REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Zagreb-Sesvete, Industrijska 15

Poslovni broj 20 Ovr-122/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, po sucu Tomislavu Šimiću, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista Marije Mihaljević, u ovršnom postupku ovrhovoditelja P.-B. Z., ..., V./B., OIB:..., protiv ovršenice D. S., D. S., ..., OIB:...,zastupane po punomoćnici N. L., odvjetnici u D. S., ..., radi izravne naplate, bez održavanja ročišta, 24. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog ovršenice od 8. veljače 2022., za proglašenje pljenidbe i prijenosa plaće nedopuštenim, podredno, prijedlog da sud donese rješenje kojim se ovršenica upućuje u parnicu, kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 8. veljače 2022. podnijela ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa plaće nedopuštenim.

U podnesenom prijedlogu ovršenica u bitnome navodi kako 26. lipnja 2006. ovrhovoditelj zatražio pljenidbu plaće ovršenice na temelju Suglasnosti o zapljeni od 10. veljače 2005. od njezina poslodavca A. d.o.o. (tada V. d.o.o.) te je poslodavac do 2009. ili 2010. plijenio dio plaće ovršenice i isplaćivao je ovrhovoditelju, kada je poslodavac, iz ovršenici nepoznatih razloga prestao sa ustezanjem dijela plaće sve do siječnja 2022. Ovršenica je navela kako je uz navedenu Suglasnost o zapljeni ovrhovoditelj imao kao osiguranje povrata zajma imao na raspolaganju akceptiranu bjanko-mjenicu koju je također mogao koristiti za naplatu svoje tražbina, ali isti to nije učinio. Smatra da je pljenidba plaće nedopuštena jer je prošao desetogodišnji rok zastare u kojem je ovrhovoditelj mogao tražiti naplatu temeljem naprijed navedene Suglasnosti o zapljeni, a da osim toga ovrhovoditelj traži i zakonsku zateznu kamatu prema domicilnim propisima suprotno ugovorenoj zakonskoj zateznoj kamati prema Ugovoru o otplati kredita od 15. veljače 2005. (čl. 1) za koji je izdana predmetna Suglasnost o zapljeni kao osiguranje otplate kredita. Zbog svega navedenog ovršenica zahtjeva od naslovnog suda da sud donese rješenje kojim se proglašava pljenidba plaće nedopuštenom, podredno da sud donese rješenje kojim se ovršenica upućuje u parnicu. U prilogu podnesenog prijedloga ovršenica je dostavila presliku zahtjeva ovrhovoditelja od 26. lipnja 2006. poslodavcu ovršenice uz Suglasnost o zapljeni od 16. veljače 2005. (list 4-6 spisa), presliku Ugovora o kreditu od 15. veljače 2005. (list 8-10 spisa), e-mail korespodenciju između poslodavca i punomoćnika ovrhovoditelja od 10. siječnja 2022. (list 11 spisa), kartica dugovanja na dan 7. siječnja 2022. (list 13- 21 spisa).

2. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa plaće nedopuštenim, podredno, prijedlog da sud donese rješenje kojim se ovršenica upućuje u parnicu je nedopušten.

3. Čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) propisano je da ovršenik može, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprava iz čl. 209. st. 1. OZ – a, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji (FINA) da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4. Obzirom na navode ovršenice i isprave koje je ista priložila uz prijedlog od 8. veljače 2022., očito je da se prisilna naplata tražbine ovrhovoditelja ne provodi na novčanim sredstvima – računima ovršenice, već na njezinoj plaći, dakle protiv ovršenice nije pokrenut postupak izravne naplate, na temelju isprava iz čl. 209. st.1. OZ – a pa sud nije prijedlog ovršenice razmatrao kao prijedlog iz čl. 210. st. 1. OZ –a, već kao prijedlog iz čl. 202. st. 12. OZ – a kojim ovršenik predlaže sudu proglasiti nastavak pljenidbe i prijenosa plaće nedopuštenim.

5. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava su pravna sredstva putem kojih sud pruža ovršeniku pravnu zaštitu isključivo u postupku izravne naplate (čl.210.st.1. OZ-a), a iznimno je izvan postupka izravne naplate dopušteno (na odgovarajući način) postaviti jedan od pravozaštitnih zahtjeva iz čl.210. OZ, u slučajevima iz čl.202.st.12. OZ – a. Naime, radi se u slučajevima u kojima se prisilna naplata provodi na plaći ovršenika (na temelju zapljene po pristanku dužnika iz čl.202.st.1. OZ–a), a došlo je do promjene na strani ovrhovoditelja odnosno ovršenika uslijed čega se razlikuju vjerovnik odnosno dužnik iz ovršne isprave. U tim slučajevima prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašteni su pred nadležnim sudom, odgovarajućom primjenom čl.210. OZ – a, tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno donošenje rješenja kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim.

Dakle, mogućnost primjene odredbe čl. 210. OZ-a i kod Suglasnosti o zapljeni je predviđena samo za prvobitnog ovrhovoditelja (vjerovnika) ili novog ovršenika (dužnika) iz odredbi čl. 202. st. 9., 10. i 11. OZ-a, a što ovršenica nije. (Tako i u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.broj: Gž Ovr-3223/2019-2 od 19. listopada 2020.).

6. Kako iz prijedloga ovršenice ne proizlazi da je došlo do promjene na strani ovršenice (dužnik iz ovršne isprave – Suglasnosti o zapljeni novčanih primanja od 16. veljače 2005. (list 6 spisa) je upravo ovršenica, niti da je prijedlog iz čl.202.st.12. OZ – a podnio raniji ovrhovoditelj budući da nije došlo do promjene na strani ovrhovoditelja, dakle vjerovnik iz ovršne isprave jest ovrhovoditelj, to je sud na temelju čl.202.st.12. OZ – a ocijenio podneseni prijedlog ovršenice, kao nedopušten. Također, iz istih razloga je i prijedlog da sud donese rješenje kojim se ovršenica upućuje u parnicu, nedopušten budući da ovršenik u sudskoj ovrsi (što nije ovaj postupak prisilnog ostvarenja tražbine-zapljena po pristanku dužnika) može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi, žalbu nakon proteka roka i prijedlog za odgodu ovrhe (sukladno čl.50.,53. i 65. OZ-a) te se pod ispunjenjem pretpostavki iz čl. 52. st. 1. i 3. OZ-a ovršenik zaključkom upućuje u parnicu zbog razloga zbog kojih je izjavio žalbu, odnosno odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl.50. i 53. OZ-a) se podredno primjenjuju na odgovarajući način u postupku izravne naplate (čl. 210. st. 2. OZ-a), a iznimno izvan postupka izravne naplate, u slučajevima iz čl.202.st.12. OZ, što nije konkretan slučaj, a kako je prethodno obrazloženo.

7. Slijedom svega obrazloženog, riješeno je kao u izreci.

U Sesvetama 24. svibnja 2022.

Sudac

Tomislav Šimić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje županijski sud. Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalist Marija Mihaljević,v.r.

Dostaviti:

1. Ovršenici po punom..