Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj: 31 Zk-11/2022-2

             

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: 31 Zk-11/2022-2

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja A. M. iz R., OIB , zastupanog po punomoćnici N. M. J., odvjetnici iz R., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, rješavajući žalbu predlagatelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Z-16449/2022 od 15. studenog 2022., 13. ožujka 2024.,

 

 

r i j e š i o     j e

 

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj Z-16449/2022 od 15. studenog 2022.

 

              II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu Delnice, brisanje zabilježbe žalbe.

 

 

Obrazloženje

 

              1.Točkom I. izreke pobijanog rješenja odbijen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka kojim je tražio upis prava vlasništva na nekretninama označenim kao k.č.br. 1129/1 i k.č.br. 1129/2 k.o. M. V., na nekretnini označenoj kao k.č.br. 1130 upisana u zk.ul. 50 k.o. M. V. te na dijelu nekretnine označene kao k.č.br. 1125 upisane u zk.ul. 375 k.o. M. V., dok je točkom II. izreke naloženo zabilježba tog rješenja.

 

2.Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi predlagatelj ne pozivajući se izrijekom na niti jedan od žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19; dalje ZZK).

 

3.Žalbenim navodima ističe kako su predmetne nekretnine oduvijek u posjedu predlagatelja i njegovih prednika.

 

4.Predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

5.Žalba je osnovana.

 

              6.Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na ranije navedene nekretnine, uz tvrdnju da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici upisane osobe koje to nisu budući da je stvarni vlasnik istih predlagatelj koji da je pravo vlasništva stekao dosjelošću. Predlagatelj je dostavio e-izvatke iz zemljišnih knjiga, prijepise posjedovnog lista, izvode iz posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana a predložio je i saslušanje svjedoka te provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

 

              7.Prvostupanjski sud je utvrdio da predlagatelj nije u smislu odredbe članka 208. stavak 1. i 3. ZZK te odredbe članka 108. stavak 2. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova ("Narodne novine" broj 81/97) javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva predmetnih nekretnina te je njegov prijedlog odbio.

 

              8.Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. u vezi članka 354. stavka 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od navedenih bitnih procesnih povreda.

 

              9.Također, utvrđeno je i da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, i to odredbu članka 209. stavka 1. ZZK kojom je propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te stavka 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

              10.Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

 

11.Iz navedenih razloga, u konkretnoj situaciji, kada predlagatelj ne posjeduje isprave iz članka 209. stavak 4. ZZka- već smatra da je pravo vlasništva odnosno suvlasništva predmetnih nekretnina stekao dosjelošću, svoje pravo može ostvarivati u parnici, no ne i u okviru pojedinačnog ispravnog postupka.

 

12.Iz navedenih je razloga žalba predlagatelja odbijana kao neosnovana  te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a i članka 149. stavka 3. ZZK.

 

U Rijeci, 13. ožujka 2024.

 

 

                           

Sutkinja

Brankica Malnar, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu