Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-Us-38/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te mr. sc. Marijana Bitange i Sanje Katušić-Jergović članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene S. J. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 337. stavak 4. te drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbama optužene S. J., optuženog D. Š., optuženog M. T., optuženog V. N., optuženog B. U., optuženog B. S. i optuženog D. S., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Splitu broj Kv I-Us-48/2021. od 12. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaćaju se žalbe optuženog M. T., optuženog V. N., optuženog B. U., optuženog B. S. i optuženog D. S., ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II Uslijed odluke pod I, žalbe optuženog D. Š. i optužene S. J. su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim su rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kv I-Us-48/2021. od 12. siječnja 2022., odbijeni prijedlozi branitelja optuženika B. U., Ž. G., odvjetnika u S., i branitelja optuženika B. S., P. J., odvjetnika u S., a kojim su se pridružili ostali branitelji, i to branitelj optuženice S. J., H. A., odvjetnik u S., branitelj optuženika D. Š., B. M., odvjetnik u S., branitelj optuženika M. T., Z. M., odvjetnik u S., branitelj optuženika V. N., V. Lj., odvjetnik u S., i branitelj optuženika D. S., J. Č., odvjetnik u S., kojim se traži izdvajanje naloga istražnog suca Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojevima Kir Us-35/2007. od 06. srpnja 2007. godine, Kir Us-52/2007. od 29. kolovoza 2007. godine, Kir Us-68/2007. od 05. listopada 2007. godine, Kir-Us- 52/2007. od 26. listopada 2007. godine, Kir Us-52/2007. od 23. studenog 2007. godine, Kir Us-79/2007. od 30. studenog 2007. godine i Kir Us-79/2007. od 30. siječnja 2008. godine, kao i posebnih dokaznih radnji pribavljenih tim nalozima, kao neosnovni.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnijeli su optužena S. J., optuženi D. Š., optuženi M. T., optuženi V. N., optuženi B. U., optuženi B. S. i optuženi D. S..

3. Optužena S. J. žalbu je podnijela po branitelju odvjetniku H. A. "iz svih zakonom predviđenih razloga". Predlaže ukinuti/staviti van snage pobijano rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Optuženi D. Š. žalbu je podnio po branitelju odvjetniku B. M. bez navođenja zakonske osnove pobijanja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i "iz spisa izdvojiti kao nezakonite dokaze sve naloge istražnog suca za provođenje posebnih dokaznih radnji… kao i rezultate provedenih posebnih dokaznih radnji kao i sve dokaze koji su proizašli iz ovih nezakonitih dokaza."

5. Optuženi M. T. žalbu je podnio po branitelju odvjetniku Z. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.). Predlaže ukinuti pobijano rješenje, odnosno preinačiti na način da "prihvati prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza".

6. Optuženi V. N. žalbu je podnio po branitelju odvjetniku V. L., bez navođenja zakonske osnove pobijanja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se "izdvoje iz spisa i nalozi i dokazi koji su pribavljeni takvim nalozima".

7. Optuženi B. U. podnio je tri žalbe. U osobno podnesenoj žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje, odnosno preinačiti na način da se iz spisa izdvoje nalozi suca istrage i svi dokazi koji su iz njih proizašli kao nezakoniti dokazi.

7.1. U žalbi podnesenoj po branitelju odvjetniku mr. sc. Ž. G., bez navođenja žalbene osnove pobijanja, predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske preinačiti pobijano rješenje i iz spisa izdvojiti kao nezakonite dokaze "sve u prijedlogu navedene naloge istražnog suca za provođenje posebnih dokaznih radnji kao i rezultate provedenih dokaznih radnji." Podredno predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

7.2. U žalbi podnesenoj po braniteljici odvjetnici I. Š. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. toka 11. ZKP/08. predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske pobijano rješenje ukinuti i "vratiti na ponovno odlučivanje", odnosno podredno preinačiti na način da se "iz spisa izdvoje nalozi suca istrage za provođenje posebnih dokaznih radnji citiranih u izreci pobijanog rješenja kao i rezultati provedenih posebnih dokaznih radnji, kao i svi dokazi koji su iz njih proizišli kao nezakoniti dokazi".

