Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 15 Gž Ovr-171/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice E. B. iz B. OIB: …koju zastupa punomoćnik S.Š., odvjetnik u V., protiv ovršenika D.B. iz V., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Ovr-190/2020-21 od 3. ožujka 2022., dana 25. svibnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika D.B. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Ovr-190/2020-21 od 3. ožujka 2022.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditeljice E.B. za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja, riješeno je:

"Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe u ovoj ovršno-pravnoj stvari od 22. studenog 2021. kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovršenik, ne navodeći iz kojih ga žalbenih razloga pobija. U žalbi ističe da pozivom na čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona predlaže ukinuti odluku Općinskog suda u Vukovaru i u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu do završetka parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog zastare jer bi zbog umanjenje realne procjene vrijednosti nekretnine trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te bi ostao bez jedine nekretnine u kojoj živi, na adresi u V., i u kojoj ima uvjete za život sa strujom, vodom i kanalizacijom.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica u cijelosti osporava navode žalitelja te navodi kako se protivila zahtjevu ovršenika za odgodu budući da je isti neosnovan i podnesen isključivo radi odugovlačenja postupka, koji stav je pravilno zauzeo i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju. Točno je da je ovršenik pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog zastare potraživanja, no isto ne utječe na daljnji tijek ovoga postupka budući da sukladno čl. 235. st. 1. t. 2. Zakona o obveznim odnosima zastara ne teče između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. Osim toga, zahtjev ovršenika za odgodom ovrhe ne udovoljava odredbi čl.65. Ovršnog zakona budući da ovršenik ne navodi, a pogotovo ne obrazlaže, niti je ičim učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Nadalje, netočna je tvrdnja ovršenika kako ne posjeduje drugu nekretninu u kojoj bi mogao živjeti budući da je vlasnik nekoliko nekretnina diljem Hrvatske i ima veliki izbor gdje može živjeti. Radi izloženoga, predlaže odbiti žalbu ovršenika kao nesnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je rješenjem o ovrsi posl. broj Ovr-190/2020-2 od 23. studenog 2020., temeljem ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Vukovaru posl. broj P-564/06 od 24. rujna 2007., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice E.B. iz B., OIB: …, na ime uskraćenog uzdržavanja, određena ovrha na nekretninama ovršenika, i to; nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 247 k.o. B. n., koja se sastoji od kč.br. 1399 V. sa 633 m[2] ; dvorište sa 482 m[2] , kuća, br.29, V. sa 99 m , dvorišna zgrada, V. sa 62 m , garaža, V. sa 20 m , u cijelosti i nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 3309 k.o. B., koja se sastoji od kč.br. 1495/3 oranica S. sa 469 m[2] i kč.br. 1495/4 oranica S. sa 234 m , u 1/2 dijela, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Ovrhovoditeljici je određen trošak ovršnog postupka u iznosu od 3.125,00 kn.

6. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. broj Gž Ovr-387/2021-2 od 11. lipnja 2021. žalba ovršenika je odbijena kao neosnovana i potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Vukovaru od 23. studenoga 2020. posl. broj Ovr-190/2020-2., a u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – u daljnjem tekstu: OZ) predmet je vraćen prvostupanjskom sudu, time da postupi u smislu čl. 52. st. 3. OZ i ovršenika zaključkom uputi da u roku od 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe djelomično nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ.

7. Zaključkom suda prvog stupnja od 9. studenog 2021. ovršenik je upućen u roku od 15 dana podnijeti tužbu kojom povodom istaknutog prigovora iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ traži da se ovrha u ovoj ovršno-pravnoj stvari proglasi nedopuštenom.

8. Obzirom da je ovrhovoditeljica podneskom od 3. veljače 2021. i 11. veljače 2021. izvijestila prvostupanjski sud da je ovršenik od ukupnog duga (u iznosu 103.700,00 kn) podmirio iznos od 14.816,47 kn i za taj iznos povukla ovršni prijedlog, a za namiriti još preostaje tražbina u iznosu od 88.883,53 kn, prvostupanjski je sud rješenjem posl. broj Ovr-190/2020-11 od 12. veljače 2021. za iznos od 14.816,47 kn djelomično obustavio ovrhu određenu rješenjem o ovrsi posl. broj Ovr-190/2020-2 od 23. studenog 2020.

