Poslovni broj: Usž-2133/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc. Mirjane Juričić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Blanše Turić, članova vijeća te više sudske savjetnice – specijalistice Biserke Špoljar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Ž. G., J., kojeg zastupa opunomoćenik M. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda, Z., radi novčane naknade za nezaposlene, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-65/21-6 od 30. ožujka 2022., na sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ž. G. iz J. i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-65/21-6 od 30. ožujka 2022.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-65/21-6 od 30. ožujka 2022., odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda, klasa: UP/II-102-05/17-01/177, urbroj: 344- 116/2-20-02 od 11. prosinca 2020.
2. Protiv navedene presude tužitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije proveo niti jedan dokaz koji je on predložio u tužbi i tijekom postupka, te je bez održavanja i jednog ročišta, bez omogućavanja iznošenja navoda te bez raspravljanja ili stvarne volje da se razmotre dokazni prijedlozi ili predmet tužbe, donio pobijanu presudu, praktički isključivo na temelju jednostranih navoda tuženika. Smisao provođenja rasprave u upravnom postupku nije puko ispunjavanje forme sazivanja ročišta i sastavljanja zapisnika o prisutnim osobama već je smisao da se stvarno omogući strankama u postupku da sukladno članku 34. Zakona o upravnim sporovima iznesu sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predlože dokaze na kojima temelje te činjenice te da sud i stranke stvarno sagledaju činjenice i dokaze s ciljem da se otklone sve nejasnoće i donesu relevantne i valjane odluke, te da se ti dokazi, odnosno oni dokazi za kojima se nakon rasprave između suda i stranaka pokaže potreba, izvedu radi potvrđivanja činjenica na koje ukazuju. Smatra da mu je u potpunosti uskraćena sudska zaštita protiv pobijanog akta tuženika jer, iako je formalno želio ostaviti dojam da to čini, prvostupanjski sud nije pokazao ni najmanju želju proučiti navode tužbe i omogućiti mu dokazivanje navoda u postupku. Lakonski i bez obrazloženja zašto se predloženi dokazi neće izvoditi prvostupanjski sud je ostavio dojam pristranosti i arbitrarnosti, pa pobijana presuda ne zadovoljava kriterije dostatnosti i ozbiljnosti obrazloženja. Ističe da ustavno pravo na pravično suđenje jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela, a arbitraran je pobijani pojedinačni akt jer pri njegovom donošenju prvostupanjski sud, bez razboritih razloga, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis, odnosno isti je pogrešno protumačio i primijenio na način i u mjeri koja konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim. Tužitelj predlaže da ovaj Sud ukoliko to smatra potrebnim, održi raspravu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima, te da poništi prvostupanjsku presudu i sam otkloni nedostatke i presudom riješi stvar na način da usvoji tužbeni zahtjev te mu dosudi troškove postupka.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo da tužitelj u žalbi ne navodi nikakve nove okolnosti ni činjenice vezane uz predmet spora te da ponavlja navode iz tužbe, pa stoga tuženik ostaje pri svemu što je naveo u osporavanom rješenju kao i u odgovoru na tužbu od 30. ožujka 2021., te predlaže da ovaj Sud žalbu odbije i potvrdi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Naime, ovaj Sud nalazi da se pobijana presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima. Naime, prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud, sukladno odredbi članka 33. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja odluke javnopravnog tijela kao i tijekom upravnog spora te je nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu članka 55. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje u postupku, pravilno našao da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
7. Prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo po službenoj dužnosti pokrenulo obnovu postupka okončanog rješenjem od 9. kolovoza 2011., kojim je tužitelju utvrđeno pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uz obrazloženje da je tužitelj sudskom presudom vraćen u radni odnos kod poslodavca D. d.d. te da su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda i primao novčanu naknadu s osnove nezaposlenosti na temelju rješenja o pravu na novčanu naknadu pa se nije mogao smatrati nezaposlenom osobom, a posljedično tome niti ostvariti prava s osnove nezaposlenosti.
8. Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno smatra prvostupanjski sud da je u konkretnom slučaju postupak trebalo obnoviti po odredbi članka 123. stavka 2. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.), kojom je propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, bez vremenskog ograničenja, ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom pitanju kasnije je odlučilo u bitnim točkama drukčije. U tom smislu prvostupanjski sud pravilno upućuje i na odredbe članka 9., 10. stavka 1. te 37. stavka 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, broj 80/08. i 121/10.).
9. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje u provedenom postupku prvostupanjski sud osnovano nalazi da je u konkretnom slučaju poništenje rješenja koje je predmet obnove i donošenje rješenja da tužitelju ne pripada pravo na novčanu naknadu za predmetno razdoblje, ukoliko je nadležni sud kasnije odlučio da je otkaz ugovora o radu kod poslodavca nedopušten zbog čega je toj osobi uspostavljen radni odnos u tom razdoblju ostvaren razlog za obnovu postupka propisan odredbom članka 123. stavka 2. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku.
10. Ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno protumačio i primijenio mjerodavno postupovno i materijalno pravo, postupak proveo sukladno zakonu te svoju odluku dostatno i razumno obrazložio pri tom prihvaćajući razloge koje je iznio i tuženik u pobijanom rješenju kojim je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.
11. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjska presuda temelji se na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, na koje pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede pravila postupka budući da je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima i u obrazloženju svoje presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, sukladno odredbi članka 60. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima.
12. S obzirom da navodi tužitelja u žalbi nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe, te ujedno napominje, da je riječ o istim prigovorima koje tužitelj isticao i u postupku pred prvostupanjskim sudom, o kojima se prvostupanjski sud detaljno očitovao, a s kojim zaključcima se slaže i ovaj Sud.
13. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 25. svibnja 2022.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Mirjana Juričić
