REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 515/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. h. d.d., S., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik H. A., odvjetnik u S., protiv tuženika Grada S., S., radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1479/16-2 od 20. studenoga 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-5679/15 od 1. srpnja 2016., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se tuženiku naloži prestanak uznemiravanjem tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih prava na nekretnini čest. zem. 886 k.o. S. i to " ... dolaženjem, prelaženjem, dovođenjem bagera, kamion dizalica, te vršenjem bilo kakvih radova, građenja, rušenja, odvoženja stvari na i sa nekretnine označene kao čest. zem. 886 k.o. S., te davanjem imena nekretnini na čest. zem. 886 k.o. S."
2. Protiv presude drugostupanjskog suda tužitelj je pravodobno podnio reviziju pozivom na odredbu 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana odluka preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija tužitelja nije osnovana.
5. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP, budući da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 200.000,00 kn.
6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitu od uznemiravanja u smislu odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. - dalje: ZV). On traži pravnu zaštitu nalaganjem prestanka uznemiravanja radnjama opisanim u izreci pobijanih odluka, uz tvrdnju da je on vlasnik naznačene zemljišno knjižne čestice (dalje: predmetna nekretnina).
8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno da je tužitelj u zemljišnoj knjizi uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja betoniranu površinu unutar hotelskog naselja tužitelja, a kojom se može pristupiti do gradskog groblja S. N.; da je predmetna nekretnina Odlukom Ministarstva pomorstva, prometa i veza o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste („Narodne novine“, broj 25/98) cesta– T. L. K. – Ž. u duljini od 1 km razvrstana u županijske ceste, te da je ista kao županijska cesta navedena i u Odlukama koje su objavljene u „Narodnim novinama“ broj 79/99 te broj 54/08; da je potom Odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste od 22. siječnja 2010. („Narodne novine“, broj 17/10) ista kategorizirana kao lokalna cesta novog broja – T. L. K. D., dužine 1 km, a Odlukom o razvrstavanju javnih cesta od 30. ožujka 2012. („Narodne novine“ broj 22/12), navedena cesta nije razvrstana kao lokalna cesta.
8.1. Nadalje sudovi zaključuju da je na taj način toj cesti ukinut status lokalne ceste i da je ona od tada statusa - nerazvrstana cesta. Pri tome utvrđuju da kao nerazvrstana cesta još nije upisana u zemljišnu knjigu, a da prema Jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama na području grada S. od 28. srpnja 2014., Klasa: 340-01/14-01/05, Urbroj: 2104/01-03/1-14, predmetnoj nerazvrstanoj cesti broj Su- NC73 u dužini od 581 metar dodijeljen je naziv „Šetalište M. S.“.
8.2. Dakle, nižestupanjski sudovi su pravnog shvaćanja da je predmetna nekretnina ukidanjem statusa lokalne ceste postala nerazvrstana cesta, sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19. i 144/21. - dalje: ZC). Stoga da je osnovan tuženikov prigovor iz odredbe čl. 167. st. 2. ZV. Svoju odluku nižestupanjski sudovi u primjeni relevantnih materijalnopravnih odredbi iz čl. 167. st. 1. i 2. ZV koje glase:
"1. Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
2. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže."
temelje na zaključku da je tuženik dokazao da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika.
9. Tužitelj u reviziji pobija utvrđenja nižestupanjskog suda o izgledu predmetne nekretnine te prigovara neutvrđivanju činjenice da se radi o nekretnini koja je usred turističkog kompleksa gdje se ljeti ostvaruje stotine tisuća noćenja, zatim da nekretnina koja je u vlasništvu tužitelja ne može predstavljati nerazvrstanu cestu, da je istu stekao pretvorbom društvenog vlasništva te da ista služi za internu uporabu unutar turističkog kompleksa i da se radi o jedinstvenoj prostornoj cjelini turističke namjene, te pobija zaključak da se radi o nerazvrstanoj cesti.
