Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: K-11/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Višnje Strinić, kao predsjednice vijeća, te suca Damira Romca i sudaca porotnika A. M., S. Đ. i P. B., kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vesne Šarolić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika M. P., zbog proupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO-5/2022 od 9. veljače 2022., nakon javno održane i zaključene rasprave te objavljene presude 24. svibnja 2022. godine u nazočnosti okrivljenika M. P., branitelja okrivljenika, I. S., odvjetnika u Splitu, zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, M. M.,

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08)

u t v r đ u j e  s e

da je

OKRIVLJENI: M. P., OIB: …, zvani …, sin pokojnog A. i pokojne I. rođene Š., rođen … u S., gdje i prebI., državljanin R H , kuhar, sa završenom trogodišnjom ugostiteljskom školom, nezaposlen,

bez primanja, bez imovine, neoženjen, bez djece,

ne vodi se drugi kazneni postupak, u istražnom zatvoru po rješenju suca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-44/2022 koji se računa od 23. prosinca 2021. u 15:25 sati,

22. prosinca 2021. u vremenu od 19:30 sati do 24 sata u S., u stanu broj 16. na šestom katu u kojem su zajedno stanovali, u stanju psihoze, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja, niti vladati svojom voljom, u cilju oduzimanja života svojoj majci I. P. , svjestan i htijući da ona pri tom trpi velike tjelesne bolove i snažan strah za vlastiti život, najmanje osam puta je snažno udario šakama po glavi, licu, vratu, prsima i ruci, zadavši joj prijelom nosnih kostiju s pomakom i krvarenje u meke moždanice, koje su teške tjelesne ozljede, te krvne podljeve kože glave, vrata, prsnog koša i gornjeg desnog uda, krvarenje u oba oka, razderno-gnječne rane glave, krvne podljeve sluznice usana usta s razdorom gornjeusnog frenuluma, krvne podljeve mekog oglavka, koji su lake tjelesne ozljede, te joj kuhinjskim nožem ukupne duljine 34,5 centimetara, a duljine oštrice 21 centimetar najmanje jednom snažno razrezao vrat povukavši snažno oštricu noža preko njezinog vrata od ispod desnog uha gotovo vodoravno do ispod lijevog uha, a dok se branila spomenutim nožem je zarezao po lijevoj šaci, zadavši joj osim male rezne rane lijeve šake kao lake tjelesne ozljede, dvije rezne rane vrata s oštećenjem jezične kosti, podčeljusne žlijezde desno i ostalih dijelova istog područja, s posljedičnim vanjskim akutnim iskrvarenjem, zbog kojih je reznih rana vrata kao osobito teških tjelesnih ozljeda umrla, prethodno trpeći velike tjelesne bolove i snažan strah za vlastiti život,

dakle, u neubrojivom stanju, drugoga ubio na okrutan način,

čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – teško ubojstvo - opisano u članku 111. točka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje u tekstu: KZ/11) u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11.

Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“, broj 66/14. - dalje u tekstu ZZODS) okrivljenom M. P.

o d r e đ u j e s e

PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI.

Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11 trajno se oduzima kuhinjski nož, ukupne dužine 34,5 cm, a duljine oštrice 21 cm, koji je izuzet od strane kriminalističkog tehničara Policijske uprave splitsko-dalmatinske 23. prosinca 2021. prilikom očevida poduzetog u stanu obitelji P. na adresi …u S., a koji nož će se po pravomoćnosti ove presude uništiti.

Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni M. P. se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

Obrazloženje

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 9. veljače 2022. pred ovim sudom optužnicu pod brojem KO-DO-5/2022 od 9. veljače 2022., protiv okrivljenog M. P., zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, s prijedlogom da se utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo, i to u stanju neubrojivosti, sa zahtjevom da mu se odredi prisilni smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“, broj 76/14.).

Prije početka rasprave, a na temelju članka 552. stavak 2. ZKP/08 stalna sudska vještakinja prof. dr. D. B. , je 24. svibnja 2022. u nazočnosti predsjednice i članova vijeća, zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu i branitelja okrivljenika, ispitala okrivljenika radi ocjene okolnosti njegove raspravne sposobnosti iz članka 325. stavak 5. ZKP/08, točnije je li isti sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje i njihove posljedice, te se sporazumijevati s braniteljem i davati mu upute.

Nakon što je obavila razgovor s okrivljenim M. P., a u nazočnosti predsjednice i članova vijeća, branitelja okrivljenika i zastupnice optužbe, stalna sudska vještakinja je navela kako je isti aktualno očuvanih kognitivnih funkcija, da ne doživljava halucinatorne fenomene pa stoga da može pratiti tijek rasprave i sudjelovati u predlaganju dokaza i savjetovati se sa svojim odvjetnikom, odnosno da je raspravno sposoban.

Prilikom očitovanja o optužnom aktu, okrivljenik je izjavio da se smatra krivim za protupravno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret te da će iskoristiti svoje zakonsko pravo neiznošenja obrane i da nije voljan odgovarati na ničija pitanja (list 482 spisa).

U dokaznom postupku ispitana je stalna sudska vještakinja za psihijatriju prof. dr. D. B. te stalna sudska vještakinja za sudsku medicinu prof. dr. M. D.