7.3. Ove tri žalbe sadržajno se nadopunjuju, te će se razmatrati kao jedinstvena žalba optuženog B. U..

8. Optuženi B. S. žalbu je podnio po branitelju odvjetniku P. J. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se "iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi svi audio zapisi nastali primjenom mjera nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu i svi ostali dokazi koji su nastali na temelju tih zapisa, kao i dokazi koji su nastali primjenom mjera tajnog praćenja i tehničkog snimanja osoba i predmeta, te provedenih temeljem naloga istražnog suca navedenih u prijedloga za izdvajanje dokaza", a podredno da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

9. Optuženi D. S. u žalbi podnesenoj po branitelju odvjetniku J. Č. bez navođenja zakonske osnove pobijanja, predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje te "iz spisa kao nezakonite dokaze izdvojiti predložene dokaze koji su citirani u izreci prvostupanjskog rješenja", a podredno "prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje".

10. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

11. Žalbe optuženog M. T., optuženog V. N., optuženog B. U., optuženog B. S. i optuženog D. S. su osnovane, a žalbe optuženog D. Š. i optužene S. J. su bespredmetne.

12. Uvodno treba istaći da je prethodnom odlukom ovoga suda (I Kž-Us-3/2021. od 7. rujna 2021.) u istom predmetu pri odlučivanju o istom pravnom pitanju bila ukinuta odluka prvostupanjskog suda kojom je tada bio odbijen prijedlog za izdvajanje dokaza kao nezakonitih (sedam naloga istražnog suca), uz uputu da u ponovljenom postupku prvostupanjski sud mora voditi računa i o stavovima izraženim u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske i presudama Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) o dopuštenosti naknadnog utvrđivanja relevantnih činjenica za zakonitost naloga kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode pri čemu će se prvostupanjski sud očitovati i koji su to rezultati posebnih dokaznih radnji pribavljeni na temelju spornih naloga istražnog suca.

13. U ponovljenom postupku, u pobijanom rješenju, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su manjkavosti u obrazloženju sedam naloga istražnog suca (pod poslovnim brojevima Kir Us-35/2007. od 6. srpnja 2007., Kir Us-52/2007. od 29. kolovoza 2007., Kir Us-68/2007. od 5. listopada 2007., Kir- Us-52/2007. od 26. listopada 2007., Kir Us-52/2007. od 23. studenog 2007., Kir Us- 79/2007. od 30. studenog 2007. i Kir Us-79/2007. od 30. siječnja 2008.) kojim su određene mjere kojim se privremeno ograničavaju određena ustavna prava i slobode prema optuženima M. T., V. N., B. U., D. Š. i S. J. te drugim osobama, a sukladno stavu izraženom u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (kojima je prihvaćen stav izražen u odluci Ustavnog suda broj U-III-857/2008. od 1. listopada 2008. i u presudama ESLJP-a Dragojević protiv Hrvatske, zahtjev broj 68955/11, presuda od 15. siječnja 2015. i Matanović protiv Hrvatske, zahtjev broj 2742/12, presuda od 4. travnja 2017.) takve, da se provođenjem mjera kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode povređuje pravo zaštite od neovlaštenog zadiranja u osobni i obiteljski život. Dakle, prvostupanjski sud s pravom zaključuje kako su dokazi pribavljeni temeljem ovakvo manjkavih sedam naloga istražnog suca pribavljeni povredom međunarodnim pravom zajamčenih prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, dakle, nezakoniti dokazi u smislu članka 10. stavka 2. točka 2. ZKP/08.

13.1. Međutim, nakon toga prvostupanjski sud iznosi svoj zaključak da se primjenom odredbe članka 10. stavak 3. ZKP/08. osnažuju tako pribavljeni dokazi pa da nije riječ o nezakonitim dokazima zbog čega odbija takve dokaze (sedam naloga istražnog suca kao i posebne dokazne radnje pribavljene tim nalozima istražnog suca) kao nezakonite izdvojiti iz spisa predmeta.

14. Optuženi M. T., V. N., B. U., B. S. i D. S. u žalbi navode da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju prilikom obrazlaganja konvalidiranja nezakonitih dokaza počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama i to u odnosu na pretpostavke za konvalidaciju nezakonitih dokaza previđene u članku 10. stavak 3. ZKP/08. Time ovi žalitelji upiru na ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točke 11. ZKP/08., zbog čega se pobijano rješenje ne može valjano ispitati.

14.1. Naime, prvostupanjski sud za primjenu članka 10. stavak 3. ZKP/08. samo navodi da je riječ o "kaznenim djelima mita, davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprave, dakle o teškim kaznenim djelima iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a koja su u nadležnosti županijskog suda" te da za ta kaznena djela "interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava".

15. U pravu su žalitelji M. T., V. N., B. U., B. S. i D. S., iz takvih navoda prvostupanjskog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud uopće nije izložio jesu li ispunjene sve pretpostavke iz članka 10. stavak 3. ZKP/08. o mogućnosti konvalidacije nezakonitih dokaza.

15.1. Naime, osim što se u pobijanom rješenju navodi da su rezultati posebnih dokaznih radnji provedeni na temelju predmetnih sedam naloga istražnog suca nezakoniti dokazi jer su pribavljenim povredom prava i sloboda iz stavka 2. točke 2. članka 10. ZKP/08. (što je preduvjet za primjenu članka 10. stavak 3. ZKP/08.) izostali su razlozi o (ne)ispunjenju dva zakonska uvjeta propisana u članku 10. stavak 3. ZKP/08. čime se ocjenjuje zakonitosti dokaza u smislu navedene zakonske odredbe. Zato se pobijana odluka ne može ispitati, a što predstavlja bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. u vezi članka 495. ZKP/08.

16. Odredba članka 10. stavak 3. ZKP/08. proklamira načelo razmjernosti kao kriterij ocjene određene kategorije dokaza. Ona donekle relativizira odredbu članka 29. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14., dalje: Ustav), koja propisuje zabranu uporabe nezakonitih dokaza u sudskom postupku. Naime, odredba članka 10. stavak 3. ZKP/08. sudovima daje mogućnost ex iudicio validacije nezakonitih dokaza pribavljenih povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života s time da je na sudu da procijeni je li dokaz nezakonitim dokazom u smislu članka 10. stavak počinjena povreda čini neki

2. točka 2. ZKP/08. te ako utvrdi da jest, je li riječ o mogućnosti konvalidacije tako pribavljenog dokaza u smislu članka 10. stavka 3. ZKP/08. Dakle, ocjena o zakonitosti dokaza u smislu zakonske odredbe članka 10. stavak 3. ZKP/08. pretpostavlja prethodno utvrđenje da je određeni dokaz nezakonit u smislu odredbe članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08., a potom nužnost ispitivanja je li riječ u konkretnom slučaju o dokazu pribavljenom u postupku za teške oblike kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda kod kojeg interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava (u kojem slučaju se dokaz pribavljen povredom prava i sloboda iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08. ne smatra nezakonitim), što sve treba biti i valjano obrazloženo.

