REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 24 Pž-99/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednice vijeća, Kamelije Parać, sutkinje izvjestiteljice i doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. H. iz M., kojeg zastupaju punomoćnici M. R. i D. R., odvjetnici u Z., protiv tuženika Ž. I. M. d.o.o., S., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik T. N., odvjetnik u Z., radi utvrđenja i zabrane daljnje povrede žiga i isplate, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1328/20-27 od 5. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1328/20-27 od 5. studenog 2021. u točkama III. i IV. njezine izreke.

II. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1328/20-27 od 5. studenog 2021. u točkama I., II. i III. njezine izreke.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1328/20-27 od 5. studenog 2021. u točki I. njegove izreke.

II. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1328/20-27 od 5. studenog 2021. u točkama II., III. i IV. njegove izreke.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanom presudom u točki I. njene izreke utvrdio da je tuženik povrijedio tužiteljev registrirani žig P. M.. U točki II. njezine izreke naloženo je tuženiku prestati s korištenjem znaka P. M. u trgovačkom prometu, a koji znak je istovjetan ili sličan tužiteljevom žigu, registriranom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske pod brojem Z20190150, u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični proizvodima i uslugama za koje je registriran predmetni tužiteljev žig, u roku od 15 dana te mu se zabranjuje poduzimanje takvih radnji ili drugih radnji kojima bi se povrijedio predmetni tužiteljev žig u buduće. U točki III. njezine izreke odbijen je kao neosnovan tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 15.000,00 kn sa zateznim kamatama od donošenja predmetne presude do isplate. U točki IV. izreke određeno je da će svaka stranka snositi svoje troškove parničnog postupka.

2. Rješenjem je u točki I. izreke odbacio tužbu u pogledu zahtjeva za isplatu na ime stjecanja bez osnove iznosa čija će se visina odrediti nakon provedenog dokaznog postupka, s zateznim kamatama, kao nedopuštenu. U točki II. njegove izreke je donio privremenu mjeru kojom se nalaže tuženiku, u roku od 15 dana, prestati u trgovačkom prometu koristiti znak P. M., koji je istovjetan ili sličan tužiteljevom žigu registriranom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo pod brojem Z20190150, u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični proizvodima za koje je navedeni žig registriran te kojom se tuženiku zabranjuje da u budućnosti poduzima da takve ili druge radnje kojima bi se povrijedio predmetni tužiteljev registrirani žig. U točki III. njegove izreke je tuženiku zapriječeno s novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn. U točki IV. izreke je određeno da će privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka.

3. Protiv presude i rješenja žalbu su podnijeli i tužitelj i tuženik.

4. Tužitelj presudu pobija u točkama III. i IV. izreke presude i točku I. izreke rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud preinači prvostupanjsku presudu u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje.

5. Tuženik presudu pobija u dijelu u kojemu je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom te odluci o trošku parničnog postupka zbog apsolutno bitne odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. Zakona o parničnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. Zakona o parničnom postupku. Predlaže da ovaj sud preinači prvostupanjsku presudu u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje.

6. Stranke nisu dale odgovor na žalbu suprotne strane.

7. Žalbe nisu osnovane.

8. Ispitavši pobijanu presudu i rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbama i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. tog Zakona, kao i na pogrešnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijana presuda pravilna i na zakonu osnovana.

9. U donošenju presude i rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Izreka presude i rješenja je jasna, a obrazloženje sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Sud je pravilno okvalificirao pravnu prirodu spora, utvrdio koje su činjenice među strankama nesporne, a koje sporne te o spornim činjenicama izveo sve predložene i potrebne dokaze koji su se odnosili na tvrdnje o odlučnim činjenicama za rješavanje spora.

10. Predmet spora jest utvrđenje povrede prava figurativnog žiga P. M. u plavoj boji, prestanak daljnje povrede i zabrana buduće povrede tog žiga, isplata imovinske koristi stečene bez pravne osnove, bilo u visini 10% prihoda ostvarenog poslovanjem ugostiteljskog objekta tuženika pod predmetnim žigom, od njegove registracije do podnošenja tužbe, bilo u visini naknade koju bi tuženik bio dužan plaćati tužitelju da su sklopili ugovor o licenciji predmetnog žiga te naknada neimovinske štete zbog povrede poslovnog ugleda tužitelja neovlaštenim korištenjem predmetnog žiga.

11. Među strankama je nesporno da je tužitelj registrirao figurativni žig P. M. u plavoj boji pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, temeljem rješenja od 7. kolovoza 2019., s pravom prvenstva od 6. veljače 2019. i rokom važenja do 6. veljače 2029., pod brojem Z20190150, za razred 39 i 43 Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga, a isto proizlazi i iz predmetnog rješenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

12. Također, nesporno je da je tužitelj poslovao pod navedenim žigom, prije nego li je isti bio registriran, obavljajući ugostiteljsku djelatnost u objektu u M., a da danas ugostiteljsku djelatnost u tom istom objektu obavlja tuženik.

13. Sporno je da li je tuženik povrijedio tužiteljevo isključivo pravo figurativnog žiga P. M. u plavoj boji neovlaštenim korištenjem istog u svom ugostiteljskom poslovanju, ako jest, je li time bez pravne osnove, na teret tužiteljeve imovine, stekao određenu imovinsku korist te je li time povrijedio tužiteljevo pravo osobnosti zbog narušavanja njegova poslovnog ugleda.

14. Odredbom čl. 7. st. 1. i 4. Zakona o žigu („Narodne novine“ broj: 173/03, 54/05, 76/07, 30/09, 49/11, 46/18 i 14/19), registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze od tog žiga. Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećima stranama od datuma objave registracije žiga.

15. Nije osnovan žalbeni navod tuženika da je tužitelj preinačio tužbu, jer je tužitelj, na poziv suda, dopunio navode u pogledu radnji kojima tuženik povređuje njegov registrirani žig, a u odnosu na koje se nalaže prestanak poduzimanja i zabrana poduzimanja u budućnosti. Time tužbeni zahtjev nije promijenjen, niti povećan, a niti je dodan novi zahtjev uz postojeći, slijedom čega u konkretnom slučaju nije došlo do preinake tužbe.

16. Prema odredbi čl. 126. st. 1. Zakona o žigu, protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 11. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.

17. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik povrijedio tužiteljevo isključivo pravo žiga na način opisan u odredbama čl. 11. st. 2. t. 1. i 2. Zakona o žigu, dakle, bez njegove suglasnosti koristio je figurativni žig P. M. u plavoj boji kao neonski reklamni natpis na ugostiteljskom objektu na adresi M., u kojem pruža iste one usluge za koje je predmetni žig registriran te je znak sličan registriranom figurativnom žigu (istog oblika, s prikazom istih slova istog redoslijeda, samo u crvenoj boji), koristio na cjenicima (jelovnicima) u predmetnom ugostiteljskom objektu.

18. Nije od utjecaja navod tuženika da je na cjenicima (jelovnicima) znak P. M. otisnut u crvenoj boji, budući da je tuženik mogao utjecati na sadržaj i izgled cjenika (jelovnika), ali da nije mogao utjecati na skidanje neonskog natpisa P. M., jer on nije vlasnik istog. Naime, sam tuženik je u svom iskazu naveo da nikada nije niti pitao zakupodavca, koji je vlasnik nekretnine u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, da skine predmetni neonski natpis te da je odlučio zadržati naziv P. M. iz razloga što zbog velikih troškova renovacije predmetnog poslovnog prostora u M., nije imao novaca za izradu novog neonskog natpisa (reklame), dok je nove cjenike dobio besplatno.

19. Slijedom navedenog , prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbene zahtjeve pod točkom 1. i 2. tužbe.

20. Nadalje, sukladno čl. 128. st. 1. Zakona o žigu, protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz čl. 11. ovoga Zakona nositelju žiga prouzročila štetu, nositelj žiga može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovome Zakonu.

21. Tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 15.000,00 kn koja mu je nastala neovlaštenim korištenjem njegova žiga zbog narušenja poslovnog ugleda tužitelja čime je povrijeđeno njegovo pravo osobnosti u mjestu M. na otoku K. budući da su recenzije koje su mu gosti dali bile jako loše, čemu u prilog je dostavio ispise s internetske stranice TripAdvisor. 22. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo (čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima) kada je utvrdio da nisu ispunjene osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu. Naime, iako korištenje registriranog žiga tužitelja bez njegove suglasnosti jest protupravna radnja, tužitelj nije dokazao da je ista dovela do povrede njegovog ugleda, a time niti da mu pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu. Tužitelj nije dokazao da su posjetitelji predmetnog ugostiteljskog objekta povezivali (naknadno zaštićeni) znak P. M. upravo za poslovanje tužitelja niti svoj negativan dojam kvalitete ponuđene hrane i pića te pruženih usluga u objektu P. M. uz osobu tužitelja.