Nadalje, u dokaznom postupku, a suglasnošću stranaka pročitan je Zapisnik o ispitI.nju svjedokinje A. R. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 29. prosinca 2021. (listovi 102-106), Zapisnik o ispitI.nju svjedoka A. B. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 28. prosinca 2021. (listovi 68-71), Zapisnik o ispitI.nju svjedoka D. R. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 29. prosinca 2021. ( listovi 98-101), Zapisnik o ispitI.nju svjedoka J. P. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 4. siječnja 2022. (listovi 147-149), Zapisnik o ispitI.nju svjedokinje M. M. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 28. prosinca 2021. (listovi 75-78), Zapisnik o ispitivanju svjedokinje K. B. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 28. prosinca 2021. (listovi 79-82), Zapisnik o ispitI.nju svjedokinje M. V. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 10. siječnja 2022. (listovi 259-261), Zapisnik o ispitI.nju svjedokinje M. J. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 7. siječnja 2022. (listovi 256-258), Zapisnik o ispitI.nju svjedoka M. B. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu 28. prosinca 2021. (listovi 72-74), Biološko vještačenje Centra za forenzična ispitI.nja, istražI.nja i vještačenja "I. V." od 9. veljače 2022. (listovi 353-361 i izvornik tog vještačenja na listovima 411-420 spisa), analiza alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za M. P. od 5. siječnja 2022. s obrascima AUK-2 i AUK-1 (listovi 328-335) i Daktiloskopsko vještačenje Centra ... I. V. od 25. siječnja 2022. (listovi 337-344 i izvornik tog vještačenja na listovima 386-391 spisa) i Toksikološko vještačenje okrivljenika na droge sačinjeno po Centru za forenzična ispitI.nja, istražI.nja i vještačenja "I. V." od 9. veljače 2022. (listovi 397-399 spisa). U daljnjem tijeku dokaznog postupka pregledan je i pročitan Zapisnik o očevidu na mjestu počinjenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu od 29. prosinca 2021. (listovi 111-118) i kriminalističko-tehničko izvješće od 28. prosinca 2021. (listovi 126-128), Zapisnik o očevidu na tijelu i odjeći okrivljenika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 23. prosinca 2021. (listovi 129-130) i kriminalističko-tehničko izvješće od 27. prosinca 2021. (listovi 133-134), Zapisnik o očevidu na tijelu i odjeći žrtve Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 24. prosinca 2021. (listovi 135-137), kriminalističko-tehničko izvješće (listovi 138-139) i zapisnik o utvrđI.nju identiteta žrtve od 27. prosinca 2021. (list 140), Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta-odjeće od okrivljenika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Službe za očevide i kriminalističku tehniku serijskog broja 00081316 od 23. prosinca 2021. (list 131), Ispis poruka iz mobitela M. B. (listovi 32-36), Zapisnik o obdukciji sačinjen u Kliničkom bolničkom centru S., Kliničkom zavodu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, Katedri za sudsku medicinu od 24. prosinca 2021. (listovi 161- 164), Zdravstveni karton okrivljenika u preslici (listovi 308-318), Medicinska dokumentacija o psihijatrijskom liječenju okrivljenika (listovi 155-159 i 272-277), Izvješće Centra za socijalnu skrb S. od 25. siječnja 2022. (list 345), Medicinska dokumentacija o ozljedama okrivljenika (listovi 18-20,132), te se pregledava Fotodokumentacija očevida na mjestu počinjenja (listovi 169-206), fotodokumentacija očevida na tijelu i odjeći okrivljenika (listovi 207-228), i reproducira se CD medij s fotodokumentacijom (list 7), pregledava se situacijski plan mjesta počinjenja (listovi 141-143), Fotodokumentacija obdukcije u papirnatom obliku (listovi 229-239) i na CD mediju (list 97).

Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze.

Na kraju dokaznog postupka pregledan je i pročitan Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 39) i Izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 40).

Prilikom ispitI.nja u svojstvu osumnjičenika u policiji, okrivljeni M. P. je iskoristio svoje zakonsko pravo i nije iznosio obranu.

Državni odvjetnik je u prisutnosti vještaka sudske psihijatrije i okrivljenikovog branitelja pokušao ispitati okrivljenika, ali se okrivljenika nije moglo ispitati zbog njegove raspravne nesposobnosti, koju je utvrdila stalna sudska vještakinja prof. dr. D. B.

Kako je već naprijed navedeno okrivljenik je iskoristio svoje zakonsko pravo pa ni na raspravi nije iznio obranu niti je bio voljan odgovarati na pitanja.

Nakon ovako provedenog postupka ovaj sud smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljeni M. P. počinio protupravno djelo zakonskih obilježja iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, a na način kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude.

Okrivljenik u svom očitovanju o optužnici priznaje počinjenje predmetnog protupravnog djela, a osim toga na zaključak suda da je isti počinio protupravno djelo za koje se predmetnom optužnicom tereti proizlazi iz iskaza svjedoka, zapisnika o očevidu, zapisnika o obdukciji, sudsko-medicinskog i biološkog vještačenja.

