REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2166/22-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. & S. S.-L. d.o.o. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćniku T. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika D. E. iz Š., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M. L. odvjetniku u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-595/2021-2 od 7. srpnja 2021., kojom je dijelom potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-173/2018-30 od 26. ožujka 2021., u sjednici održanoj 25. svibnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-595/2021-2 od 7. srpnja 2021., kojom je dijelom potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-173/2018-30 od 26. ožujka 2021., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
1. Da li mjenica koja ne sadrži sastojak iz čl. 1. toč. 3. Zakona o mjenici (NN 74/94), a to je ime onoga koji treba platiti (trasat), vrijedi kao trasirana mjenica?
2. Može li mjenični vjerovnik kao datum dospijeća bjanko mjenice odrediti, po svojoj volji, bilo koji datum nakon datuma dospijeća tražbine određenog osnovnim pravnim poslom?
3. Koji zastarni rok se primjenjuje na potraživanja imatelja mjenice prema izdavatelju mjenice koja ne sadrži sastojak iz čl. 1. toč. 3. Zakona o mjenici (NN 74/94), a to je ime onoga koji treba platiti (trasat)?
4. Je li drugostupanjski sud dužan zaključak o odlučnim činjenicama i o primjeni materijalnog prava na odlučne činjenice donijeti temeljem savjesne i brižljive ocjene svih dokaza, a svoj zaključak obrazložiti i argumentirati logičnim i uvjerljivim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takav zaključak pravnu i činjeničnu osnovu?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. Prvo i treće pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu. Ovo stoga što je drugostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nije riječ o trasiranoj mjenici (čl. 1. Zakona o mjenici) već da je riječ o vlastitoj mjenici (čl. 109. Zakona o mjenici).
2.2. Također i drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije nije važno za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da je tužitelj kao mjenični vjerovnik kao datum dospijeća predmetne mjenice odredio datum po svojoj volji već da je taj datum određen sukladno predmetnom ugovoru i Općim uvjetima tužitelja (na koje predmetni ugovor upućuje).
2.3. U odnosu na četvrto pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije ocijenjeno je da to pravno pitanje po svojoj naravi nije pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, koje bi moglo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, tuženik kroz to pravno pitanje zapravo pita da li su nižestupanjski sudovi u konkretnom postupku počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, odnosno kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6., u vezi s odredbom čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 25. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
