Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 20 Gž-1398/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Macure, predsjednice vijeća, Sanje Prosenice, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. S. žene L. iz S., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku I. G., odvjetniku iz Š.,

…, protiv tuženice V. M. iz P., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku B. E., odvjetniku iz Š.,

…, radi ustupa i

nepačanja, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1744/2020 od 12. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1744/2020 od 12. listopada 2021. tako da se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice M. S. koji glasi:

''Dužna je tužena predati tužiteljici u nesmetani vlasnički posjed nekretninu katastarske oznake čest. zem. … k.o. S., površine 40 m2, te se ubuduće kaniti svakog pačanja u tu nekretninu tužiteljice, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''

Nalaže se tužiteljici M. S. da tuženici V. M. naknadi parnični trošak u visini od 15.175,00 kn u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom odlučeno je:

"1. Dužna je tužena predati tužiteljici u nesmetani vlasnički posjed nekretninu katastarske oznake čest. zem. … K.O. S., površine 40 m2, te se ubuduće kaniti svakog pačanja u tu nekretninu tužiteljice, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužna je tužena naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 20.387,50 kuna, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. U žalbi ističe da prvostupanjski sud nije postupio sukladno uputi sadržanoj u ukidnom rješenju Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-240/2020 od 3. rujna 2020. jer u obrazloženju nisu navedeni nikakvi razlozi glede prigovora tuženice iz čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa je na taj način počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Pored toga, u obrazloženju pobijane presude nema razloga o odlučnim činjenicama jer dokazi nisu ocijenjeni sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku niti iz obrazloženja pobijane presude proizlazi koji bi to dokazi bili izvedeni tijekom postupka pa se tako uopće ne navodi da je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka te je i na taj način počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Prvostupanjski sud utvrđuje da je neosnovana tvrdnja tuženice da bi bila u poštenom, savjesnom i mirnom posjedu još od kupnje zemljišta 1981. jer da tuženica ničim nije pobila utvrđene činjenice u ovom postupku posebno nalaz i mišljenje vještaka, a čiji iskaz ne pobijaju niti saslušana svjedokinja K. G., a niti suprug tužiteljice Z. M.. Upravo suprotan zaključak proizlazi iz provedenog dokaznog postupka jer je tuženica dostavila u spis isprave u prilog tvrdnji da je stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a to proizlazi i iz iskaza svjedoka N. K. G. i Z. M., kao i iz iskaza parničnih stranaka. Naime, parnične stranke su imale istu prednicu Z. L.. Tuženica je svoju nekretninu kupila 1982. tj. godinu dana prije nego što je tužiteljica na istom području kupila svoju nekretninu, tuženica je svoju nekretninu koju je kupila od Z. L. sa svih strana ogradila kamenim zidom i to 1983. koji zid egzistira u neizmijenjenom položaju i danas, da je dio zida položen na potezu A-B-C-D skice mjesta spora, isti je izgradila uz znanje tužiteljice i njenog supruga te spornu nekretninu držala u posjedu kao svoju okućnicu jednako kao što tužiteljica protiv tuženice do pokretanja ovog postupka tj. u periodu od 34 godine nije poduzimala nikakve pravne radnje kojima bi navodno zaštitila svoje uzurpirano pravo vlasništva na čest. … k.o. S.. Sve ovo ne dovodi u pitanje ni nalaz i mišljenje vještaka mjernika iz kojeg proizlazi kako je prilikom "uplane" predmetne nekretnine u katastarski operat kroz čitav niz godina postojalo niz nezakonitosti i kontradiktornosti koje su se očitovale u činjenici da je predmetna nekretnina jedan vremenski period uplanjena u katastarsku mapu u položaju prikazano slovima C1-C-D1-C1-, dok je ista trenutno u katastarskim mapama prikazana u položaju označenom slovima A-B-C-D-A u skici mjesta spora koje promjene, sukladno iskazu vještaka mjernika, nemaju nikakvu podlogu u odgovarajućim aktima i izvršene su protivno pravilima struke, dok je konačno digitalizacijom katastarskog plana predmetna nekretnina uplanjena u katastarske mape na način da se ista nalazi unutar posjeda tuženice. Iz navedenog tuženica zaključuje da upravo iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika proizlazi motiv tužiteljice za pokretanje ovog spora. Predlaže da joj se obistini trošak sastava žalbe.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. Suprotno navodima tuženice prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, dalje ZPP) a koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 70/19, dalje ZID ZPP) jer je izreka presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, u obrazloženju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni pa pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