Tako je u Zapisniku o očevidu na mjestu počinjenja navedeno kako je pronađeno žrtvino mrtvo tijelo u ležećem položaju na leđima na krevetu u spavaćoj sobi, umotano u posteljinu te da su u stanu pronađeni tragovi nalik krvi, a u perilici kuhinjski nož ukupne duljine 34,5 centimetara, a duljine oštrice 21 centimetar, širine sječI. 4,5 centimetara, s tragovima nalik krvi na dršku. Prema zapisniku o očevidu na rukavima i nogavicama odjeće koju je okrivljenik imao na sebi pronađeni su tragovi nalik krvi. Navedeno je razvidno i iz fotodokumentacije i situacijskog plana.

Uvidom u Zapisnik o obdukciji i fotodokumentaciju utvrđeno je kako je žrtva I. P. zadobila ozljede prijelom nosnih kostiju s pomakom i krvarenje u meke moždanice, koje su teške tjelesne ozljede, te krvne podljeve kože glave, vrata, prsnog koša i gornjeg desnog uda, krvarenje u oba oka, razderno-gnječne rane glave, krvne podljeve sluznice usana usta s razdorom gornjeusnog frenuluma, krvne podljeve mekog oglavka, koji su lake tjelesne ozljede, male rezne rane lijeve šake kao lake tjelesne ozljede, dvije rezne rane vrata s oštećenjem jezične kosti, podčeljusne žlijezde desno i ostalih dijelova istog područja, s posljedičnim vanjskim akutnim iskrvarenjem. Također, utvrđena je opća slabost tijela (pothranjenost), gljivična bolest pluća i priraslice porebrica, a kao uzrok smrti I. P. navedene su rezne rane vrata.

Prema provedenom sudsko-medicinskom vještačenju i usmenoj dopuni tog vještačenja na raspravi oštećena-žrtva je umrla nasilnom smrću zbog reznih rana vrata, te je zadobila ozljede opisane u izreci presude. Dvije rezne rane vrata s oštećenjem jezične kosti, podčeljusne žlijezde desno i ostalih dijelova istog područja s posljedičnim vanjskim akutnim iskrvarenjem su teške tjelesne ozljede koje su je dovele do smrti. Stalna sudska vještakinja prof. dr. M. D. je utvrdila kako su te dvije rezne rane vrata s oštećenjima kosti i žlijezde nastale povlačenjem po vratu oštrice noža ili nožu sličnog sredstva, što je mogao biti nož izuzet tijekom očevida opisan u spisu, silom jačeg intenziteta, dok je jedna mala rezna rana lijeve šake nastala povlačenjem po koži oštrice noža ili nožu sličnog sredstva, moguće noža opisanog u spisu, silom slabe jačine. Ako je žrtvin vrat bio naboran, moguće je da iz jednog reza nastanu dvije rezne rane. Prijelom nosnih kostiju s pomakom i krvarenje u meke moždanice predstavljau svaka za sebe (običnu) tešku tjelesnu ozljedu. Krvni podljevi kože glave, vrata, prsnog koša i gornjeg desnog uda, krvarenje u oba oka, razderno- gnječne rane glave, krvni podljevi sluznice usana usta s razdorom gornjousnog frenuluma, mala rezna rana lijeve šake, te krvni podljevi mekog oglavka su svaki za sebe laka tjelesna ozljeda. Te ozljede, izuzev rezne rane lijeve šake, to jest opisani krvni podljevi i prijelom nosnih kostiju, nastale su višestrukim, najmanje njih osam, udarcima tupo-tvrdim predmetom na primjer šakom. Razderno-gnječna rana glave čeono-tjemeno lijevo mogla je nastati udarcem hrpta noža. Manji plavkasti hematom duž grana donje čeljusti, kao i manji okruglasti krvni podljevi kože u području obje ključne kosti mogli su nastati stiskanjem prstima. Udarci su u pogledu krvnih podljeva bili slabi do srednje jaki, dok su u pogledu prijeloma nosnih kostiju i krvarenja u meke moždanice udarci bili srednje do jake sile.

Vještakinja za sudsku medicine se izjasnila da nije moguće odrediti redoslijed nastanka ozljeda, ali je osnovano pretpostaviti da su rezne rane vrata nanesene posljednje u dinamici ozljeđI.nja. Žrtva se u trenutku nanošenja ozljeda nalazila okrenuta sučelice prema osobi koja joj je ozljede zadavala ili pri nekom malom otklonu udesno ili ulijevo. Smjer povlačenja sječI. bio je od desno gore ispod kuta desnog uha, prema lijevo dolje, prelazeći u gotovo vodoravnu ranu koja završava na sedam centimetara ispod lijevog uha. Ako je počinitelj dešnjak koji sredstvo-sječivo drži u desnoj ruci, onda se žrtvi nalazio sučelice u trenutku zadavanja tih ozljeda. Nije moguće odrediti u kojem položaju u prostoru su se nalazili žrtva i počinitelj u vrijeme ozljeđI.nja, a njihov položaj u prostoru, kao i međusobni položaj počinitelja i žrtve, su se mogli mijenjati. Sve ozljede nanesene su dok je žrtva bila žI.. Plitka rezna rana na hrptu lijeve šake, kao i manji plavkasti krvni podljevi kože s vanjske strane donjeg dijela desne podlaktice i na hrptu desne šake, s obzirom na lokaciju mogu biti obrambene ozljede. Pronalazak dlaka kose na desnoj i lijevoj šaci te među prstima ruku žrtve mogao bi značiti da se žrtva branila od napada. Nije moguće odrediti koliko je trajala dinamika ozljeđI.nja, niti je moguće odrediti koliko je vremena prošlo od trenutka nanošenja ozljeda do smrti žrtve. Ni jedna od zadobivenih ozljeda nije bila takvih karakteristika da je morala dovesti do gubitka svijesti. Žrtva je zasigurno izgubila svijest u trenutku kada je zbog reznih rana vrata dovoljno iskrvarila.

