Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 17 Gž Ovr Ob-46/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja J. P. iz K. S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku mr. sc. D. C., odvjetniku u Z., protiv ovršenice M. P. iz Z., OIB: …, radi izdavanja europskog naloga za blokadu računa, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-193/18-8 od 19. travnja 2022., dana 24. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-193/18-8 od 19. travnja 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog za ovrhu podnijet 24. listopada 2018.

2. Protiv rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku utvrdio :

- da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu kojim je temeljem ovršne isprave presude posl. broj P2-1712/13 od 30. svibnja 2017., predložio provedbu europskog naloga za blokadu računa na novčanim sredstvima ovršenice,

- da je zaključkom od 12. prosinca 2018. ovrhovoditelj pozvan da dopuni prijedlog za ovrhu na način da naznači adresu prebivališta ovršenice,

- da je ovrhovoditelju rok za postupanje po zaključku od 12. prosinca 2018. produljen za 60 dana,

- da je podneskom od 1. travnja 2019. ovrhovoditelj predložio da sud zatraži podatke o prebivalištu ovršenice od nadležnog tijela S. R. Nj.,

- da je ovrhovoditelj podneskom od 1. travnja 2019. nije ispravio i dopunio prijedlog za ovrhu.

5. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je primjenom odredbe čl.109. st. 4. ZPP odbacio prijedlog za ovrhu koji je ovrhovoditelj podnio 24. listopada 2018.

6. Međutim, utvrđenja suda prvog stupnja su pogrešna, te je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje na koje je pogrešno primijenio materijalno pravo pri čemu je i počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka.

7. Prije svega, potrebno je navesti da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu, što je posljedično dovelo do toga i da je pogrešna odluka suda prvog stupnja o odbacivanju prijedloga za ovrhu. Naime, ovrhovoditelj nije podnio prijedlog za ovrhu kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja, već je podnio zahtjev za europski nalog za blokadu računa predviđen odredbama Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima (Službeni list Europske unije, L 189 od 27.6. 2014. - u daljnjem tekstu: Uredba 655/2014) koji se podnosi u standardiziranom obrascu propisanom Provedbenom uredbom komisije (EU) 2016/1823 оd 10. listopada 2016. o uspostavi obrazaca koji se navode u Uredbi (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima (Službeni list Europske unije, L 283 od 19. 10. 2016. - u daljnjem tekstu: Provedbena uredba 2016/1823).

8. Ovrhovoditelj je dakle, na standardiziranom obrascu propisanom odredbama Provedbene uredbe 2016/1823 podnio zahtjev za europski nalog za blokadu računa (list 16-29 spisa), pa sud nikako nije mogao odbacivati prijedlog za ovrhu jer prijedlog za ovrhu nije niti podnijet. Okolnost što je ovrhovoditelj zajedno s obrascem podnio i podnesak (list 1-5 spisa) kojeg je, uzgred rečeno, također nazvao zahtjev za europski nalog za blokadu računa, a kojim je, izvan podataka koje zahtijeva obrazac, obrazložio činjeničnu i pravnu osnovu svoga zahtjeva nikako ne znači da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu.

9. Dakle, ovrhovoditelj je podnio zahtjev za europski nalog za blokadu računa, a ne prijedlog za ovrhu kako je to pogrešno utvrdio sud prvog stupnja. Slijedom toga, za ocjenu potpunosti i osnovanosti takvog zahtjeva mjerodavne su odredbe Uredbe 655/2014 i Provedbene uredbe 2016/1823, čije su odredbe su, sukladno čl. 288. st. 2016/C 202/01), obvezujuće, te se 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (

neposredno primjenjuju u državama članicama, a ne odredbe OZ koje propisuju sadržaj prijedloga za ovrhu. Unutarnje pravo države članice odnosno u ovom konkretnom slučaju pravo Republike Hrvatske primjenjuje se samo na postupovna pitanja koja nisu posebno uređena Uredbom 655/2014 i Provedbenom uredbom 2016/1823.

10. Sadržaj zahtjeva naloga za blokadu propisan je odredbom čl. 8. Uredbe 655/2014, pa je sud prvog stupnja primjenjujući neposredno predmetnu odredbu Uredbe 655/2014, bio dužan ispitati da li ovrhovoditeljev zahtjev sadrži sve podatke koji su propisani tim člankom uredbe. Uvidom u ovrhovoditeljev zahtjev utvrđeno je da je ovrhovoditelj u istome naveo adresu ovršenice (točka 3. zahtjeva) i to upravo adresu na kojoj ovršenica ima prijavljeno prebivalište (list 32 spisa), pa stoga nije bilo osnove da ovrhovoditeljev zahtjev odbacuje. To pogotovo što je ovrhovoditelj podneskom od 1. travnja 2019. zatražio i da sud službenim putem pribavi adresu ovršenice u S. R. Nj., što je i sukladno s odredbom čl. 148. ZPP, o kojem prijedlogu sud nije donio bilo kakvu odluku, a niti o tom prijedlogu pobijano rješenje sadrži bilo kakvo obrazloženje. U svakom slučaju nije bilo osnove da sud odbacuje ovrhovoditeljev zahtjev jer u slučaju ako ovrhovoditelj po pozivu suda ne ispravi ili dopuni zahtjev za nalog za blokadu računa, tada se sukladno odredbi čl. 17. st. 3. Uredbe 655/2014 isti odbija, a ne odbacuje. U tom slučaju rok za žalbu protiv takvog rješenja nije 8 dana kako je to u uputi o pravnom lijeku naveo sud prvog stupnja, već 30 dana kao je to propisano odredbom 21. st. 2. Uredbe 655/2014.

11. U konkretnom slučaju, dakle sud prvog stupnja je pogrešno utvrdio činjenično stanje, te je nepravilno primijenio odredbu čl. 109. st. 4. ZPP, što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke čime je počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.

12. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu ovrhovoditelja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

13. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će imajući u vidu da je ovrhovoditelj podnio zahtjev za europski nalog za blokadu računa, a ne prijedlog za ovrhu, ponovno ocijeniti potpunost zahtjeva u smislu odredbe čl. 8. Uredbe 655/2014, te će o istome donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku. Pritom će, ako ocijeni da je zahtjev ovrhovoditelja potpun, imati i u vidu da je ovrhovoditelj u okviru zahtjeva za europski nalog za blokadu računa podnio i zahtjev za dobivanje podatka o računu (točka 7. zahtjeva) u kojem slučaju je sud prvog stupnja dužan postupiti sukladno odredbi čl. 14. Uredbe 655/2014.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 24. svibnja 2022.

Sudac:

Robert Jambor, v.r.