REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4277/2022
ZAGREB
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog T.R., zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog T.R., podnesenoj putem braniteljice M.K., odvjetnice u S., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-3228/2022. od 20. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se prihvaća žalba okrivljenog T.R. osnovanom, preinačuje se pobijana presuda u odluci o zaštitnoj mjeri na način da se zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske i to nogometnim utakmicama na kojima sudjeluje HNK Hajduk s obvezom javljanja u policijsku postaju, u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci - ukida.
II. Povodom žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odluci o oduzimanju predmeta na način da se na temelju članka 76.a stavka 1. i 3. Prekršajnog zakona, u vezi sa člankom 32. stavkom 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, od okrivljenika oduzima predmet – PE smotuljak sa sadržajem droge Canabis Marihuana mase 1,70 grama.
III. U preostalom dijelu žalba okrivljenog T.R. se odbija kao neosnovana i prvostupanjska presuda u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje.
IV. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni T.R. dužan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku od 15 dana računajući od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni T.R. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, činjenično opisanog u izreci, te mu je na temelju istog propisa izrečena novčana kazna od 5.000,00 kuna, u koju kaznu je okrivljeniku, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, uračunato vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode kao 600,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje za platiti još 4.400,00 kuna novčane kazne, s time da će se, ukoliko okrivljenik plati dvije trećine te kazne u određenom mu roku, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 32. stavka 1. podstavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske i to nogometnim utakmicama na kojima sudjeluje HNK Hajduk s obvezom javljanja u policijsku postaju, u trajanju od 12 mjeseci.
1.2. Također, istom presudom, na temelju članka 32. stavka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona od okrivljenika je oduzet predmet – jedan PE smotuljak sa sadržajem droge Canabis Marihuana, mase 1,70 grama.
1.3. Nadalje, pobijanom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 300,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, putem braniteljice, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima postupka i imovinskopravnom zahtjevu. Okrivljenik u žalbi tvrdi kako se činjenični opis prekršaja za koji je proglašen krivim ne može podvesti pod zakonsko obilježje prekršaja iz članka 4. stavka 1. podstavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, što da uostalom potvrđuje i sam prvostupanjski sud kada iz činjeničnog opisa ispušta navod da je okrivljenik drogu posjedovao bez odobrenja nadležnog tijela budući da navedeno nije obilježje utuženog prekršaja. Okrivljenik tvrdi da količina droge sa kojom je zatečen, se ne može smatrati količinom za koju se on može teretiti u smislu počinjenja prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima jer činjenični opis upućuje na počinjenje eventualnog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Nadalje, okrivljenik smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. i točke 8. Prekršajnog zakona jer nema objektivnog identiteta između izreke pobijane presude i okrivljenja u optužnom prijedlogu, a činjenični opis koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret ne sadrži zakonska obilježja prekršaja iz članka 54. stavka 1. točke 1. u vezi sa stavkom 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Jednako tako, okrivljenik navodi da je od njega oduzet predmet bez da je prethodno utvrđeno vještačenjem o kojoj točno drogi se radi i njezina količina. Nadalje, okrivljenik se protivi izrečenoj novčanoj kazni od 5.000,00 kuna budući da je nekažnjavan te je zbog toga navedena kazna previsoka. Prvostupanjski sud nije cijenio tu okolnost, njegovo priznanje, i imovinsko stanje budući da je on student i uzdržavaju ga roditelji. Okrivljenik podsjeća da je zakonski minimum novčane kazne za taj prekršaj 2.000,00 kuna. U odnosu na zaštitnu mjeru zabrane posjećivanja utakmica na kojima sudjeluje HNK Hajduk, okrivljenik navodi da nije utvrđena vjerojatnost da bi on i bez te mjere mogao počiniti novi prekršaj. Navodi kako opasnost od ponavljanja djela mora biti konkretna, a ne uopćena. Zato, okrivljenik smatra, je počinjenja i bitna povreda iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, jer u presudi nisu navedeni dostatni razlozi koji bi opravdavali izricanje zaštitne mjere upravo u odnosu na njega. Osim toga, sud nije naveo niti razloge za duljinu trajanja te mjere. Zaštitna mjera je izrečena općenito, sa svrhom očite represije.