Žrtva je trpjela fizičke bolove srednje jakog do jakog intenziteta tijekom ozljeđI.nja. Ti bolovi trajali su do trenutka gubitka svijesti, a njihova ukupna duljina trajanja ovisila je o tome koliko je trajala dinamika nanošenja ozljeda. Žrtva je trpjela i psihički strah jakog intenziteta za svoj život zbog ozljeđI.nja šakom, a posebice i nožem, osobito s obzirom na okolnost da je bila sama u stanu s počiniteljem i fizički slabija od njega. Taj strah trajao je do trenutka dok žrtva nije izgubila svijest. Žrtva nije bila posebno ranjI. zbog teže tjelesne smetnje. Medicinska intervencija nije mogla spasiti život žrtve nakon nanesenih reznih rana vrata. Žrtvina smrt je nastupila 22. prosinca 2021., s obzirom na vrijeme mrtvačke ukočenosti i zelenkasto prebojenje donjeg dijela trbuha.

Nadalje, sudsko-medicinskim vještačenjem je utvrđeno kako je okrivljenik zadobio oguljotinu kože u području zgloba petog prsta desne šake s petom kosti zapešća s hrptene strane, te otok hrpta desne šake, što su pojedinačno i u svom zbroju lake tjelesne ozljede koje su nastale kao posljedica udarca/udaraca šakom o neki tupo-tvrdi predmet ili udarcem/udarcima nekim tupo-tvrdim predmetom u taj dio tijela kao i udarcima šakom po žrtvi. Vještakinja prof. dr. D. je navela kako iz fotodokumentacije proizlazi da se i hrbat lijeve šake okrivljenika doima otečen i crvenkasto prebojen, slično kao i hrbat desne šake. Okrivljenikove ozljede potkrijepljene su medicinskom dokumentacijom i fotodokumentacijom.

Biološkim vještačenjem je utvrđeno kako su tragovi krvi na dvjema okrivljenikovim majicama i na okrivljenikovim hlačama tragovi krvi I. P. jer je utvrđen njezin DNK profil. Tragovi krvi pronađeni u spavaćoj sobi, kao i na ladici kuhinjskog elementa, te na oštrici i dršku noža, su tragovi krvi I. P. jer je utvrđen njezin DNK profil. Vlasi kose pronađene u desnoj i lijevoj šaci I. P. su njezina kosa, jer je u njima njezin DNK profil.

Daktiloskopskim vještačenjem na dršku noža izuzetog pri očevidu pronađen je jedan trag papilarnih linija, koji nije upotrebljiv za daktiloskopsku identifikaciju jer ne sadrži dostatan broj karakteristika.

Toksikološkim vještačenjem utvrđeno je kako je okrivljenik u vrijeme vađenja krvi bio trijezan, jer nije pronađen alkohol u njegovoj krvi i mokraći, ali ne može se dati ocjena o stupnju alkoholiziranosti u vrijeme kaznenog djela zbog prevelikog vremenskog razmaka između kaznenog djela i vađenja krvi.

S obzirom na naprijed navedeno, rezultati daktiloskopskog i toksikološkog vještačenja nisu od važnosti za ovaj postupak jer njima nisu utvrđene bitne okolnosti.

Osim materijalnih dokaza, očevida i vještačenja u pravcu otkrI.nja počinitelja protupravnog djela i samih okolnosti inkriminiranog događaja prikupljeni su i verbalni dokazi, ispitani su svjedoci.

Tako je ispitan u svojstvu svjedoka, A. B., suprug okrivljenikove prve rodice, naveo kako mu je 23. prosinca 2021. njegova supruga preko mobitela javila da je od svoje majke doznala kako se njezina teta I. P. ne javlja na telefon, što je neuobičajeno. Supruga je od njega tražila neka otiđe provjeriti u stan I. P.. Došao je do zgrade te 23. prosinca 2021. oko 14:30 sati pozvonio na parlafon. Nakon desetak sekundi javio mu se M. P. Na njegov upit: "M., di ti je mater?", M. P. je rekao: "Umrla je. Ušla je sotona u nju. Nije htjela primiti tijelo Kristovo.". Nakon toga javio je sve preko mobitela bratu svoje supruge D. R., te je u dogovoru s njim potom preko telefona obavijestio policiju. Ove navode svjedoka A. B. je potvrdio svjedok D. R. , okrivljenikov prvi rođak.

