Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 80 Gž-3323/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Skerlev, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Gabriele Topić Kordej i Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz M., OIB:…, zastupanog po punomoćnici M. T., odvjetnici u R., protiv tuženice M. P. iz Z., OIB:…, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja , izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-475/20-13 od 31. kolovoza 2021, u sjednici vijeća održanoj 24. svibnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-475/20-13 od 31. kolovoza 2021.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza pok. Krstine Melada, pok. Krste, rođ. Longin, s posljednjim prebivalištem u L., rođene dana … 1931. godine, a preminule dana … 2005.g., ne ulazi 1/3 dijela nekretnina opisanih kao k.č. br. 175, 532, 533, 535, 557, 985/2, 986/2, 991/4, 991/5, 991/6, 994/1, 995/4, 1056/3, 1056/4, 1344/8 i 2100, sve upisane u posjedovni list 174 k.o. L., kojima je sada njen pok. suprug, odnosno nasljednik I. M. raspolagao Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, kao primatelj uzdržavanja, u korist nasljednika, sina M. M., kao davatelja uzdržavanja, zaključenim dana 23. ožujka 2009. u R., potvrđenim kod javnog bilježnika pod posl. br. OV-530/09.
II. Utvrđuje se da je I. (I.¹) M., OIB:… iz L., rođen 24. lipnja 1928. godine, a preminuo 21. travnja 2010. godine, kao suprug ostaviteljice K. M., pok. K., rođ. L., s posljednjim prebivalištem u L., rođene dana … 1931. godine, a preminule dana … 2005. godine, istu naslijedio u 1/3 dijela na cjelokupnoj ostavinskoj imovini, koja se sastoji od k.č. br. 175, 532, 533, 535, 557, 985/2, 986/2, 991/4, 991/5, 991/6, 994/1, 995/4, 1056/3, 1056/4, 1344/8 i 2100, sve upisane u posjedovni list 174 k.o. L. te je isti naslijeđenim dijelom imovine za života valjano raspolagao u korist sina M. M. iz M., …, OIB:… Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju zaključenim dana 23. ožujka 2009. u R. i potvrđenim istog dana kod javnog bilježnika S. P. iz R. pod br. OV-530/09, slijedom čega se utvrđuje da je tužitelj M. M. iz M., …, OIB:… stekao vlasništvo nad 2/3 dijela nekretnina opisanih kao k.č. br. 175, 532, 533, 535, 557, 985/2, 986/2, 991/4, 991/5, 991/6, 994/1, 995/4, 1056/3, 1056/4, 1344/8 i 2100, sve upisane u posjedovni list 174 k.o. L. - od čega 1/3 dijela nasljeđivanjem majke K. M., pok. K., rođ. L. i 1/3 dijela temeljem gore navedenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenim sa svojim ocem I. (I.¹) M., OIB:…, dana 23. ožujka 2009., te je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis sebe kao izvanknjižnog vlasnika u suvlasničkom omjeru od 2/3 dijela na navedenim nekretninama u evidencijama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z., sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga osnovom odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu, a podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanim dijelovima, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.
5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da u ostavinsku imovinu majke stranka ne ulazi 1/3 dijela nekretnina ; da je u tom dijelu nekretninu naslijedio njezin suprug, sada pokojni koji je za života tim dijelom nekretnine valjano raspolagao u korist tužitelja slijedom čega je tužitelj stekao 2/3 dijela navedene nekretnine i to 1/3 dijela nasljeđivanjem iza majke i 1/3 dijela temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od oca. Navedeni zahtjev tužitelj temelji na činjenici da je otac za vrijeme ostavinskog postupka iza svoje supruge, a majke stranaka, raspolagao svojim nasljedničkim dijelom u korist tužitelja, kao sunasljednika, Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju.