9.1. Revident se sadržano poziva na sve žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. ZPP, međutim prema odredbi čl. 385 st.1. revizija se može podnijeti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP (izuzev onih iz t.1. st. 1. čl. 385.), zbog bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP koja je učinjena pred drugostupanjskim sudom i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
10. S obzirom na citirano razlog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja nije dopušten revizijski razlog.
11. Kada revident ističe da su nepravilni razlozi o odlučnim činjenicama on time sadržajno ističe bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.
12. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena navedena bitna povreda budući da su jasni, potpuni i pravilni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev neosnovanim, a isto tako pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati.
12.1. To što prvostupanjski sud nije proveo sve dokazne prijedloge tužitelja ne predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Prema odredbi čl. 220. st. 2. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.
12.2. Radi navedenog nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se, pretežito opisno, ukazuje u reviziji.
13. Kada revident ističe da je pogrešan zaključak o nerazvrstanoj cesti u odnosu na predmetnu nekretninu on ističe razlog pogrešne primijenjene materijalnog prava, obrazlažući da na predmetnoj nekretnini ima pravo vlasništva te da se ona nalazi unutar turističkog kompleksa koji predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu turističke namjene i služi za unutarnju komunikaciju među objektima.
14. Predmetna nekretnina bila je razvrstana kao javna cesta, prvo kao županijska cesta odgovarajućim citiranim odlukama pod točkom 8. odlomka ove odluke („Narodne novine“, broj 25/98. te broj 79/99. i broj 54/08.); potom Odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste od 22. siječnja 2010. („Narodne novine“, broj 17/10) je ista kategorizirana kao lokalna cesta.
15. Prema odredbi čl. 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" br.153/09. - dalje: ZIDZJC) javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i one se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim tim Zakonom. To znači da su sve javne ceste ex lege postale vlasništvo Republike Hrvatske, izvorno. Na taj način je nastalo novo pravo i dotadašnje pravo vlasništva je prestalo postojati (jer nema kontinuiteta između novostečenog i dotadašnjeg prava vlasništva, pri čemu se odnosi prijašnjega vlasnika i osoba čija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, prosuđuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije što posebno zakonom određeno, prema odredbi čl. 129. ZV).
15.1. Dakle, stupanjem na snagu ZIDZJC sve javne ceste postaju neotuđivo pravo vlasništva Republike Hrvatske, pa tako i konkretna, jer je ista predstavljala razvrstanu javnu cestu u tom trenutku. Tada je došlo do tužiteljeva gubitka prava vlasništva, 29. prosinca 2009., stupanjem na snagu ZIDZJC.
16. Odredba čl. 7. st. 3. ZC određuje "Javna cesta koja prestane biti razvrstana odlukom iz stavka 2. ovoga članka postaje nerazvrstana cesta, osim u slučajevima iz članka 5. ovoga Zakona" (a što ovdje nije slučaj jer ta odredba u st.1. određuje: "Kada je trajno prestala potreba korištenja javne ceste ili njezinog dijela kao javne ceste, može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra u općoj uporabi ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske").
16.1. Prema odredbi čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a prema odredbi čl. 131. st. 7. ZC nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.
17. Stoga je tužitelj kao prijašnji vlasnik izgubio svoja prava na predmetnoj nekretnini, a stupanjem na snagu Zakona o cestama predmetna nekretnina kao sada nerazvrstana cesta vlasništvo je jedince lokalne samouprave, ovdje tuženika. To jer se u ovom slučaju radi da je predmetna nekretnina kao nerazvrstana cesta prethodno bila u vlasništvu Republike Hrvatske kao javna cesta, pa je došlo do transfera prava vlasništva po tom Zakonu. Na to ne utječu prigovori da je predmetna nekretnine unutar turističkog naselja, poglavito kraj utvrđenja da je do jedini put do groblja u mjestu S.
18. Kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena ista je odbijena na temelju ovlasti iz odredbe čl. 393. ZPP.
Zagreb, 25. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v. r.