Iskazujući u svojstvu svjedokinje, A. R., sestra okrivljenikove pokojne majke, je navela kako su, nakon što se vratila iz S. R. Nj. u kojoj radi, te ih preko telefona pozvala, 22. prosinca 2021. u popodnevnim satima u njezin stan u S. došli njezina sestra I. P. i sestrin sin M. . Čim je došao M. P. je tražio da ostane nasamo s njom jer mora s njom pričati, te joj je rekao da se njegovoj majci I. P. suši mozak i da je u nju ušla sotona, đavao. Kazao je da mu Bog govori što treba učiniti i riješiti, očistiti grad od poroka, te kako dvanaest dana nije spavao. Čitavo vrijeme da je M. P. bio izvan sebe, rastrojen, da se čudno ponašao, pogled mu je bio čudan, nikada ga prije nije vidjela u takvom stanju. Šetao je po balkonu, palio i gasio cigarete. Prije nekoliko godina sestra I. joj je pričala kako se M. psihijatrijski ambulantno liječio i uzimao lijekove. Sestra pričala joj je kako su 21. prosinca 2021. I. i M.bili u katoličkoj crkvi na ispovijedi, a istoga dana I. je vodila M. i kod pravoslavnog svećenika radi skidanja uroka, te ga je vodila kod pravoslavnog svećenika i u rujnu 2021. Prije desetak godina sestra I. pričala joj je kako ju je u njihovom stanu u S. sin M. P. uhvatio za vrat, ali ju je spasio suprug A. Tada je vidjela da je I. vrat crven i izgreban, vidjela je tragove prstiju na vratu, a I. joj je kazala da joj je to učinio sin M.kada ju je stiskao za vrat. Motiv je bilo M. nezadovoljstvo njegovim životom jer nema novca, nema posao, ni djevojku. Tijekom ljeta 2021. M. P. razbio je motocikl jednom čovjeku, a sestra I. kazala joj je samo kako je M.tada bio iznerviran. Njezin stan I. i M. P. napustili su 22. prosinca 2021. nakon 19 sati, deset do petnaest minuta nakon što je završila televizijska emisija "Potjera", a kući su se odvezli taksijem. Sljedećeg jutra oko 9:30 sati preko fiksnog telefona je nazvala svoju sestru I. P., ali se nitko nije javljao. Oko 13:30 sati preko telefona ju je nazvala druga sestra A. B., jer se ni njoj I. P. nije javljala na telefon. Zaključile su da treba provjeriti što je s I. P., jer je neobično što se ne javlja na telefon. O tome je obavijestila svoju kćer, koja je poslala svoga supruga neka to provjeri.

Svjedok J. P. je naveo kako je 23. prosinca 2021. postupajući u svojstvu policijskog službenika po dojavi došao u stan obitelji P.. Nakon opetovanog zvonjenja, kucanja i pozI.nja, vrata mu je otvorio okrivljenik koji je bio izbezumljen, tresao se, a u stanu u spavaćoj sobi na krevetu pokriveno plahtama i jastucima je bilo mrtvo tijelo za koje je utvrđeno da je tijelo I. P.

Svjedokinja M. M., predstavnica stanara zgrade u S., koja stanuje na četvrtom katu, navela je kako je 23. prosinca 2021. oko 13 sati stojeći na balkonu stana u kojem stanuje, vidjela okrivljenika koji je pet do šest minuta šetao po balkonu svoga stana i pušio. Nikada prije nije vidjela okrivljenika da šeta po balkonu.

Ispitani su i K. B. i M. V., koje stanuju u dva stana na istom šestom katu na kojem je i stan obitelji P., te M. J. koja stanuje na četvrtom katu. Imenovane svjedokinje, jednako kao i svjedokinja M. M., navode kako nisu čule nikakvu buku ni zapomaganje. Poznato im je kako je prije nekoliko mjeseci M. P. razbio staklo na ulaznim vratima zgrade i motocikl jednog susjeda parkiran ispred zgrade.

Okrivljenikov prijatelj M. B. je kao svjedok izjavio kako mu je 22. prosinca 2021. navečer okrivljenik sa svoga na njegov mobitel slao poruke nebuloznog sadržaja. Poznato mu je kako se okrivljenik psihijatrijski ambulantno liječio i uzimao lijekove.

Ostali ispitani svjedoci nemaju bitnih spoznaja o kaznenom djelu pa njihovi iskazi nisu od značaja za donošenje odluke u ovom predmetu.

Ovaj sud je navode svjedoka A. B. , A. R. ,J. P. i M. M. cijelosti prihvatio kako istinite, vjerodostojne, logične, okolnosne i uvjerljive. Stoga prema njihovim iskazima proizlazi da je okrivljenik počinio protupavno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom stavak 2. KZ/11.

Osim toga, da je okrivljenik počinio navedeno protupavno djelo proizlazi i iz rezultata biološkog i sudskomedicinskog vještačenja koja vještačenja ovaj sud u cijelosti prihvaća držeći ih stručnim i kvalitetno obrazloženim jer su isti sačinjeni u skladu s pravilima struke. Naime, prema biološkom vještačenju na okrivljenikovim dvjema majicama i hlačama pronađeni su tragovi žrtvine krvi, a sudskomedicinskim vještačenjem su na okrivljenikovoj desnoj šaci utvrđene ozljede koje su mogle nastati udarcima šakom po žrtvi koja je zadobila tome odgovarajuće ozljede.