6. Tijekom prvostupanjskog postupka je u bitnome utvrđeno:
- da se iza pok. K. M., rođene …., a umrle … 2005. pred ovim sudom vodi ostavinski postupak pod brojem O-250/20 (ranije O-339/05 i O-2682/17) u kojem je na ročištu od 7. prosinca 2005. utvrđeno da su njezini zakonski nasljednici suprug I.¹ M. te djeca M. M. i M. P., dakle, parnične stranke i njihov otac;
- da je tijekom ostavinskog postupka iza majke preminuo otac stranaka I.¹ M., i to 21. travnja 2010.;
- da je za vrijeme trajanja ostavinskog postupka otac svojim nasljedničkom dijelom od 1/3 raspolagao u korist drugog sunasljednika, svog sina, ovdje tužitelja ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju potvrđenim od strane javnog bilježnika;
- da je ovdje tuženica u podnesku od 20. lipnja 2017. dala nasljedničku izjavu kojom se prihvatila svojeg zakonskog nasljednog dijela iza majke (1/3);
- da su pravomoćnim rješenjem iza smrti Ivana Melade, oca stranaka, njegovom ostavinskom imovinom utvrđene nekretnine upisane u zk.ul. 397 k.o. L. na kojima je isti bio upisan za 3/72 dijela, a njegovim nasljednicima proglašeni sud ovdje tužitelj i tuženica, svaki za ½ dijela;
- da je 27. veljače 2019. pod brojem O-137/19 prekinut ostavinski postupak iza smrti K. M. i zakonski nasljednik, ovdje tužitelj upućen u parnicu protiv nasljednice M. P., ovdje tuženice, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ne ulazi 1/3 dijela nekretnina ostaviteljice kojima je njezin suprug, odnosno nasljednik raspolagao ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju u korist tužitelja;
- da je 7. veljače 2020. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza smrti K. M., majke stranaka, kojim su njezinom ostavinskom imovinom utvrđene nekretnine upisane u PL 174 k.o. L. i to kao izvanknjižno vlasništvo za cijelo, a njezinim nasljednicima proglašeni ovdje tužitelj i tuženica, svaki za ½ dijela, a navedeno rješenje postalo je pravomoćno 5. lipnja 2020. odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-454/20 od 5. lipnja 2020. uz obrazloženje da nasljednik M. M. nije pokrenuo parnicu na koju je bio upućen,
- da je u ovoj predmetnoj parnici tužba podnesena 11. ožujka 2020.
7. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud s pozivom na odredbu članka 141. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13 – dalje: ZN) i članka 57. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) odbija tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je u vrijeme kada je otac stranaka raspolagao svojim nasljedničkim dijelom u korist drugog sunasljednika, ovdje tužitelja, između nasljednika postojala nasljednička zajednica i da je u tom razdoblju ostavinska imovina imala status zajedničkog vlasništva. S tim u vezi prvostupanjski sud navodi da je stvar u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva. Nadalje, da postojanje nasljedničke zajednice i nemogućnosti samostalnog raspolaganja pojedinim objektima i udjelima u ovoj imovini od strane pojedinog nasljednika nužno dovodi do toga da nasljednici do diobe zajedničke stvari (nekretnine) upravljaju i raspolažu nasljedstvom odnosno nasljedničkom zajednicom kao cjelinom. Dakle, da pravna raspolaganja predmetom nasljedničke zajednice mogu valjano učiniti jedino svi sunasljednici-zajedničari zajedno. Slijedom navedenog zaključuje radi se o pravnom raspolaganju samo jednog sunasljednika-zajedničara koji za to nije imao nalog ovdje tuženice, niti je ista naknadno odobrila to njegovo raspolaganje, te se ne radi ni o situaciji kada u korist poštenog stjecatelja djeluju pravila o zaštiti njegovog povjerenja pri stjecanju nekretnina jer je tužitelj znao da se radi o nasljedničkoj zajednici uspostavljenoj iza pok. majke, pa predmetno raspolaganje navedenim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju nije valjano, odnosno radi se o ništetnom ugovoru u smislu odredbe članka 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), koji kao takav ne proizvodi pravne učinke jer je protivan kogentnoj normi članka 148. ZN-a (ispravno članak 145. ZN-a).
8. Žalitelj u bitnome tvrdi da je otac stranaka imao pravo prenijeti svoj nasljednički dio sunasljedniku te se poziva na odredbu članka 58. ZV-a prema kojoj zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti u cijelosti ili djelomično na drugog zajedničara iste stvari, inače ne može pravnim poslovima među živima valjano raspolagati svojim udjelom.
9. Točno je da je otac stranaka za vrijeme trajanja ostavinskog postupka iza majke stranaka, dakle, dok je između nasljednika postojala nasljednička zajednica, mogao raspolagati svojim nasljednim dijelom u korist sunasljednika, ovdje tužitelja. No, to raspolaganje trebalo je biti učinjeno Ugovorom o prijenosu nasljednog dijela (članak 145. stavak 1. i 2. ZN-a). Kako je otac svojim nasljednim dijelom raspolagao u korist tužitelja Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju to je predmetno raspolaganje protivno navedenoj zakonskoj odredbi slijedom čega na takvom raspolaganju tužitelj ne može s uspjehom temeljiti svoj zahtjev jer se radi o ništetnom ugovoru (članak 322. ZOO-a) koji kao takav ne proizvodi pravne učinke.
10. Odluka o troškovima parničnog postupka je također pravilna i zakonita kako u osnovu članak 154. stavak 1. ZPP-a) tako i visini (članak 155. stavak 1. ZPP-a).
11. Slijedom navedenog ovaj drugostupanjski sud je temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu.
U Zagrebu 24. svibnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Vesna Skerlev, v.r.