9. Ovršenik je 22. studenog 2021. prvostupanjskom sudu podnio zahtjev za odgodu ovrhe u kojem navodi da je protiv ovrhovoditeljice podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom jer je nastupila zastara potraživanja.

10. Ovrhovoditeljica se u podnesku od 30. studenog 2021. protivila prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe. Navodi kako je prijedlog podnesen isključivo radi odugovlačenja postupka, te kako činjenica da je ovršenik pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog zastare potraživanja ne utječe na daljnji tijek ovog postupka jer sukladno odredbi čl. 235. st. 1. Zakona o obveznim odnosima zastara ne teče između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. Osim toga, ovršenik ne navodi niti obrazlaže da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11. Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. U obrazloženju svoje odluke sud navodi kako ovršenik u prijedlogu za odgodu nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu budući uz prijedlog za odgodu nije dostavio niti jedan dokaz kojim bi potkrijepio činjenice postojanja vjerojatnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, dok okolnost što je ovršenik upućen u parnicu ili ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

12. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje jedne od pretpostavki iz toč. 1.

– 11. navedene odredbe.

13. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilan je zaključak suda prvog stupnja kako nije utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe s obzirom da podnesenim prijedlogom za odgodom ovrhe ovršenik nije konkretizirao štetu koju bi provedbom ovrhe trpio niti u čemu bi se ona sastojala, odnosno ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te je pravilno postupio kada je odbio prijedlog za odgodu ovrhu, dok razlozi na koje se ovršenik poziva ne mogu onemogućiti ovrhovoditelja u ostvarenju njegovog prava na prisilno ostvarenje tražbine.

14. Ovršenik u žalbi navodi kako bi provedbom ovrhe ostao bez jedine nekretnine u kojoj ima uvjete za život, međutim, te navode ne dokazuje. Po ocjeni ovog suda, iako su navodi ovršenika neargumentirani i paušalni, valja reći da je potraživanje ovrhovoditeljice zasnovano na pravomoćnoj i ovršnoj sudskoj odluci te da je predmetni ovršni postupak nužno provesti kako bi se realiziralo pravo ovrhovoditeljice te time postigao cilj zbog kojeg je ovršni postupak pokrenut. U ovom slučaju, radi se o suprotstavljenim privatnim interesima dvije fizičke osobe, a mehanizmi vaganja suprotstavljenih privatnih interesa stranaka utjelovljeni su kroz pravne propise koji omogućavaju strankama zaštititi njihova prava, pa i pravo na dom, pokretanjem odgovarajućih postupaka i izjavljivanjem dopuštenih pravnih lijekova. Osim toga, ovršenik sadržajno ističe prigovor prava na dom, kojeg je već istakao u žalbi protiv rješenja o ovrsi i o kojem je već odlučio Županijski sud u Osijeku prilikom rješavanja po žalbi u odluci posl. br. Gž Ovr-387/2021-2 od 11. lipnja 2021., utvrdivši da je neosnovano pozivanje ovršenika na to da mu kuća koja je predmet prodaje služi kao jedina nekretnina za stanovanje, budući se u konkretnom slučaju ovrha provodi vezano za privilegirana potraživanja na ime uzdržavanja (čl. 80. st. 1. OZ), gdje nema mjesta utvrđivanju postojanja pretpostavki da li je ovršeniku povrijeđeno pravo na dom.

15. Kako se nisu ostvarili žalbeni razlozi, te kako prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u daljnjem tekstu: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje odnosno odlučiti kao u toč. I izreke ove drugostupanjske odluke.

16. Odlučujući o zahtjevu ovrhovoditeljice za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu, isti je odbijen pod toč. II izreke ove drugostupanjske odluke, s obzirom da sastav odgovora na žalbu nije bio potreban radi vođenja ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP).

Zadar, 25. svibnja 2022.

Nacrt odluke izradila

Sutkinja

viša sudska savjetnica

Blanka Pervan

Ivana Festini