R 1-25/21

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Bošku Jurčeviću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja M. M. iz S., OIB:.. zast. po O. S. & Đ. iz S., . protiv predloženice S. S. M. iz S., OIB:.. zast. po punomoćnici D. B. odvjetnici u S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 25. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e :

I Razvrgava se suvlasništvo na nekretnini stranaka u naravi stan u S. koji se nalazi u zgradi u S., na adresi …. sagrađena na čest. zem. 1081/18 k.o. S. (kat. čest. 6183/2), na VI (šestom) katu, označenog brojem 12, površine 80,57 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupatila i hodnika, a koji stan je upisan u Knjizi položenih ugovora (Knjiga PU) S., Zemljišnoknjižnog odjela S., Općinskog suda u S. u podulošku broj 2730, tako da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagatelju M. M. pripadne 1/2 dijela tako utržene vrijednosti, a predloženici S. S. M. pripadne 1/2 dijela tako utržene vrijednosti.

II Nalaže se predloženici S. S. M. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predlagatelju M. M. iznos od 1.749,40 kn na ime odgovarajuće dijela troška postupka, dok se za više traženo zahtjev predlagatelja odbija, te se odbija i zahtjev predloženika za naknadom troška postupka.

Obrazloženje

1. Dana 19. siječnja 2021. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagatelja protiv predloženice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini opisanoj u izreci ovog rješenja. U prijedlogu je navedeno kako su predlagatelj i predloženica suvlasnici svatko za po 1/2 stana u S., koji se nalazi u zgradi u S., na adresi … sagrađena na čest. zem. 1081/18 (kat. čest. 6183/2), na VI (šestom) katu, označenog brojem 12, površine 80,57 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupatila i hodnika, a koji stan je upisan u Knjizi položenih ugovora (Knjiga PU) S., Zemljišnoknjižnog odjela S., Općinskog suda u S. u podulošku broj 2730. Nadalje, predlagatelj i predloženica su stan stekli u braku Ugovorom o kupoprodaji od 9. kolovoza 2004. i Potvrde od 3. veljače 2005., tako da se radi o bračnoj stečevini. Obzirom na to da geometrijska dioba predmetnog stana nije moguća i stranke više ne žive zajedno, predlagatelj je predložio da se suvlasništvo na stanom razvrgne sudskim putem civilnom diobom.

2. U odgovoru na prijedlog punomoćnik predloženice je naveo da se protivi prijedlogu za razvrgnuće budući da predmetna nekretnina predstavlja jedini dom predloženice, te bi u slučaju razvrgnuća kako ga predlaže predlagatelj, predloženica ostala bez doma. Navedeno da je ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava po kojoj je pravo na dom iznad prava na razvrgnuće suvlasništva. Podredno se ističe kako se protivi i civilnoj diobi budući je predmetnu nekretninu moguće podijeliti u dvije samostalne uporabne cjeline zbog čega civilna dioba ne bi bila dopuštena. Punomoćnik predloženice ističe kako je nesporno da je brak među strankama razveden, kao što nije sporno da je u predmetnom stanu ostala živjeti predloženica. U konkretnom slučaju da nisu od značaja navodi punomoćnika predlagatelja o primjeni odredaba Obiteljskog zakona budući se ovdje radi o razvrgnuću suvl. zajednice sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U svakom slučaju odluke Europskog suda za ljudska prava su iznad odluka sudova RH. Što se pak prava na dom tiče, to pravo pripada svakoj osobi, a ne samo maloljetniku. Pravo na dom je iznad prava za razvrgnuće suvlasništva.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz Knjige položenih ugovora, te je provedeno vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo I. M. koji je izradio vještvo 24. svibnja 2021., kao i ostale dokumentacije priložene u spisu.

4. U svom nalazu i mišljenju od 24. svibnja 2021. sudski vještak I. M. procijenio je tržišnu vrijednost predmetnog stana na iznos od 1.495.813,64 kn, te je naveo da predmetni stambeni prostor predstavlja zasebnu samostalnu funkcionalnu uporabnu cjelinu koja nije fizički ni geometrijski dijeljiva. Nadalje, je naveo kako nije moguće izvršiti fizičku diobu predmetne nekretnine, već samo civilnu diobu.

5. Punomoćnik predlagatelja predložio je da se suvlasništvo razvrgne na način da predlagatelj isplati predloženici iznos od 105.000,00 Eura, što je za oko 6.000,00 Eura više od polovice iznosa koji je procijenio sudski vještak M..

6. Punomoćnik predloženice je naveo da se protivi razvrgnuću suvlasništva civilnom diobom, pa predlaže da se suvlasništvo razvrgne isplatom na način da predloženici pripadne predmetna nekretnina u cijelosti uz obvezu da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o razvrgnuću s osnove 1/2 suvlasničkog dijela isplati predlagatelju iznos od 99.050,72 Eura u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan isplate. Sukladno odredbi iz čl 51. st. 1. Zakona o vlasništvu pravo na razvrgnuće isplatom ima suvlasnik ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog. U konkretnom slučaju predloženica se poziva na svoje pravo na dom budući da u predmetnom stanu stanuje od trenutka sticanja istog, dakle punih 17 godina kao i zajednička kći stranaka zbog čega su obje vezane za predmetnu nekretninu kao svoj dom. U slučaju civilne diobe predloženica i kći stranaka bile bi prisiljene iseliti iz svog doma čime bi bile povrijeđene odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojim se regulira pravo na dom. U slučaju razvrgnuća isplatom predloženica bi osigurala ostanak u svom domu, a predlagatelj bi svoje pravo ostvario primitkom tržišne vrijednosti svojeg suvl. dijela čime bi predlagatelj bio u istoj pravnoj situaciji kao i prilikom civilne diobe.

