Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-278/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Mihe Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao suca izvjestitelja i dr. sc. Lidije Vojković, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. B., D., OIB: …, zastupane po punomoćnici M. L., odvjetnici iz D., protiv tuženika M. H., D., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda J. D., P. M., N. P., B. D., A. M. i K. B., iz G., radi donošenja odluke s kojim će roditeljem živjeti zajedničko dijete stranaka P. H. B., OIB: …, zastupana po posebnoj skrbnici N. M. iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb i o održavanju osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni broj P Ob-92/21 od 23. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 26. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru poslovni broj P Ob-92/21 od 23. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Zajedničko dijete stranaka P. H. B. , rođena dana ... godine, OIB: …, živjeti će s majkom A. B., OIB: … na adresi D., a oba roditelja će zajednički obavljati roditeljsku skrb.

II. Osobni odnosi tuženika M. H., D., OIB: … s mllj. djetetom P. H. B. odvijati će se:

- svaki drugi vikend u mjesecu počevši od prvog vikenda od dana pravomoćnosti ove odluke i to od petka 15,00 sati kada otac dijete preuzima u dječjem vrtiću do ponedjeljka ujutro kada ga vraća u vrtić , za vrijeme dok dijete ne krene u školu, a nakon toga do nedjelje 19,00 sati , kada ju treba vratiti majci,

- svaki utorak od 15,00 sati kada otac dijete preuzima u dječjem vrtiću do srijede u 19,00 sati kada ju vraća majci,

- tjedan dana neprekidno u mjesecu prosincu ili siječnju tijekom trajanja zimskih školskih praznika,

- 15 dana neprekidno tijekom mjeseca srpnja od 1. do 15. srpnja u parne godine, a u neparne od 16. do 31. srpnja, dok će u parne godine dijete provoditi s majkom neprekidno od 16. srpnja do 31. srpnja, a u neparne godine od 1. srpnja do 15. srpnja, za koje vrijeme neće održavati osobne odnose s ocem.

- 15 dana neprekidno tijekom mjeseca kolovoza od 1. do 15. kolovoza u parne godine, a u neparne do 16. do 31. kolovoza, dok će s majkom provoditi neprekidno u parne godine od 16. kolovoza do 31. kolovoza, a u neparne godine od 1. kolovoza do 15. kolovoza, za koje vrijeme neće održavati osobne odnose s ocem.

- svaki drugi državni i vjerski praznik, odnosno blagdan, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19), počevši od prvog takvog praznika od dana pravomoćnosti ove odluke.

III. Tuženik M. H., D., OIB: … dužan je doprinositi za uzdržavanje djeteta, mllj. P. H. B., OIB: … iznos od 475,00 kn mjesečno, počam od 12. travnja 2021. pa do donošenja prvostupanjske odluke ovog suda dakle do 23. ožujka 2022., a od tada pa nadalje sa iznosom od 1.100,00 kn mjesečno, pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom, u roku od 15 dana, a ubuduće mjesečno unaprijed i to svakog 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od dospijeća svakog mjesečnog iznosa uzdržavanja, pa do isplate, pod prijetnjom ovrhe, sve to na račun majke A. B. iz D., OIB: ….

IV. Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn, u roku od 15 dana."

3. Tuženik pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 126/21, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. U odgovoru na žalbu tuženika, tužiteljica je osporila navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba je neosnovana.

6. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tuženik u žalbi jer je izreka pobijene presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza, pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

7. Prvostupanjskom presudom zajedničko dijete stranaka P. H. B. rođena ... živjeti će s majkom, s tim da će oba roditelja zajednički obavljati obiteljsku skrb, određeni su osobni mlt. djeteta i tuženika, te je naloženo tuženiku da za uzdržavanje mlt. kćeri doprinosi mjesečno iznos od 1.100,00 kuna, počev od donošenja prvostupanjske odluke, od 23. ožujka 2022. pa nadalje.

8. Sukladno odredbi članka 413. stavak 2. točka 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje u tekstu: ObZ) sud odlučuje po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem, te uzdržavanju u slučajevima razdvojenog života roditelja. Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajedno i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb (članak 104. stavak 1. ObZ-a).

10. Prvostupanjski sud je u provedenom dokaznom postupku utvrdio da su stranke živjele u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno zajedničko dijete mlt. P. i to ... te da su stranke prekinule izvanbračnu zajednicu, a da nisu postigle sporazum o svim sadržajima roditeljske skrbi, obuhvaćene planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u postupku obveznog savjetovanja, a kako to proizlazi iz izvješća o obveznom savjetovanju Centra za socijalnu skrb Daruvar od 6. travnja 2021.