Bitno je istaknuti kako je nekoliko sati prije, a i nakon ubojstva, okrivljenik govorio da je u žrtvu ušla sotona te je u vrijeme ubojstva bio u stanu sam sa žrtvom te je u stanu zatečen uz žrtvino mrtvo tijelo. Također, u stanu je u perilici posuđa pronađen nož s tragovima žrtvine krvi, kojim nožem je prema sudskomedicinskom vještačenju žrtva ubijena. Ovaj sud ocjenjuje kako je taj nož u perilici mogao staviti samo okrivljenik koji je u vrijeme događaja bio sam u stanu sa žrtvom.

Nakon što je nesporno utvrđeno da je upravo okrivljenik oštećenu-žrtvu kritične prigode najmanje osam puta snažno udario šakama po glavi, licu, vratu, prsima i ruci, te joj kuhinjskim nožem ukupne duljine 34,5 centimetara, najmanje jednom snažno razrezao vrat povukavši snažno oštricu noža preko njezinog vrata od ispod desnog uha gotovo vodoravno do ispod lijevog uha, te ju spomenutim nožem zarezao po lijevoj šaci, trebalo je riješiti pitanje pravne kvalifikacije kaznenog djela teškog ubojstva na okrutan način.

Kazneno djelo teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. KZ/11 počini onaj tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način te je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Da bi se radilo o kaznenom djelu teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. KZ/11, potrebno je da počinitelj postupa na okrutan ili podmukao način. U subjektivnom smislu se prema sudskoj praksi okrutnost očituje u surovosti i bešćutnosti počinitelja pri nanošenju žrtvi psihičkih i fizičkih boli visokog intenziteta, a posebice ako su te boli dugotrajne. Također, patnje i bolovi moraju biti izvan okvira uobičajenih bolova koji redovito prate svako ubojstvo. Osim toga, nužno je da počinitelj bude svjestan ili da pristaje na patnje, muke i bolove žrtve. U objektivnom smislu to kazneno djelo se najčešće pojavljuje kod ubojstava praćenih dugotrajnim mučenjem žrtve, nanošenjem boli ili teških tjelesnih i duševnih patnji postupnim umiranjem, održavanjem patnji kao i počiniteljevim užI.njem u tome. Patnje mogu biti fizičke ili psihičke, a za opstojnost ove kvalifikacije je dovoljno ili da su samo osobito intenzivne ili samo osobito dugotrajne.

Jednako kao i okrutnost, i podmukao način postupanja pri usmrćI.nju ima subjektivnu i objektivnu sastavnicu. Subjektivna sastavnica se uglavnom odnosi na iskorištavanje odnosa povjerenja žrtve prema počinitelju, u himbenom ponašanju počinitelja, iskorištavanju žrtvine bezazlenosti, dok se objektivna strana sastoji od prikrivenoga, potajnog ili sličnog postupanja počinitelja, a ubojstvo se obavlja tajno i podmuklo.

Što se tiče okrutnosti kao obilježja kaznenog djela teškog ubojstva postavlja se pitanje može li žrtva biti svjesna bolova i patnji, te što je sa žrtvom koja je izgubila svijest. Ako bi počinitelj, imajući u vidu subjektivnu sferu njegovog odnosa prema kaznenom djelu, postupao s namjerom da žrtvi nanosi teške i dugotrajne bolove i patnje, odnosno da žrtvu iscrpljuje, da ju muči i da užI. u tome, prema stajalištu sudske prakse to sve opet ne bi bilo dostatno za postojanje navedenog kaznenog djela ako žrtva ne bi osjećala emocije, muke i patnje.

Tražeći odgovor na pitanje koje se odnosi na pravnu kvalifikaciju kaznenog djela vijeće je pošlo od nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu prof. dr. M. D. Kako je već navedeno, prema sudsko-medicinskom vještačenju žrtva je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta i strah jakog intenziteta za svoj život, nalazeći se sama u stanu s počiniteljem koji ima nož i fizički je slabija od njega. Prema tome, na taj način je ostvarena objektivna sastavnica okrutnosti. Zbog brojnosti, najmanje osam udaraca i najmanje tri rezne rane, velike snage udaraca i reznih rana, te lokaliteta ozljeda, koncentriranih na glavu i vrat, mehanizma-načina zadavanja udaraca, uz korištenje najmanje dvaju sredstava, od kojih jednog velikog noža, ostavljanja teško ozlijeđene žrtve da iskrvari do smrti, s obzirom na iskustvo prosječnog odraslog čovjeka, okrivljenik je bio svjestan svoje okrutnosti i nanošenja velike boli žrtvi, te ustrajao u bešćutnosti čina smatrajući žrtvu sotonom, a time je ostvarena i subjektivna sastavnica okrutnosti.

Za naglasiti je kako su sudskomedicinskim vještačenjem utvrđene obrambene ozljede žrtve, plitka rezna rana na hrptu lijeve šake, te krvni podljevi s vanjske strane donjeg dijela desne podlaktice i na hrptu desne šake, kao i kosa među žrtvinim prstima obiju ruku, a pretpostavka nastanka tih obrambenih ozljeda i hvatanje kose prstima je održana svijest. Da bi se radilo o kaznenom djelu teško ubojstva na okrutan način u smislu zakonskih obilježja kaznenog djela, dostatno je da fizički bolovi ili strah-psihičke patnje, budu kratkotrajni, ali intenzivni, ili da budu dugotrajni. Zbog kumulacije jakih fizičkih bolova i jakog psihičkog straha, koji intenzitetom prelaze okvir bolova i straha što obično prate svako ubojstvo, konkretna okrutnost nadilazi onu mjeru okrutnosti koja je imanentna svakom ubojstvu i znači kvalifikatorno obilježje.