7. Punomoćnik predlagatelja je naveo da je predmetni stan i njegov, te da su stranke ravnopravne u ovom postupku i da svaka ima vlasništvo 1/2 tog stana. Nadalje da predloženica traži da se prihvati njezin prijedlog za isplatu iznosa koji je manji od iznosa koji predlagatelj nudi za isplatu predloženici.

8. Punomoćnik predlagatelja je naveo da je navod o tome da predlagatelj ne živi u predmetnom stanu deset godina apsolutno neistinit i izmišljen, te da je predmetni stan i predlagateljev dom na jednak način kao i predloženičin, te da ista nema nikakva veća prava od predlagatelja. Nadalje, da predlagatelj trenutno živi kod roditelja, pa se pita gdje je njegovo pravo na dom. Predlagatelj je naveo kako je predloženica vlasnica stana u Z., te V. S. s bazenom u blizini V. L. na K. gdje boravi gotovo cijelo ljeto, te jedan dio zime, dakle ima tri nekretnine, a predlagatelj da je podstanar. Nadalje da pošto predloženica ne prihvaća da joj predlagatelj isplati vrijednost njezinog dijela predmetnog stana, to predlagatelj predlaže civilnu diobu i prodaju nekretnine na javnoj dražbi.

9. Punomoćnik predloženice ističe kako je iznos koji je predložen da se isplati predlagatelju polovina tržišne vrijednosti utvrđena po vještaku. Budući da u predmetnom stanu stanuje predloženica, a ne predlagatelj, nejasni su razlozi zbog kojih predlagatelj traži da on isplati predloženicu, a ne ona njega.

10. Punomoćnik predlagatelja je naveo da se radi o zajedničkom domu u kojem su stranke živjele do nedavne rastave braka, a nitko nema veće pravo od drugoga, tj. nitko nije ravnopravniji od drugoga, već su muškarac i žena ravnopravni.

11. Punomoćnica predloženice je navela kako je predloženica vlasnica stana u Z. površine 55 m2, te nekretnine u k.o. V. L. u naravi maslinik, a što je predloženica naslijedila od svoje majke D. S.. Osim navedenih nekretnina predloženica je i suvlasnica stana koji je predmet ovog postupka. Predloženica živi i radi isključivo u S. i to u K. S., a što je nesporna činjenica. Predlagatelj je svojom voljom napustio predmetni stan i od 1.1.2011. u istom više ne stanuje. Napominje se kako svojim prijedlogom za razvrgnuće predloženik nije tražio da mu pripadne stan, već je isključivo tražio civilnu diobu, dakle isplatu novčane vrijednosti predmetnog stana, stoga se razvrgnuće isplatom predlagatelja po cijeni koju je utvrdio vještak i ostanak predloženice u stanu ukazuje kako zadovoljenje interesa obiju strana. Također da se iz navoda predlagatelja zaključuje kako bi isti pristao na isplatu, ali po cijeni većoj od one utvrđene po vještaku. Međutim, predlagatelj nije imao primjedbi na predmetno vještvo. U ovakvoj činjeničnoj situaciji predloženica se osnovano poziva na svoje pravo na dom budući ona isti nije napuštala i u njemu je odrasla kći stranaka Ivana koja znajući za eventualnu mogućnost napuštanja istog posjećuje psihologa kako bi prebrodila stres. U svakom slučaju predloženica drži da zbog svih činjenica koji su nesporno utvrđenu u ovom postupku, ima pravo ostati u predmetnom stanu jer se isti ne koristi i brine o njemu više od 10 godina duže od predlagatelja. Dakle isplatom na način kako predlaže predlagateljica, predlagatelj ni na koji način ne bi bio oštećen.

12. Ovaj sud je mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. Ukoliko to, pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela.

13. Sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka za graditeljstvo I. M., kao logično i argumentirano, te izrađena u skladu s pravilima struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da je u odnosu na predmetnu nekretninu moguće izvršiti jedino civilnu diobu iste, to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka I. M., nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetnog stana.

14. Ovaj sud smatra kako ni predlagatelj, ni predloženica nisu učinili vjerojatnim da u ovoj pravnoj stvari postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom, te da prigovori prava na dom kako predlagateljice, tako i predloženika nisu osnovani, već su samo paušalni, a predloženica je vlasnica još i nekretnina u Z. i K..

15. Zbog svega naprijed navedenog valjalo je izvršiti civilnu diobu predmetnog stana, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja, a sve sukladno čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („NN“ br. 91/96).

16. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja i očevida, a koji ukupno iznosi 3.498,80 kn, a koji iznos je predlagatelj prethodno sam snosio, a pošto su stranke suvlasnici i to predlagatelj za 1/2 dijela, a predloženica za 1/2 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.) a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

U Splitu, 25. svibnja 2022.

S u d a c

Boško Jurčević,v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dna:

- predlagatelju po punomoćniku

- predloženici po punomoćniku

- u spis