Stoga je prvostupanjski sud na potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete odbio kao neosnovan. 23. Nadalje, sukladno čl. 128. st. 2. Zakona o žigu, protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz čl. 11. ovoga Zakona povrijedila žig te time stekla neku korist, nositelj žiga može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.

24. Tužitelj potražuje od tuženika naknadu koristi tuženika u visini od 10% ostvarenog prihoda od prvog dana neovlaštenog korištenja žiga do podnošenja tužbe u ovom predmetu. Međutim, kako ne raspolaže podacima o ostvarenom prihodu tuženika, navodi da će tužbeni zahtjev u tom dijelu specificirati nakon dostave podataka od strane tuženika.

25. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da tužitelj nije mogao zahtijevati da sud naloži tuženiku dostavu dokumentacije iz koje će se moći utvrditi visina prihoda koje je ostvario od dana početka korištenja registriranog žiga do podnošenja tužbe u ovom predmetu, jer za to nisu bili ispunjeni uvjeti iz odredaba čl. 186.b ZPP-a (tuženik nije prema sadržaju građanskopravnog odnosa s tužiteljem istome dužan položiti račun niti dati pregled neke imovine i obveza, a niti se radi o podacima koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke).

26. Kako tužitelj, unatoč pozivu suda da u određenom roku postavi određeni tužbeni zahtjev za isplatu po ovoj osnovi, nije postupio po rješenju suda, to je prvostupanjski sud pravilno tužbu u dijelu u kojem se ista odnosi na taj neodređeni novčani tužbeni zahtjev odbacio kao nedopuštenu (čl. 186. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 109. ZPP-a).

27. Nadalje, prvostupanjski je sud pravilno primijenio odredbu čl. 132. st. 1. Zakona o žigu kada je donio predloženu privremenu mjeru s obzirom da je pravilno utvrđeno da je tuženik povrijedio tužiteljev figurativni žig P. M. u plavoj boji.

28. Slijedom navedenog, analizirajući i ocjenjujući razloge sadržane u obrazloženju osporene presude i rješenja, a u odnosu na navode žalitelja, a sve u svezi s relevantnim zakonskim odredbama, utvrđenje je suda drugog stupnja da žalitelji nisu uspješno osporili prosudbe i utvrđenja prvostupanjskog suda koji je, u zakonito provedenom postupku, pravilnom primjenom materijalnog prava, donio pravilnu i zakonitu odluku.

29. S obzirom na sve navedeno, navodima svojih žalbi tužitelj i tuženik nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude i rješenja. Žalitelji u žalbi ponavljaju navode koje su iznosili tijekom prvostupanjskog postupka te iznose neargumentirane žalbene razloge kojima ne dovode u pitanje zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda.

30. S obzirom na to da je tužitelj uspio u pogledu tužbenog zahtjeva za utvrđenje povrede njegova registriranog figurativnog žiga P. M. (u odnosu na koji je vrijednost predmeta spora određena u iznosu od 5.000,00 kn) te s tužbenim zahtjevom da se zabrani tuženiku poduzimanje radnji kojima se povređuje navedeni žig (vrijednost predmeta spora 5.000,00 kn), a izgubio je parnicu u pogledu tužbenog zahtjeva za naknadu štete u iznosu od 15.000,00 kn, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da je uspjeh stranaka u ovoj parnici podjednak, slijedom čega je određeno da će svaka stranka snositi svoje troškove parničnog postupka (čl. 154. st. 4. ZPP-a).

31. Kako je prvostupanjski sud valjano obrazložio pobijanu presudu i rješenje, obje žalbe je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 380. t. 2. ZPP-a valjalo odbiti kao neosnovane i prvostupanjsku presudu i rješenje potvrditi.

Zagreb, 25. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća

Draženka Deladio