Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-101/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Sanje Katušić Jergović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. M., zbog kaznenog djela iz članka 110. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj 15 K-75/21. od 12. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 24. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni na način da se optuženi M. M. za kazneno djelo iz članka 110. KZ/11. zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, na temelju članka 110. KZ/11. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) godina, u koju kaznu mu se, na temelju članka 54. KZ/11., uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. siječnja 2021. pa nadalje.
II Odbija se žalba optuženog M. M. kao neosnovana te se u nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Županijski sud u Zagrebu proglasio je krivim optuženog M. M. zbog kaznenog djela protiv života i tijela, ubojstva iz članka 110. KZ/11., činjenično i pravno opisanog u izreci presude te je optuženi na temelju članka 110. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina.
1.1. Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora optuženom M. M. uračunato je vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. siječnja 2021. pa nadalje.
1.2. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17., dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženi M. M. oslobođen je u cijelosti dužnosti naknade troškova iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 7. ZKP/08.
2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni i predlaže da se pobijana presuda preinači i optuženiku izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.
2.1. Žalbu je podnio i optuženi M. M. po branitelju J. P., odvjetniku u Z., zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se preinači pobijana presuda, na način da se optuženom izrekne primjerena zatvorska kazna bliže zakonskom minimumu jer da bi se i takvom kaznom postigla svrha sankcija, pa predlaže blaže kažnjavanje.
3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok žalba optuženika nije osnovana.
6. Državni odvjetnik u svojoj žalbi, zbog odluke o kazni, navodi da je prvostupanjski sud propustio adekvatno ocijeniti niz otegotnih okolnosti, a kao posebno otegotno cijeniti činjenicu da je optuženi M. M., žrtvi K. Š. F. nanio brojne ozljede po glavi i tijelu, da je intenzitet napada bio takav da je zbog niza takvih teških ozljeda nastupila smrtna posljedica, što ukazuje i na upornost u kriminalnom djelovanju optuženika, te ispoljenu bezosjećajnost i bezobzirnost u počinjenju kaznenog djela zbog kojeg je proglašen krivim. Stoga smatra i predlaže da se pobijana presuda preinači u dijelu odluke o kazni i optuženika osudi na kaznu zatvora u duljem trajanju, čime bi se ostvarila propisana svrha kažnjavanja u pravcu jačanja svijesti građana da je činjenje kaznenih djela nedopušteno, a kažnjavanje počinitelja pravedno, naročito za počinitelje kaznenih djela usmjerenih na lišenje života druge osobe.
6.1. Suprotno tome, optuženik u žalbi zbog odluke o kazni, navodi da je prvostupanjski sud nedovoljno cijenio sve utvrđene olakotne okolnosti, dok je s druge strane u prevelikoj mjeri uzeo postojanje otegotne okolnosti u vidu načina počinjenja djela, iako optuženik nije počinio terećeno kazneno djelo načinom koji odstupa od uobičajenog načina počinjenja kaznenog djela ubojstva, do sada nije osuđivan, da je djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti, te da je priznao djelo i izrazio iskreno žaljenje i kajanje. Zbog toga je, po mišljenju žalitelja, uz već utvrđene olakotne okolnosti od strane prvostupanjskog suda, trebalo više cijeniti kao naročito olakotne okolnosti, da je optuženik osoba starije životne dobi i da je svojim priznanjem pokazao samokritičnost zbog počinjenog djela, a što bi u konačnici rezultiralo blažom kaznom bliže zakonskom minimumu, te bi se i na taj način postigla svrha kažnjavanja.
7. Optuženik nije, a državni odvjetnik je u pravu kada se žali zbog odluke o kazni. Naime, odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela. Osobito treba cijeniti stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
7.1. Sagledavajući sve izložene okolnosti samog događaja, ličnost optuženika, posljedice nastale za žrtvu (smrtni ishod na licu mjesta zbog višestruko zadobivenih ozljeda),u pravu je državni odvjetnik da je na strani optuženika osim po prvostupanjskom sudu utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti, trebalo vrednovati kao posebno otegotno da je optuženi M. M. svojim postupanjem prema žrtvi, istoj nanio brojne ozljede po glavi i tijelu, a intenzitet napada bio je takav da je takvim načinom pokazao i određeni stupanj bezosjećajnosti, a što sve ukazuje na upornost optuženika u počinjenju kaznenog djela zbog kojeg je proglašen krivim.
7.2. Stoga, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne, te o svrsi kažnjavanja, strožom kaznom od one koju je izrekao prvostupanjski sud, i to kaznom zatvora u trajanju 10 (deset) godina, moći će se izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, uvažavajući pri tome i olakotne okolnosti utvrđene po sudu prvog stupnja, kao i dob optuženika, ali i činjenicu da je pri počinjenju djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Takvom će se kaznom utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja, a čime će prema mišljenju Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, biti ostvarena specijalna i generalna prevencija te ispunjena svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11., uz izražavanje jasne društvene osude, kako zbog počinjenog, tako i zbog sve veće raširenosti kaznenih djela s obilježjima nasilja prema ženama, a pogotovo bliskim životnim partnericama.
7.3. Ovako izrečena kazna prema ocjeni drugostupanjskog suda adekvatna je stupnju krivnje optuženika, pa blaže kažnjavanje za koje se zalaže optuženik, nije osnovano, pogotovo stoga što otegotne okolnosti pretežu u odnosu na one olakotne prirode jer upućuju na bezosjećajnost prema žrtvi i upornost optuženika u počinjenju kaznenog djela, pri čemu treba imati u vidu da je jedna osoba izgubila život, a pravo na život je najveća i najdragocjenija društvena vrijednost, čija povreda zahtjeva i strože kažnjavanje.
8. Slijedom navedenog, s obzirom da je žalba državnog odvjetnika osnovana, a žalba optuženika nije osnovana, te da pri ispitivanju pobijane presude nisu utvrđene povrede na čije postojanje drugostupanjski sud u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 486. stavak 1. i članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 24. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