8. Stoga žalba tuženice zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka nije osnovana.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženica preda u posjed čest. … k.o. S. površine 40 m2 te da se ubuduće kani svakog pačanja.

10. Rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-240/2020-2 od 3. rujna 2020. (l.s. 103 i 104) ukinuta je presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 509/2017 od 22. listopada 2019. te predmet vraćen istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave s obrazloženjem da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer da o tuženičinom prigovoru iz čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 - dalje ZVDSP) nije dao nikakve razloge.

11. U ovoj fazi postupka nije prijeporno da je tužiteljica u pologu isprava evidentirana kao vlasnica sporne nekretnine i da se tuženica nalazi u posjedu iste.

12. Nakon prethodno navedenog ukidnog rješenja prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane prvostupanjske presude utvrđuje da je neosnovana tvrdnja tuženice da bi bila u poštenom, savjesnom i mirnom posjedu još od kupnje zemljišta 1981. jer da ničim nije pobila utvrđenja u ovom postupku (da je ispravan položaj sporne čest. … k.o. S. sukladno nalazu i mišljenju vještaka B. B. označen likom A-B-C-D-A, da se nalazi unutar betonskih ogradnih zidova tuženice, da je greška učinjena prilikom izrade PGP klasa 936-03/10-42/268 ovjerenog 28. prosinca 2010. i parcelacije po skici premjeravanja … iz 2015. kada je došlo do privremenog pomaka linija u katastarskom planu što je kasnije vraćeno u prvobitno stanje, kao i kartona zemljišta te povijesti posjedovanja za predmetnu nekretninu) pa da slijedom toga sud prihvaća kao stručan nalaz i mišljenje vještaka B. a koje svojim iskazima ne pobijaju niti ispitana svjedokinja N. K. G. niti svjedok Z. M. (suprug tužiteljice). Slijedom toga, kako je tužiteljica dokazala da je vlasnica sporne nekretnine te da se prijeporna nekretnina nalazi u posjedu tuženice prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev usvojio kao osnovan.

13. Međutim, pritom prvostupanjski sud gubi iz vida činjenicu da je prilikom očevida na licu mjesta od 3. ožujka 2018. (l.s. 28 i 29) konstatirano da predmet spora u naravi predstavlja djelomično uređen vrt unutar zida okućnice oznake čest. … k.o. S. te je taj sporni dio označen slovima A-B-C-D. Nadalje, iz iskaza svjedokinje N. K. G. na ročištu od 8. ožujka 2021. (l.s. 113 i 114), između ostalog, proizlazi da je 1984. po pozivu tuženice i njezinog supruga bila na terenu te je kao arhitekt sačinila idejno rješenje za izgradnju kuće tuženice, tada da je prvi put bila na terenu, s njom da je bila tuženica sa suprugom, da je nekretnina tuženice bila u cijelosti ograđena kamenim suhozidovima, a na terenu je geometar označio crvenim točkama nekretninu s tim da je geometar bio na terenu prije njezinog dolaska na teren, zadnji put da je na ovoj nekretnini bila 2020. i da je stanje ograđenosti nekretnine tuženice identično u odnosu na ono stanje kada je bila prvi put na terenu.

14. Nadalje, suprug tuženice svjedok Z. M. u svom iskazu (l.s. 124) navodi da su u prosincu 1981. on i supruga došli na teren, da ih je sačekala prodavateljica Z. L., da je bio nazočan i P. K., neka vrsta seoskog mjernika, te M. L. iz K., prodavateljica da im je pokazala teren koji je prodavala i da se radilo o parceli od oko 1100 m 2 koju da su kupila tri kupca, on da je sa suprugom kupio 473 m2 i taj dio da je imao vidne oznake međa na terenu tj. suhozid jer je sa sve tri strane bio ograđen suhozidom debljine oko 2 m, nakon zaključenja i provedbe Ugovora o kupoprodaji negdje početkom 1982. da je započeo sa čišćenjem terena, tamo da su dolazili Z. L. te P. K., a Z. je dolazila jer je prodavala i ostale terene na tom području, u rujnu 1982. započeo je s gradnjom ogradnih zidova na mjestu nekadašnjeg suhozida time da su temelji bili betonski, a izvana je postavljao kamen povezan betonom, tijekom izvođenja tih radova na izgradnji ogradnog zida prodavateljica L. je dolazila na teren i nikada ni jednom riječju nije osporila da bi ogradni zid izlazio izvan međa posjeda koji su kupili, tužiteljica da je također svoje zemljište kupila od Z. L. krajem 1983., a da je ogradni zid prema nekretnini koju je kupila tužiteljica bio sagrađen 1982. tj. da je u trenutku kupnje nekretnine od strane tužiteljice već bio sagrađen.

15. Nadalje, iz stranačkog iskaza M. S. na ročištu od 2. rujna 2019. (l.s. 79) proizlazi da osobno nikad nije ''nogom zagazila na predmet spora, jedino je moj suprug na tom terenu zasadio jednu smokvu i jednu voćku''. Pored toga, ističe da ni ona ni suprug nisu bili nazočni kada je sagrađen sporni betonski zid, predmetnu nekretninu da su kupili 28. ožujka 1983. dok je tuženica svoju kupila 1982., zid je izgrađen 1983. i kada su došli suprug tuženice je rekao njezinom suprugu da je sagradio zid te da li ima što protiv, a na to da joj je njen suprug uzvratio da nema ništa ukoliko je u skladu s Kupoprodajnim ugovorom.

16. S druge strane, tuženica V. M. je u svom iskazu (l.s. 79 i 80) navela da joj je prodavateljica 1981. pokazala međe i da je na toj međi sagradila zid, među je označio geometar L., od gradnje zida pa do podnošenja tužbe da je prošlo 35 godina, da nije bila nazočna parcelaciji koju je radila tužiteljica, od Z. L. da je kupila 473 m2 te naknadno 19 m2, da joj nikada tužiteljica od izgradnje zida do podnošenja tužbe nije prigovarala niti išta govorila o predmetu spora i predmet spora koristi na način da ga uređuje i obrađuje.

17. Pored toga, iz povijesti posjedovanja za predmetnu nekretninu od 15. listopada 2008. (l.s. 16) proizlazi da je stavkom … predmeta UP/I-932-07/95-01/1473 izvršena parcelacija čest. … površine 261 m2 na čest. … površine 221 m2 i čest. … površine 40 m2 koja ostaje upisana u posjedovnom listu broj …, a iz posjedovnog lista broj … (l.s. 18) proizlazi da je na prijepornoj nekretnini kao posjednica evidentirana tužiteljica.

18. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je nedvojbeno utvrđeno kako su tuženica i njezin suprug 1982. ili 1983. sagradili ogradni zid oko svoje nekretnine, da je u ožujku 1983. tužiteljica sa svojim suprugom kupila susjednu čest. … površine 261 m2 koju je 1995. parcelirala na čest. … i spornu čest. …, da nakon saznanja u svezi gradnje ogradnog zida, kako to proizlazi iz spisa predmeta, tužiteljica nije poduzimala nikakve radnje kojima bi osporila tuženici pravo da posjeduje spornu čest. ...

19. Čak štoviše, tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi da nikada nije stupila u posjed predmetne nekretnine.

20. S druge strane, ista tvrdi da je njezin suprug na spornom dijelu posadio jednu voćku i jednu smokvu, ali nije jasno kako i kada je to napravio niti je na licu mjesta konstatirano da se na tom spornom dijelu nalaze dva stabla, a ovo stoga što tuženica tvrdi da ona posjeduje taj sporni dio te je i iz zapisnika o očevidu razvidno da se konstatira kako sporna nekretnina predstavlja sastavni dio okućnice tuženice.

21. Glede toga valja imati u vidu i iskaz svjedokinje N. K. G. da je nekretnina što se tiče ograđenosti u identičnom stanju bila 2020. kada je zadnji put bila na njoj i 1984. kada je prvi put bila na njoj.

22. Imajući u vidu sve prethodno navedene odlučne činjenice, a posebno da između nekretnina stranaka postoji ogradni zid kojeg je nesporno izgradila tuženica za koji zid ne proizlazi da je tužiteljica tražila uklanjanje istog ili poduzimala bilo kakve pravne radnje do trenutka podnošenja tužbe u ovom predmetu 21. ožujka 2017. kada je zatražila predaju u posjed sporne čest. … k.o. S., to ovaj drugostupanjski sud nalazi, da je suprotno zaključku prvostupanjskog suda, tuženica dokazala u smislu odredbe čl. 163. st. 1. ZVDSP da ima pravo odbiti predaju stvari tužiteljici jer ima pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje te stvari tj. pravo na posjed.

23. Naime, tužiteljica nije osporila tvrdnje tuženice da ju je u posjed predmetne nekretnine uvela prodavateljica Z. L., a koja je također tužiteljici prodala susjednu nekretninu.

24. Tvrdnju tuženice da bi prilikom kupoprodaje na sadašnjoj nekretnini tuženice bio nazočan i djelatnik K. L. potvrdio je u svom iskazu suprug tuženice Z. M..

25. Također, tuženica i njezin suprug opisali su na koji način im je prodavateljica pokazala kupljenu nekretninu te ih je uvela u posjed s tim što je gosp. L. među označio crvenom bojom, a nakon čega je izgrađen ogradni zid.

26. Kako je tužiteljica svoju nekretninu kupila nakon tuženice te kako je zaključiti da je već tada na licu mjesta postojao ogradni zid to bi slijedilo da tužiteljica nikada nije stupila u posjed predmetne nekretnine, a to nadalje znači da je tuženica bila poštena posjednica te da je ista po odredbi čl. 159. st. 1. i 3. u svezi čl. 160. ZVDSP i prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari već stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću pa je radi toga osnovan njezin prigovor u smislu odredbe čl. 163. st. 1. ZVDSP.

27. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 373.a ZPP preinačiti pobijanu prvostupanjsku presudu.

28. Također je po odredbi čl. 166. st. 2. ZPP valjalo odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka.

29. Tuženici je u pravilnoj primjeni odredbe čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 3. ZID ZPP, te u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje Tarifa) na ime zastupanja po punomoćniku iz redova odvjetnika priznato po 100 bodova za pristup na očevid 3. ožujka 2018., kao i za pristup na ročišta 25. ožujka 2019., 8. svibnja 2019., 10. lipnja 2019., 2. rujna 2019., 27. siječnja 2021., 8. ožujka 2021. i 13. rujna 2021. Nadalje, za pristup na ročišta 14. travnja 2021. i 31. svibnja 2021. priznato je po 50 bodova jer se radi o ročištima koja su odgođena. Pored toga, tuženici je priznato i po 125 bodova na ime sastava žalbi od 29. listopada 2019. i 14. listopada 2021. što sveukupno iznosi 1150 bodova te uz vrijednost boda od 10,00 kn, pripadajući PDV od 2.875,00 kn i plaćenu sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 800,00 kn daje sveukupni trošak od 15.175,00 kn koji je tužiteljica u obvezi naknaditi tuženici. U preostalom dijelu zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška odbijen je kao neosnovan jer podnesak tuženice od 14. ožujka 2019. nije bio nužan za vođenje ovog postupka budući da je te navode mogla iznijeti na ročištu 25. ožujka 2019., a u odnosu na ročišta od 14. travnja 2021. i 31. svibnja 2021. tuženici ne pripada 100 bodova već 50 bodova jer se radi o odgođenim ročištima (Tbr. 9. toč. 5. Tarife).

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Zadru 26. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Mirjana Macura, v.r.