2.1. Okrivljenik predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od prekršajne odgovornosti, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom, od žalbenih osnova na koje se okrivljenik poziva, Sud nalazi osnovanom onu u odnosu na izrečenu zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima. Od žalbenih osnova na koje sud pazi po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo u odnosu na mjeru oduzimanja predmeta.
5. Tijekom prvostupanjskog postupka sud je ispitao okrivljenog T.R. koji je priznao da je inkriminiranog vremena išao na nogometnu utakmicu te je pri tome posjedovao drogu tipa Canabis Marihuana u količini od 1,70 grama, pri čemu je zatečen na ulazu L sjeverne tribine gradskog stadiona Poljud.
5.1. S obzirom na takvu okrivljenikovu obranu, tijekom prvostupanjskog postupka nije bilo sporno ništa od relevantnih činjenica, slijedom čega su svi žalbeni navodi okrivljenika o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, neosnovani. Neosnovano okrivljenik navodi kako je nepravilno od njega oduzeta predmetna droga, a da prethodno nije vještačenjem utvrđena točna vrsta i količina droge. Međutim, vrsta niti količina droge tijekom postupka nisu bile sporne, slijedom čega nije bilo potrebno izvoditi ikakve dokaze u smjeru njihovog utvrđivanja.
6. U odnosu na žalbene navode o prekoračenju optužnog prijedloga, odnosno, o povredi objektivnog identiteta optuženja, navodi se kako prvostupanjski sud nije počinio takve povrede, već je okrivljenika proglasio krivim upravo za prekršaj koji mu je optužnim prijedlogom stavljen na teret, a to je prekršaj iz članka 39. stavka 1. točke 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima čiji svi bitni elementi su sadržani u činjeničnom opisu iz optužnog prijedloga.
6.1. Svrha Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima jeste osiguravanje sigurnosti športskog natjecanja, svih njihovih sudionika i gledatelja te imovine, te stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede te nasilje prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja (članaka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima). U tu svrhu se citiranim Zakonom zabranjuje posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže više od 6 % alkohola, droga te posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima). Iz spomenutih zakonskih odredbi je vidljivo da se zabranjuje svako posjedovanje droge, a količina droge nije propisana kao bitno obilježje prekršaja, slijedom čega neosnovano okrivljenik smatra da predmetna količina, sa kojom je on zatečen na stadionu, nije količina za koju se može teretiti za prekršaj iz citiranog Zakona.
6.2. Jednako tako, prvostupanjski sud nije povrijedio objektivni identitet prekršaja kada je iz činjeničnog opisa ispustio navod da je okrivljenik predmetnu drogu posjedovao bez odobrenja nadležnog tijela jer ta okolnost nije bitno obilježje prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
6.3. Pogrešno okrivljenik smatra i tvrdi da je on optužen za prekršaj prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, a da ga je prvostupanjski sud, nakon što je izmijenio činjenični opis, proglasio krivim za drugi prekršaj tj. za prekršaj iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
6.4. U konkretnom slučaju okrivljenik je počinio dva prekršaja koja čine idealni heterogeni stjecaj jer je jednom radnjom počinio dva različita prekršaja i to je ono što proizlazi iz činjeničnog opisa sadržanog u optužnom prijedlogu. Jer posjedovanjem droge na športskom natjecanju, a pri tome nije bitna ni vrsta ni količina iste, okrivljenik krši Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima čiji je zaštitni objekt sigurnost športskog natjecanja. Međutim, tim istim
kojim se zabranjuje
posjedovanjem, krši i Zakon o suzbijanju zlouporabe droga,
uzgoj biljke iz koje se može dobiti droga, te izrada, posjedovanje, promet droga, biljki i dijelova biljki iz kojih se može dobiti droga i nove psihoaktivne tvari te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droge i nove psihoaktivne tvari, osim pod uvjetima određenim ovim Zakonom u medicinske, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a čiji zaštitni objekt je zaštita života i zdravlja ljudi.
