Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 79 Gž-565/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. tužiteljice Lj. B. R. iz M., OIB: … i 2. tužiteljice L. P. iz M., OIB: …, obje zastupane po punomoćniku M. V., odvjetniku u P., protiv 1. tuženika M. Ž. iz S., OIB: … i 2. tuženice I. Ž. iz S., OIB: …, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 1. i 2. tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-29/2022-3 od 20. siječnja 2022., dana 24. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 1. tužiteljice Lj. B. R. i 2. tužiteljice L. P. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-29/2022-3 od 20. siječnja 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog tužiteljica od 19.siječnja 2022. za zabilježbu spora na nekretnini tuženice kčbr.1139/2 k.o. M.

2. Protiv navedenog rješenja žale se 1. i 2. tužiteljice zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19

- dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i odredi predložena zabilježba spora.

3. Žalba 1. i 2. tužiteljica je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je nalazi da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

5. Sud prvog stupnja odbija prijedlog tužiteljica za zabilježbu spora na nekretnini tuženice kčbr.1139/2 k.o. M., polazeći od utvrđenja da je predmet tužbenog zahtjeva tužiteljica zaštita od uznemiravanja prava vlasništva i uklanjanje izgrađenog objekta na nekretnini 2. tuženice, pa je razvodno da odluka o tužbenom zahtjevu ne može neposredno utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava, radi čega nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19 – dalje: ZZK).

6. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, pa ju prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

7. Predmet spora u konkretnoj stvari je zahtjev 1. i 2. tužiteljica radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva tužiteljica na kč.br. 1139/6 upisane u zk.ul. 1368 k.o. M., i kč.br. 288/1 upisane u zk.ul. 1991 k.o. M., te uspostva prijašnjeg stanja nekretnine tužiteljica i nekretnine tuženika, kč.br. 1139/1 upisane u 1883 k.o. M., na način da 1. i 2. tuženici sa svoje nekretnine uklone izgrađeni objekt, pobliže opisan u izreci presude, sve prema tehničkom nacrtu i skici lica mjesta iz mišljenja vještaka geodetske odnosno građevinske struke, te zabranu ubuduće na isti ili sličan način vršiti uznemiravanje prava vlasništva 1. i 2. tužiteljica.

8. Institut zabilježbe spora normiran odredbama čl. 86. ZZK i to kao upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava (st. 1.), pri čemu zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (st. 2.), a u slučaju kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom red koje mu je bilo osigurano zabilježbom (st. 3.)

9. Da bi se, dakle, prema naprijed navedenoj zakonskoj odredbi čl. 86. st. 1. ZZK mogao dopustiti upis zabilježbe spora potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke. Prva je da se radi o sporu ili postupku o knjižnom pravu koji se vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a druga je da bi ishod tog spora ili postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ispunjeni.

10. Naime, predmet spora je zabrana uznemiravanja prava vlasništva 1. i 2. tužiteljica, i uklanjanje izgrađenog objekta, pa evidentno zabilježba spora nema značaj kakav iziskuje dikcija odredbe čl. 86. ZZK prema kojoj je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede zemljišnoknjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

11. Iz prethodno navedenog jasno proizlazi da je nužna pretpostavka osnovanosti i dopustivosti zabilježbe spora da upravo stranka koja predlaže zabilježiti neki spor u zemljišnu knjigu pretendira na određenom zemljišnoknjižnom pravu. No, u konkretnom slučaju, predmet postupka za koji 1. i 2. tužiteljice (predlagateljice) predlažu odrediti zabilježbu spora takav je zahtjev (radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva nekretnine i rušenje izgrađenog objekta na nekretnini, koja je pritom vlasništvo samo 2. tuženice) koji , sve i da se tom postupku prihvati kao osnovan, ne bi mogao izravno utjecati na knjižna prava, i to njihovo stjecanje, promjenu, prestanak ili ograničenje, što 1. i 2. tužiteljice žalbom u biti niti ne spore.

12. Pored navedenog, suprotni žalbeni navodi koji predstavljaju iznošenje vlastitih pravnih shvaćanja koja nemaju uporišta u mjerodavnim zakonskim odredbama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio nisu od utjecaja na pravilnost pobijane odluke.

13.Stoga je, primjenom odredbe čl. 380.toč.2. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 24. svibnja 2022.

Sutkinja:

Milena Frankić, v.r.