16.1. Pojam teškog oblika kaznenog djela, u kontekstu predmetne odredbe, ne povezuje se nužno s kvalificiranim oblikom nekog kaznenog djela niti sa samom činjenicom zapriječene kazne pa time nadležnosti županijskog suda, nego sudska praksa daje prednost pojedinim okolnostima i modalitetima počinjenja kaznenog djela, a ne apstraktnoj težini kaznenog djela. Svako nezakonito, a osobito koruptivno postupanje dionika i provoditelja državne ili javne vlasti, štetno je i neprihvatljivo te svakako narušava povjerenje građana u zakonito i pravedno postupanje. No, takvo postupanje, samo za sebe, ne može uvijek i bezrezervno biti jedini temelj za ocjenu opravdanosti primjene iznimke iz članka 10. stavka 3. ZKP/08. jer bi to značilo da je u svakom kaznenom postupku za takva kaznena djela opravdano i dopušteno koristiti dokaze pribavljene povredom Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života. Naprotiv navedenom, procesnim je zakonom propisana iznimna dopuštenost takvih dokaza, koju iznimku je potrebno tumačiti restriktivno posebno kada su, kao ovdje, ugrožena ustavna prava građana na slobodu i tajnost razgovora, dopisivanja te drugih oblika općenja, te takve, izvorno nezakonite dokaze, proglašavati dopuštenima samo u onim situacijama kada je, prema okolnostima djela, doista riječ o teškom obliku kaznenog djela.

17. Takva ocjena (ne)zakonitosti dokaza, odnosno validacije nezakonitih dokaza je izostala u pobijanom rješenju. Zato su žalbe optuženog M. T., optuženog V. N., optuženog B. U., optuženog B. S. i optuženog D. S. prihvaćene i pobijano rješenje ukinuto te predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Žalbe optuženog D. Š. i optužene S. J. su zbog toga postale bespredmetna.

18. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će donijeti novu odluku koju će i zakonito u svemu obrazložiti. Prilikom odlučivanja o prijedlozima optuženika za izdvajanje dokaza kao nezakonitih, prvostupanjski sud će pažljivo prilikom ocjene (ne)zakonitosti dokaza nakon utvrđenja je li riječ o određenom nezakonitom dokazu u smislu odredbe članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08., razmotriti i valjano obrazložiti mogućnost konvalidacije tako pribavljenog dokaza u smislu članka 10. stavka 3. ZKP/08.

18.1. Ponovno se napominje, sedam spornih naloga istražnog suca, za koje se traži njihovo izdvajanje kao nezakonitih dokaza uopće nisu dokazi već odluke suda na temelju kojih je dan nalog, a time i ovlast djelatnicima policije za provođenje naloženih dokaznih radnji u postupku prikupljanju dokaza. Stoga, može se govoriti samo o (ne)zakonitim dokazima pribavljenim temeljem ovakvih naloga istražnog suca pa se u ponovljenom postupku potrebno očitovati i koji su to rezultati posebnih dokaznih radnji pribavljenih na temelju svakog spornog citiranog naloga istražnog suca.

18.2. Pri odlučivanju o eventualnoj validaciji nezakonitih dokaza prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku razmotriti i valjano obrazložiti je li možebitno miješanje države u pravo optuženika na poštovanje privatnog i obiteljskog života u skladu sa zakonom i načelom vladavine prava i treba li interes za progon i kažnjavanje počinitelja koruptivnog kaznenog djela staviti ispred optuženikovog prava na slobodu i tajnost komuniciranja, tj. je li javni interes, u konkretnom slučaju, preteže nad pravom privatnosti optuženika. Prvostupanjski će sud, pri tome, polazeći od činjeničnog supstrata preostalih inkriminacija, ocijeniti karakter djelovanja, kako osobe koja nudi mito, tako osobe kojoj je mito ponuđeno, kao i osobe koje zlouporablja svoj položaj i ovlasti te krivotvori isprave, odnosno način i svrhu djelovanja/kriminalnih radnji tih osoba te uzeti u obzir da je prema navodima optužnice riječ o podmićivanju liječnika unutar mirovinskog sustava što je po prirodi stvari pogibeljnije od primanja mita u nekim drugim profesijama i s tim u vezi ocijeniti postoji li interes hrvatskog društva za vođenje ovog kaznenog postupka i eventualno kažnjavanje počinitelja, sve u svrhu prevencije od koruptivnih aktivnosti liječnika i prevencije korupcije u sustavu socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Ujedno će ocijeniti i moguće posljedice na stabilnost financijskog sustava države s obzirom da sustav socijalne sigurnosti počiva na načelu međugeneracijske solidarnosti i načelu doprinosa građana.

19. Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 25. svibnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović, v.r.