6.5. Međutim, budući da je ovlašteni tužitelj, a što je vidljivo iz pravne kvalifikacije sadržane u optužnom prijedlogu, okrivljenika optužio samo za jedan prekršaj i to za prekršaj iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, prvostupanjski sud nije ni u kojem smislu prekoračio svoje ovlasti ispustivši iz činjeničnog opisa navod da je okrivljenik drogu posjedovao bez odobrenja nadležnog tijela, kako to okrivljenik smatra i tvrdi u žalbi, odnosno, postupajući na opisani način prvostupanjski je sud iz činjeničnog opisa ispustio dio koji nije relevantan za prekršaj iz članka 39. stavka 1. podstavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
7. U odnosu na kaznu, navodi se da je za prekršaj iz članka 39. stavka 1. podstavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisana novčana kazna od 2.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora do 30 dana. Prilikom odluke o vrsti i visini kazne, prvostupanjski je sud okrivljeniku olakotnim cijenio priznanje djela, izraženo žaljenje, obećanje da se isto neće više ponoviti, da je nekažnjavan i da ga uzdržavaju roditelji, dok mu je otegotnim cijenio veću količinu droge koju je posjedovao. Dakle, sve olakotne okolnosti za koje okrivljenik u žalbi tvrdi da ih prvostupanjski sud nije cijenio, prvostupanjski je sud uzeo u obzir. Slijedom navedenog, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio sve okolnosti relevantne za izbor vrste i mjere kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, te je okrivljeniku izrekao mjeru i vrstu kazne primjerenu konkretnom prekršaju, njegovoj ličnosti i svrsi specijalne i generalne prevencije.
8. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud od okrivljenika oduzeo drogu Canabis Marihuana, mase 1,70 grama, kao predmet koji je bio uporabljen za počinjenje prekršaja. Međutim, 1. lipnja 2013. je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 39/13), prema kojem je, iz poglavlja o zaštitnim mjerama kao vrsti prekršajnopravnih sankcija, odredbom članka 28. brisan članak 57. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07. ) – oduzimanje predmeta te je ono sada uređeno člankom 76.a, dakle, ne više kao prekršajnopravna sankcija već kao posebna mjera. Osim toga, u konkretnom slučaju osnova za oduzimanje predmeta prekršaja proizlazi iz odredbe članka 76.a stavka 5. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da se zakonom može propisati obavezno oduzimanje predmeta ili sredstva, a upravo je odredbom članka 32. stavka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisano da se mjera oduzimanja predmeta obvezno izriče. Slijedom navedenog, ovaj Sud je povodom žalbe okrivljenika a po službenoj dužnosti preinačio pobijanu presudu na način kao pod točkom II. izreke.
9. U odnosu na zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama, opravdano okrivljenik navodi da prvostupanjski sud izricanje te zaštitne mjere opravdava općenitim razlozima, bez da je dao ikakve konkretne razloge koji bi se ticali upravo njega, te potrebe izricanja takve mjere u odnosu na njega kao okrivljenika. Doduše, prvostupanjski sud, dajući razloge za izricanje spomenute zaštitne mjere navodi da se u konkretnom slučaju radi o posjedovanju veće količine droge od strane osobe koja je sklona konzumaciji iste, a ovakvu karakteristiku okrivljenika prvostupanjski sud tijekom postupka nije ničim utvrdio, niti išta na takvo nešto ukazuje. Slijedom svega navedenog, ovaj Sud je mišljenja da će već i sama izrečena kazna utjecati na okrivljenika na način da se ubuduće kloni činjenja takvih i sličnih prekršaja, te da u cilju postizanja navedenog nije potrebno izricati predmetnu zaštitnu mjeru. U konkretnom slučaju, nije niti na temelju okrivljenikove dosadašnje nekažnjavanosti opravdano očekivati počinjenje novih prekršaja takve težine koji bi zahtijevali izricanje predmetne zaštitne mjere. Dakle, prema ocjeni ovog Suda, zaštitna mjera, koja je okrivljeniku izrečena prvostupanjskom presudom, nije u razmjeru niti sa težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao niti sa stupnjem okrivljenikove opasnosti, što su sve preduvjeti da bi se zaštitna mjera uopće smjela izreći sukladno članku 51.a Prekršajnog zakona.
10. Ispitujući odluku o troškovima prekršajnog postupka, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud, pravilno i zakonito, na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao okrivljenika na platež navedenih troškova, a koji troškovi su određeni sukladno trajanju i složenosti postupka te njezinom imovinskom stanju. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna.
11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.
12. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 25. svibnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Martina Bastić, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