11. Iz nalaza i mišljenja Centra za socijalnu skrb proizlazi da je u interesu mlt. P. da nadalje stanuje s majkom, a da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb da bi mlt. P. s ocem ostvarivala osobne odnose na način kao što je navedeno pod točkom II. izreke prvostupanjske presude. Posebna skrbnica mlt. P. se izjasnila kako smatra da je u interesu djeteta da nadalje treba živjeti s majkom i redovito ostvarivati osobne odnose s ocem. Nadalje je prvostupanjski sud, a na zahtjev tuženika, odredio izvođenje dokaza vještačenjem na okolnost s kojim bi roditeljem trebala živjeti mlt. P., te o načinu održavanja susreta i druženja mlt. P. s drugim roditeljem, što je povjerio stalnim sudskim vještacima i to M. K., prof. psihologije i Š. D., spec. psihijatrici. Iz nalaza i mišljenja sudskih vještaka proizlazi da bi mlt. P. trebala živjeti s majkom, a da bi oba roditelja trebala zajednički ostvarivati roditeljsku skrb, budući da su oba roditelja osobe dostatnih intelektualnih potencijala, da razumiju suštinu roditeljske odgovornosti, te vode brigu o odgoju mlt. djeteta, s tim da imaju adekvatne stambene uvjete za život obitelji, dovoljna mjesečna primanja koja omogućuju adekvatnu brigu za dijete. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra proizlazi da je roditeljska potpora prilagođena djetetovom uzrastu potrebna za odrastanje djeteta sa stvaranjem sposobnosti planiranja života u čemu je majka fleksibilnija i sigurnija, ista je raščistila sama sa sobom da želi raskinuti partnerski odnos, ali da će poštivati njihove dobre odnose i dalje, što je u interesu mlt. djeteta, dok se kod oca djeteta u tom partnerskom odnosu i dalje povlači želja da se taj partnerski odnos obnovi, što je samo dodatna potvrda onoga da je on manje inicijativna osoba, manje spreman za društveno eksponiranje, a što je bitno kao socijalna podrška djeteta i kao faktor da se radi o osobi koja je manje spremna za promjene koje život donosi, u smislu partnerskog odnosa, kao i u smislu roditeljskog odnosa s potrebom prilagodbe roditeljskog angažiranja sadržaju odrastanja djeteta. Sudski vještaci su predložili ostvarivanje osobnih odnosa oca s mlt. P. kao što je navedeno pod točkom II. izreke prvostupanjske presude.

12. Na žalbene prigovore tuženika, sudski vještaci su odgovorili da je mlt. P. rođena .... premalene dobi da bi se mogla izjasniti s kojim roditeljem želi živjeti, te da se za djecu predškolske dobi očekuje da voli oba roditelja i da su im privrženi, ukoliko roditelji ne rade protivno njihovim interesima, a ekspertiza ponašanja djeteta u prisustvu svakog pojedinog roditelja ne dovodi do objektivne procjene tko je od roditelja pogodniji za povjeravanje djeteta, pa su neosnovani prigovori tuženika koji su istaknuti na provedenom vještačenju, da isto ne bi bilo kvalitetno provedeno jer nije vještačeno dijete. Neosnovani su prigovori tuženika vezano da je sud prvog stupnja odbio prijedlog da se vještači dječji crtež, s obzirom da se radilo o crtežu za kojeg se nije nedvojbeno moglo utvrditi da bi ga doista izradila mlt. P., a i sam prijedlog da se vještači crtež, imajući u vidu objašnjenje sudskih vještaka zašto u predmetnom slučaju nisu smatrale prilikom vještačenja nužno vještačiti dijete, se smatra suvišnim i nepotrebnim, a kao što je to sud prvog stupnja pravilno zaključio. 13. Odredba članka 5. stavak 1. ObZ-a koja propisuje da se sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit je odredba koja je u biti pravna stečevina ne samo Europske unije, već zapadne civilizacije. Zaštitu djeteta tako propisuje čak paragraf 21. do 23. Austrijskog Općeg zakonika, te se pravo djeteta štiti međunarodnom Konvencijom o pravima djeteta ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 12/93 i 20/97 – dalje: Konvencija) kao i Europskom Konvencijom o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 1/10 i 3/10).

14. Dakle, kada sud donosi odluku nema nikakvog testa razmjernosti (tako i Europski sud za ljudska prava u predmetu Hookanen broj 19823/92) između prava roditelja i prava djeteta, već isti mora voditi isključivo računa o najboljim interesima djeteta. U konkretnom slučaju Centar za socijalnu skrb kao i sudski vještaci, te poseban skrbnik za dijete su smatrali da je u najboljem interesu mlt. djeteta da stanuje s majkom, a da će oba roditelja zajednički obavljati roditeljsku skrb.

15. Po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud odlučio da mlt. P. stanuje s majkom, da će roditelji ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, s obzirom da je mlt. P. emocionalno povezana s oba roditelja, te na strani oba roditelja postoji sposobnost i mogućnost za adekvatnu skrb o djetetu, da su roditelji primjerenih kapaciteta za roditeljstvo i znaju oboje prepoznati potrebe djeteta. Međutim, mlt. djeci je potrebna sigurnost i treba biti jasno definirano gdje im je dom iz razloga koji su već ranije navedeni, te da ne bi bilo u interesu mlt. P. da jednako vrijeme u mjesecu provodi s oba roditelja, a imajući nisku životnu dob djeteta, te je zaključak i mišljenje vještaka da je majka u odnosu na oca poduzetnija, odnosno fleksibilnija, odrješitija i sigurnija, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da mlt. P. nadalje živi s majkom, a da će oba roditelja zajednički ostvarivati roditeljsku skrb.

