Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Pž-5071/2020
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog E.N., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.) i dr., rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 16. rujna 2020., broj: 87 PpJ-2060/2020, u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
I
Odbija se žalba okr. E.N. kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu okr. Enver Nanić proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 41/77., 47/89., 55/89., 5/90. - službeni pročišćeni tekst, "Službeni list SFRJ" br. 83/89., "Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94.), te su mu na temelju cit. propisa utvrđene novčane kazne u iznosima od 10.000,00 i 300,00 kuna, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 10.300,00 kuna.
1.1. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je vrijeme oduzimanja slobode u vezi s prekršajem od 12. srpnja 2020. u 14,00 sati do 13. srpnja 2020. u 10,30 sati uračunato u izrečenu kaznu kao 2 dan zatvora, odnosno 600,00 kuna novčane kazne, pa je na ime kazne preostalo za platiti 9.700,00 kuna.
1.2. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja teretnim vozilima u trajanju od 2 mjeseca.
1.3. Istom presudom, na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je podnio pravodobnu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na djelo iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i zbog odluke o kazni.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Razmatrajući navode žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na djelo u točki I. izreke pobijane presude, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza u žurnom postupku, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.
5.1. Neosnovano žalitelj dovodi u pitanje svojstvo vozača te prilike navodeći da je vozilo bilo pokvareno, budući da činjenica njegovog upravljanja vozilom na cesti proizlazi iz rezultata provedenog postupka, odnosno iskaza svjedoka M.R. - policijskog službenika koji je postupao kritične zgode i neposredno uočio žalitelja kao vozača vozila reg. oznake xx kada se uključivao u premet, krećući se kolnikom Ivanićgradske ulice, a svojstvo vozača potvrđuje i iskaz svjedokinje L.M., dok stupanj koncentracije alkohola u organizmu ispitanika od 1,57 g/kg žalitelj ne dovodi u pitanje, a isto proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 12. srpnja 2020. budući da je prihvatio ispitivanje i nije poricao rezultate, te je takav zapisnik bez primjedbi i potpisao. Žalitelj je u postupku pred sudom, urednim pozivanjem na ročišta kada su izvedeni dokazi na kojima sud temelji svoju odluku, imao mogućnost prigovarati iskazima svjedoka i predlagati druge dokaze, međutim, to pravo nije iskoristio.
5.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj niti sada ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
6. Ispitujući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj Sud nalazi da je izrečena kazna u zakonom propisanim granicama i da su pravilno cijenjene sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona, pri čemu je prvostupanjski sud kaznu za svako pojedino djelo odmjerio u posebnim zakonima minimalno propisanim iznosima za predmetna djela, smatrajući da će se tako odmjerenim kaznama postići svrha kažnjavanja. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj Sud, dok žalitelj ne ističe (i ne dokumentira) naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje izrečene kazne primjenom instituta ublažavanja.
7. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu, u za to određenom roku.
8. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud opravdano i zakonito okrivljeniku (u smislu odredbe članka 58. Prekršajnog zakona) izrekao navedenu zaštitnu mjeru kako bi se okrivljenika koji je u prometu na cesti upravljao vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu isključilo iz prometa i otklonili uvjeti koji mu omogućavaju počinjenje novog prekršaja. Težina počinjenog prekršaja opravdava izricanje zaštitne mjere, jer je u velikoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Naime, po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod utjecajem alkohola od 1,57 g/kg nalaze se u četvrtom stupnju alkoholiziranog stanja - pijanom stanju u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se i povremeno se gubi prisebnost a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je i ovaj Sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja.
8.1. Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno osobinama ličnosti okrivljenika, a navodi žalbe ne dovode u pitanje osnovanost i duljinu trajanja zaštitne mjere.
9. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje drugostupanjskog postupka.
10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. svibnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.