Što se tiče namjere okrivljenika, ona je specifična i treba je obrazložiti imajući u vidu da se radi o osobi kod koje je utvrđena teža duševna bolest. Stoga namjeru ovih osoba treba cijeniti prema objektivnim pokazateljima njihovog ponašanja, te takvo ponašanje cijeniti u sklopu uobičajenog razumnog ponašanja prosječne osobe.

Uvijek kada se radi o ovakvim kaznenim postupcima, kada je potrebno dati razloge o tome postoji li svijest o protupravnosti, te je li počinitelj postupao s namjerom, potrebno je prije svega voditi računa o tome da se radi o kaznenom postupku koji se vodi prema okrivljeniku s duševnim smetnjama. Stoga sva ona uobičajena pitanja i dokazi koji se izvode u cilju utvrđI.nja svijesti o protupravnosti, o elementima namjere, treba promatrati na jedan objektI.n način. Nema nikakve dvojbe da se počinitelj protupravnog djela, kod kojeg postoje duševne smetnje, nalazi u specifičnom položaju, bez ikakve dvojbe postoje okolnosti koje utječu na sposobnost njegovog rasuđI.nja, na mogućnost vladanja svojom voljom i upravljanja postupcima.

Prema Zakonu o kaznenom postupku se u konkretnom slučaju utvrđuje je li okrivljenik počinio protupravno djelo ili nije, a kod utvrđI.nja ovih objektivnih pokazatelja treba ponašanje okrivljenika usporediti s ponašanjem prosječne osobe, prosječne po svojim intelektualnim mogućnostima, te prosječne po načinu ponašanja u konkretnoj situaciji. Takve objektivne parametre, koji se mogu pripisati ponašanju prosječne osobe, treba prosuđI.ti sa stajališta postoji li svijest o protupravnosti, odnosno jesu li ostvareni elementi namjere.

Pri tome je navesti da je okrivljenik ostvario sva zakonska obilježja utuženog kaznenog djela teškog ubojstva koje je počinjeno s izravnom namjerom, pri čemu valja istaknuti da je njegova volja u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila pogrešno formirana, odnosno rezultat psihološkog stanja uslijed kojeg isti nije mogao ispravno, smišljeno rasuđI.ti, ni odlučI.ti odnosno nije mogao shvatiti štetnost svojeg učina. Dakle, okrivlejnik nije mogao voljno kontrolirati svoj postupak, svoje htijenje što ga je navodilo na protupravno djelo jer je njegovo bolesno duševno stanje dovelo do poremećaja psihičkih funkcija u vidu nemogućnosti shvaćanja svoga djela i nemogućnosti upravljanja svojom voljom, zbog čega je isti nesposoban za krivnju. Naime, i kod neubrojive osobe stoga postoji voljni element, volja kao psihički proces stvaranja želje da se nešto učini, samo što je ta njegova volja za nepravom u trenutku donošenja odluke bila rezultat određenog biopsihološkog stanja. Okrivljenik nije bio svjestan da radnje koje poduzima ne bi trebao činiti, pri čemu je znao što čini i zašto čini, jer je imao određenu svijest i volju, samo što su one bile pogrešno formirane zbog njegovog bolesnog duševnog stanja.

I neubrojI. osoba može imati namjeru, te i takva osoba ima svijest o djelu i volju za poduzimanje protupravne radnje, što vrijedi i za kvalificirani oblik djela. Okrivljenikova neubrojivost ne isključuje njegovu svijest o okrutnosti ubojstva i namjeru za okrutnost ubojstva, samo su ta svijest i volja rezultat duševne bolesti i smetnji.

Kada se ima u vidu da su žrtvi zadane dvije masivne rezne rane na vratu i to silom jakog intenziteta na koji način joj je oštećena jezična kost, podčeljusna žlijezda i ostali dijelovi istog područja te je došlo do iskrvarenja, kao uzimajući u obzir sredstvo koje je okrivljenik uporabio i to kuhinjski nož duljine oštrice dvadeset i jedan centimetar, širine sječI. četiri i pol centimetra, kao i dio žrtvinog tijela koji je rezao, a to je vrat gdje se nalaze vitalne žile, za zaključiti je da je okrivljeniko imao izravnu namjeru usmrtiti žrtvu. Na taj zaključak upućuje i činjenica što je okrivljenik velikom snagom rezanja žrtvi gotovo otkinuo glavu kako bi bio siguran da ju je usmrtio, nakon što ju je prethodno izudarao šakom po glavi gdje se nalaze vitalni organi.

Vijeće ocjenjuje kako ovakvo postupanje okrivljenika predstavlja obilježja kaznenog djela protiv života i tijela, teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11. Da bi se za počinitelja moglo kazati da je kriv za kazneno djelo, počinitelj u vrijeme počinjenja kaznenog djela mora biti ubrojiv, te postupati s namjerom ili iz nehaja te biti svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno te da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. Člankom 24. stavkom 1. KZ/11 propisano je da neubrojI. osoba nije krI., niti joj se može izreći kazna, dok je stavkom 2. citiranog članka propisano kako je neubrojI. osoba ona osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke teže duševne smetnje.