16. Prema odredbi članka 119. stavak 1. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sukladno odredbi stavka 2. ovog članka, roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu, dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

17. Kod odlučivanja o susretima i druženjima djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi, vrhovno načelo koje sud mora imati u vidu je dobrobit djeteta. U interesu je djeteta da ima dobre i tijesne veze s oba roditelja i redovite kontakte s onim roditeljem s kojim ne živi. Svrha je susreta i druženja u tome da dijete sačuva osjećaj povezanosti, prihvaćenosti i pripadnosti s roditeljem s kojim ne živi, i da roditelj koji ne živi s djetetom može utjecati na djetetov razvoj.

18. Kako to proizlazi iz odredbe članka 18. stavak 1. Konvencije oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna skrb. Ta odgovornost znači da onaj od roditelja kod kojeg dijete živi dužan je omogućiti drugom roditelju da ima redovite susrete i druženja s djetetom.

19. Stoga, sud kod donošenja odluke o održavanju susreta i druženja zajedničkog djeteta stranaka s roditeljem s kojim ne živi dijete, nije vezan zahtjevima stranaka, već je ovlašten i dužan odluku donijeti mimo prijedloga stranaka ako to zahtjeva dobrobit djeteta.

20. Prvostupanjski sud je dao jasne i argumentirane razloge zbog kojih je odlučio da se osobni odnosi tuženika i mlt. kćeri odvijaju na način određen pobijanom presudom, pa su neosnovani žalbeni prigovori tuženika.

21. Roditelji su dužni uzdržavati svoje mlt. dijete, te se radno sposoban roditelj ne može osloboditi te dužnosti (članak 288. stavak 1. ObZ-a).

22. U konkretnom slučaju, oba roditelja su zaposlena, s time da je prosječna neto plaća tuženika 8.577,97 kuna, a plaća tužiteljice iznosi 9.454,31 kuna. Tužiteljica je vlasnica kuće za koju otplaćuje kredit u mjesečnom iznosu od 1.800,00 kuna i osim mlt. P. ima još jedno dijete mlt. M. iz prvog braka, koji je rođen ... Tuženik živi u kući u njegovom vlasništvu, te su oba roditelja mlt. P. izjavili da smatraju da za uzdržavanje mlt. P. mjesečno potrebno 1.600,00 kuna, pa imajući u vidu da je Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta uzrasta do 6. godina ("Narodne novine", broj 30/21), propisano da roditelj s kojim dijete ne stanuje ima dužnost plaćanja iznosa minimalno 1.149,71 kuna, to je sud prvog stupnja, a sukladno zahtjevu tužiteljice obvezao tuženika da doprinosi iznos od 1.100,00 kuna mjesečno počev od 23. veljače 2022., dok je od podnošenja predmetne tužbe do 23. veljače 2022. obvezao tuženika da mjesečno plati 475,00 kuna s obzirom da je za to razdoblje plaćao dječji vrtić za mlt. P. u iznosu od 625,00 kuna.

23. Naime, sud u sporu o uzdržavanju utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te ukupne materijalne potrebe djeteta koje se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Sud utvrđuje ukupne materijalne potrebe djeteta, a te potrebe se određuju prema standardu roditelja koji imaju obvezu plaćanja uzdržavanja pa je sud dužan utvrditi ukupne mogućnosti obveznika uzdržavanja te uzdržavane osobe, a na temelju njihovih prihoda i imovinskog stanja.

24. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe članka 307., 310. i 311. ObZ-a utvrdio ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje mlt. djeteta stranaka, te ocijenio imovinske i osobne prilike, te je na temelju takvih utvrđenja pravilno utvrdio novčani iznos koji je na ime uzdržavanja tuženik u mogućnosti doprinositi za mlt. dijete, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je istog obvezao da za uzdržavanje doprinosi iznos od 1.100,00 kuna mjesečno.

25. Na ostale žalbene navode tuženika za navesti je da se odredba članka 8. ZPP-a odnosi na načelo slobodne ocjene dokaza provedenih tijekom postupka, pri čemu se navedenom odredbom utvrđuje koje sve okolnosti prvostupanjski sud treba uzeti u obzir pri utvrđenju relevantnih činjenica, a na osnovi slobodne ocjene provedenih dokaza.

26. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu niti nepravilnost, a niti nezakonitost pobijane presude, pa nisu osnovani žalbeni prigovori tuženika da je povrijeđena odredba članka 8. ZPP-a.

27. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 366. stavak 1. ObZ-a, a vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka, pravilno odlučio da tuženik naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna.

28. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Splitu, 26. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović, v. r.