paušalnom izjavom na terenskom uviđaju, već se osporavanje istog vrši u zakonom propisanom postupku. Postupak katastarskih izmjera nije upravni postupak u kojem se dokazna snaga javnih isprave može osporavati, a pogotovo ne s uspjehom. Takav stav zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: Usž- 3239/2018-2 od 19. prosinca 2019. Dakle, dok se valjanost dostavljenog uvjerenja ne ospori u zasebnom upravnom postupku, ono ima dokaznu snagu koju javnopravno tijelo nije ovlašteno ispitivati. Osim toga, osnovanost tvrdnji tužitelja proizlazi i iz stvarnog stanja na terenu gdje su jasno vidljive granice ceste.

6.3. Nadalje, zainteresirane osobe se pozivaju na upise u katastarski operat i zemljišne knjige, gdje su upisane kao posjednici, odnosno vlasnici, nekretnine označene kao k.č.br. 34 k.o. P.. Međutim, tužitelj naglašava da se postupak nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige provodi upravo zbog neusklađenosti stvarnog stanja s katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem, kao i neusklađenosti katastra i zemljišne knjige. Neovisno o navedenom, u ovom konkretnom slučaju tužitelj ne osporava vlasništvo niti posjed zainteresiranih osoba na k.č.br. 34 k.o. P. s obzirom da iz službenog katastarskog operata proizlazi da se ista nalazi unutar okućnice zgrade izgrađene na k.č.br. 35 k.o. P.. S druge strane, uvidom u službeni katastarski plan razvidno je da prijepor predstavlja dio k.č.br. 729/88 k.o. P., koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana kao put od 1835 m2, upisana kao javno dobro u općoj uporabi, dok iz posjedovnog lista proizlazi da predstavlja javno dobro – putevi ceste. Navodi zainteresiranih osoba da se javna cesta P. D. prekida, s obzirom da je obuhvaćena u okućnicu k.č.br. 47 k.o. P. pa da je jedini prolaz moguć preko predmeta prijepora koji je zatvoren za javni promet, nemaju uporište što je razvidno iz uklopa orto foto snimke i kopije katastarskog plana. Netočan je i navod zainteresiranih osoba da je tužitelj izdao uvjerenje za k.č.br. 34 k.o. P. budući da je isto izdano za k.č.br. 785/1 k.o. P.. Osporava i navode o prohodnosti k.č.br. 729/88 k.o. P. jer su kontradiktorni upisima u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu.

6.4. Slijedom svega naprijed navedenog, a s obzirom da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, predlaže Sudu žalbu odbiti i potvrditi pobijanu presudu.

7. Tuženik, iako pozvan sukladno odredbi članka 71. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima, nije dostavio odgovor na žalbu.

8. Žalba je osnovana.

9. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, koju stranke protiv presude upravnog suda mogu podnijeti zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima), ovaj Sud nalazi da se pobijana odluka prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti zakonitom.

10. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 29. studenoga 2019. odbijen je prigovor br. 28 izjavljen u postupku nove izmjere na području k.o. P. u dijelu u kojem se traži izdvajanje dijela k.č.br. 785 odnosno stare k.č.br. 34 k.o. P. i pripajanje novoj k.č.br. 86 k.o. P. jer je prvostupanjsko javnopravno tijelo utvrdilo da je stara k.č.br. 34 k.o. P. u naravi i prema uvjerenju od 3. lipnja 2019. dio nerazvrstane ceste, ulice P. D..

11. Tuženik je povodom žalbe zainteresiranih osoba V. M., M. M. i H. M., poništio navedeno prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak, uz obrazloženje kako je povodom izjavljenog prigovora na podatke nove katastarske izmjere među potrebno prikazati spornom u smislu odredbi članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji („Narodne novine“, broj: 147/08.).

12. Prvostupanjski upravni sud nije prihvatio obrazloženje tuženika te je poništio predmetno rješenje smatrajući da je prvostupanjsko javnopravno tijelo pravilno utvrdilo kako se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbi članka 131. Zakona o cestama („Narodne Novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) a što proizlazi iz potvrde (uvjerenja od 3. lipnja 2019.) koja je izdana kao javna isprava budući da u smislu članka 107. stavka 3. Zakona o cestama o nerazvrstanim cestama jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka na svom području.

13. Nastavno na navedeno prvostupanjski upravni sud je zauzeo shvaćanje kako se u konkretnom slučaju ne može primijeniti članak 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji jer kod spora o međi između javnog dobra s jedne strane, i privatnog dobra s druge strane, nisu primjenjive odredbe o uređenju međe propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) jer bi se u suprotnom odlukom suda omogućilo fizičkoj osobi da stekne vlasništvo i na javnom dobru – cesti, a što je protivno članku 131. Zakona o cestama.

14. Međutim, Sud navedeno shvaćanje prvostupanjskog upravnog suda ne može prihvatiti.

15. Naime, prema stavu ovog Suda, u situaciji kada se u upravnom postupku katastarske izmjere radi o spornoj međi, istu je potrebno označiti spornom u smislu odredbi članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji, a kao što je to u obrazloženju rješenja naveo tuženik, neovisno o tome što se s jedne strane radi o javnom dobru. Prvostupanjski sud je presudu donio na temelju članka 103. stavka 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Međutim, u ovom postupku se radi o ucrtavanju međe od strane javnopravnog tijela i to do rješavanja spora o ucrtavanju međe.

16. Stoga je tuženik zakonito primijenio odredbu članka 40. stavka 2. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji, prema kojoj se na skicama izmjere prikazuju oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, kao i odredbu stavka 3. istog članka Pravilnika prema kojoj se lomne točke granice između katastarskih čestica, do rješenja spora o tijeku međe, izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina.

17. Prema tome, budući da je prvostupanjski upravni sud zauzeo pogrešno pravno stajalište, to se osporavana presuda ocjenjuje nezakonitom, dok se rješenje tuženika, u obrazloženju kojeg je iznesen pravilan pravni stav o predmetnoj upravnoj stvari, ocjenjuje zakonitim, a tužbeni zahtjev neosnovanim, jer je, dakle, tuženik dao valjanu analizu razloga kojima se rukovodio prilikom donošenja predmetnog rješenja, koje razloge stoga u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na pravilnoj ocjeni dokaza provedenih u postupku te na pravilnom tumačenju materijalnopravnih odredbi relevantnih za donošenje odluke u ovoj stvari. Radi naprijed navedenog ostale žalbene navode Sud nije posebno ocjenjivao.

18. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima odlučeno je kao u točkama I i II izreke ove presude.

19. S obzirom na naprijed navedeno, valjalo je tužitelju sukladno članku 79. stavku 4. Zakona o upravnim sporovima naložiti da zainteresiranim osobama naknadi troškove upravnog spora koji se odnose na sastav odgovora na tužbu te pristup ročištu održanom 11. ožujka 2021., kao i sastav žalbe, sve na temelju odredbi Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22.) što u svezi sa Tbr. 36., 42. i 50. iznosi ukupno 13.562,13 kuna. Zahtjevu zainteresiranih osoba za dosudu troškova s osnove sudskih pristojbi nije se moglo udovoljiti jer sudske pristojbe u ovom postupku nisu niti nastale u smislu članka 22. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, 118/18.).

U Zagrebu 26. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković