REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj 5 Kž-105/2022-4.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Slavena Vidmara, kao predsjednika vijeća, te Mirka Svirčevića i Draženke Ilak, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Božane Rašić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika J. K., zbog kaznenog djela protupravnom gradnjom iz članka 212. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 129/19. i 84/21. - dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, od 4. veljače 2022., poslovni broj 4 K-202/2018-25., u sjednici vijeća održanoj dana 26. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika, kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Dubrovniku presudom od 4. veljače 2022., poslovni broj 4 K- 202/2018-25., na temelju članka 453. stavaka 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19. dalje: ZKP/08.) okrivljenika J. K. oslobodio je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv okoliša, protupravnom gradnjom iz članka 212. KZ/11.

2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točka 1-5. ZKP/08., te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja, padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, zbog povrede kaznenog zakona, odnosno smatra da se ne radi o beznačajnom djelu, s prijedlogom da Županijski sud uvaži žalbu, ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Prije dostavljanja spisa sucu izvjestitelju isti spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu na dužno razgledanje, a ovaj ga u zakonskom roku vratio ovom sudu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Kazneno djelo protupravne gradnje iz članka 212. KZ/11. čini tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu. Dakle, riječ je protupravnoj gradnji na podučju koje je proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu.

7. Nema nikakve dvojbe da je okrivljenik gradio na području od posebnog interesa za državu i na taj način ostvario obilježja navedenog kaznenog djela.

8. Međutim, u pravu je prvostupanjski sud kada gradnju okrivljenika kvalificira kao beznačajno djelo u smislu članka 33. KZ/11.

9. Naime, samom gradnjom na zaštićenom obalnom pojasu mora ne nastaju štetne posljedice za zaštićeno dobro pogotovo ne znatne kako u žalbi tvrdi ODO. Ovakva gradnja je obilježje kaznenog djela protupravne gradnje iz članka 212. KZ/11., a ne posljedica za zaštićeno dobro.

10. U konkretnom slučaju suprotno stavu žalbe ovaj sud u potpunosti prihvaća sve one razloge koje je dao prvostupanjski sud kada je ocijenio da se doista radi o beznačajnom kaznenom djelu. Naime, nema nikakve dvojbe da je okrivljenik gradio bez građevinske dozvole i koncesijskog odobrenja na području od posebnog interesa za državu – zaštićenom obalnom području mora, ali uz suglasnost općine L. i L. K. D. na području koje je od 1978. koristi i uživa prvookrivljenikov otac, a onda i okrivljenik, da se ipak radi o popravku ranije izgrađenog a sada oštećenog objekta, da je okrivljenik odustao od svih aktivnosti i radova na ovom području nakon što mu je inspekcija zabranila daljnji rad, s pravom prvostupanjski sud zaključuje da je kod okrivljenika zastupljen nizak stupanj krivnje i da su posljedice za zaštićeno dobro neznatne. Osim toga, ne postoji i potreba da okrivljenik bude kažnjen jer je neosuđivan, što znači da u dobi do 70 godina nikada nije dolazio u sukob sa zakonom, tako da nema potrebe za njegovim sankcioniranjem jer će on i bez da bude proglašen krivim i osuđen, shvatiti da se ubuduće ne može ponašati na ovakav način. S obzirom na navedeno ova odluka u odnosu na okrivljenika neće imati negativan utjecaj niti na generalnu prevencuiju, s obzirom na vrlo nisku pogibeljnost kaznenog djela.

11. Prema tome, kako se zbog postojanja svih navedenih okolnosti radi o beznačajnom kaznenom djelu, to je suprotno stavu žalbe pravilno primijenjen kazneni zakon koji definira kada se neko kazneno djelo smatra beznačajnim i propisuje da u tom slučaju kaznenog djela nema, tako je prvostupanjski sud ispravno primjenom odredbe članka 453. točka 1. ZKP/08. (iako je u izreci presude naveo da se radi o članku 453. stavak 1. točka 2. ZKP/08) okrivljenika oslobodio optužbe. Time što se prvostupanjski sud u izreci pobijane presude krivo pozvao na odredbe članka 453.stavak 1. točka 2. KZ/11. (ovaj članak nema stavaka samo točke), umjesto na odredbe članka 453. točka 1. ZKP/08.) ne radi se o bitlnoj povredi odedaba ZKP-a, odnosno izreci koja je protivna obrazloženju. Iz obrazloženja presude jasno i nedvosmisleno proizlazi da je prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude primjenio odredbu članka 453. točka 1. ZKP/08. a ne točku 2. istog članka. U konačnici prvostupanjski sud i inače nije obvezan u izreci presude pozivati se na odredbu članka prema kojoj oslobađa okrivljenika optužbe, ali zato u obrazloženju presude to mora jasno i nedvosmisleno navesti i obrazložiti, kao što je učinjeno u konkretnom slučaju.

12. Budući dakle, ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju istih nisu nađene niti povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavka 1. točka 1. ZKP/08., na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, niti je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon (članak 476. stavka 1. točka 2. ZKP/08), trebalo je na temelju članka 482. ZKP/08. žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci ove presude.

Slavonski Brod, 26. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća

Slaven Vidmar