Prema tome, nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je kako je okrivljeni M. P. 22. prosinca 2021. u vremenu od 19:30 sati do 24 sata u S. , u stanu broj 16. na šestom katu u kojem su zajedno stanovali, u stanju psihoze, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja, niti vladati svojom voljom, u cilju oduzimanja života svojoj majci I. P. , svjestan i htijući da ona pri tom trpi velike tjelesne bolove i snažan strah za vlastiti život, najmanje osam puta je snažno udario šakama po glavi, licu, vratu, prsima i ruci, zadavši joj prijelom nosnih kostiju s pomakom i krvarenje u meke moždanice, koje su teške tjelesne ozljede, te krvne podljeve kože glave, vrata, prsnog koša i gornjeg desnog uda, krvarenje u oba oka, razderno-gnječne rane glave, krvne podljeve sluznice usana usta s razdorom gornjeusnog frenuluma, krvne podljeve mekog oglavka, koji su lake tjelesne ozljede, te joj kuhinjskim nožem ukupne duljine 34,5 centimetara, a duljine oštrice 21 centimetar najmanje jednom snažno razrezao vrat povukavši snažno oštricu noža preko njezinog vrata od ispod desnog uha gotovo vodoravno do ispod lijevog uha, a dok se branila spomenutim nožem je zarezao po lijevoj šaci, zadavši joj osim male rezne rane lijeve šake kao lake tjelesne ozljede, dvije rezne rane vrata s oštećenjem jezične kosti, podčeljusne žlijezde desno i ostalih dijelova istog područja, s posljedičnim vanjskim akutnim iskrvarenjem, zbog kojih je reznih rana vrata kao osobito teških tjelesnih ozljeda umrla, prethodno trpeći velike tjelesne bolove i snažan strah za vlastiti život.

Po ocjeni ovog suda, a uzimajući u obzir sve ranije navedeno, te ocjenjujući svaki dokaz zasebno i dovodeći ih u međusobnu povezanost, u ponašanju okrivljenog M. P. ostvarila su se obilježja protupravnog djela iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, i to na način kako je to opisano u izreci presude.

Stoga u ovom slučaju i postoje obilježja protupravnog djela zakonskih obilježka kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, obzirom da je okrivljeni P. drugoga ubio na okrutan način, pa tako ovaj sud smatra kako je opravdano prihvatiti takvu pravnu kvalifikaciju.

Po ocjeni ovog suda, a obzirom na ranije navedene činjenice i okolnosti, u ponašanju okrivljenog M. P. ostvarila su se obilježja protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, zbog čega je i odlučeno kao u izreci ove presude.

Što se tiče ubrojivosti okrivljenika, od samog početka postupka bilo je očito da kod njega postoje značajne duševne smetnje. To proizlazilo iz psihijatrijskog vještačenja. Dovoljno je kazati da se u zaključku psihijatrijskog vještačenja ističe kako okrivljenik boluje od duševne bolesti i to psihotičnog poremećaja sa shizofrenom paranoidno halucinatornom slikom, kao u da u vrijeme ostvarenja protupravnog djela okrivljenik nije mogao shvatiti značenje svoga postupanja i nije mogao vladati svojom voljom. Dakle, u vrijeme počinjenja protupravnog djela je bio neubrojiv zbog spomenute duševne bolesti to jest psihotičnog poremećaja pa je prihvaćajuči kao stručno i kvalitetno obrazloženo psihijatrijsko vještačenje ovaj sud donio odluku kojom se ta bitna činjenica smatra utvrđenom.

Nadalje, stalna sudska vještakinja prof. dr. D. B. je u vještačenju navela da je okrivljenik opasan za okolinu i da postoji vjerojatnost da bi zbog teže duševne bolesti - smetnji zbog koje je nastupila njegova neubrojivost mogao ponovno počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti potrebno je njegovo liječenje u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa, pa je tako predložila kako je tako potrebno provesti obavezno psihijatrijsko liječenje u ustanovi za čuvanje i liječenje.

Nakon utvrđenja suda da je okrivljenik u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 111. točka 1. u svezi sa člankom 24. stavak 2. KZ/11, bilo je potrebno postupiti po članku 554. stavak 1. ZKP/08, te odrediti prisilni smještaj okrivljeniku u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Stoga je takva odluka i donesena kako je to navedeno u izreci presude.

Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11 odlučeno je trajno oduzeti kuhinjski nož, ukupne dužine 34,5 cm, a duljine oštrice 21 cm, koji je izuzet od strane kriminalističkog tehničara Policijske uprave splitsko-dalmatinske 23. prosinca 2021. prilikom očevida poduzetog u stanu obitelji P. na adresi … u S., a koji nož će se po pravomoćnosti ove presude uništiti. Naime, riječ je o predmetu koji je uporabljen za počinjenje kaznenog djela te postoji opasnost od ponovne uporabe za istu svrhu.

Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni M. P. se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja, a obzirom da je utvrđeno kako isti nema primanja niti imovine .

U Splitu 24. svibnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Višnja Strinić, v. r.