REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-422/16

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja N. B., O.:…, iz T., koji

je zastupan po punomoćnici A. J., odvjetnici u S., protiv tuženika pod 1.

L. društvo „V.“, S., koji je zastupan po punomoćniku

I. M., odvjetniku u S., pod 2. Ž. S. d.o.o., S., O.:… , te umješača na strani drugotuženika G.

. d.d. Z., O.: …, radi naknade

štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika stranaka te proglašenja presude od 24. svibnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. U odnosu na tuženika pod 2. Ž. S. d.o.o., S., tužbeni

zahtjev kojim se traži solidarna isplata, odbija se u cijelosti kao neosnovan, a koji zahtjev glasi: „Nalaže se tuženiku pod 2. Ž. d.o.o., S.,

solidarno u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova totalne štete na vozilu M. A. 180 reg. ozn. S. 770 Z. iznos od 30.146,50 kn sa zateznim kamatama koje teku od 8. prosinca 2020. po stopi od 8,14 % godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata, prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do konačne isplate“.

II. Dužan je tuženik pod 1. L. društvo „V.“, S., u roku od 15 dana,

isplatiti tužitelju ukupan iznos od 30.146,50 kn sa zateznim kamatama koje teku od 25. svibnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III. Za više zatraženo od dosuđenog u točki II. izreke presude i to za više zatražene zatezne kamate na iznos glavnice od 30.146,50 kn za period od 8. prosinca 2020. do 24. svibnja 2022., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

IV. Dužan je tuženik pod 1. L. društvo „V.“, S., u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 14.195,96 kn sa zateznim kamatama koje teku od 25. svibnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 1. kolovoza 2016. podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. U tužbi se navodi da je osobno vozilo tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi od 9. kolovoza 2013. na cesti B.-D. na način da je tužitelj upravljao svojim

osobnim automobilom marke M. A. reg. ozn. S. Z. te mu je iz lovišta kojim upravlja prvotuženik iskočio zec koji je udario u automobil i oštetio ga. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži naknadu imovinske štete na vozilu.

Podneskom od 11. siječnja 2021. tužitelj je konačno precizirao tužbeni zahtjev na način da traži isplatu iznosa od 30.146,50 kn na ime naknade imovinske štete na vozilu sa zateznim kamatama na način kako je to specificirano u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu oba tuženika osporila su pasivnu legitimaciju te su oba tuženika osporila osnov i visinu štete.

3. Sud je izveo dokaze čitanjem službene bilješke M. R., P. S., P. S.

broj: … od 9. kolovoza 2013., preslika prometne dozvole

tužitelja, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ispitanika od 9. kolovoza 2013., ponude za popravak vozila tvrtke M.-B. od 21. kolovoza 2013., izvida štete s fotografijama, ophodarskog dnevnika od 9. kolovoza 2013., dopisa od 29. kolovoza 2004., dopisa od 7. listopada 2004., saslušanjem svjedoka Ž. G. - bivši predsjednik lovačkog društva

„V.“ S. i tužitelja N. B., saslušanjem svjedoka Z. Ž. –

bivšeg direktora drugotuženika, dopisa od 14. lipnja 2018., vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing. od 9. prosinca 2020. i usmenim vještačenjem po vještaku

N. K., dipl. ing.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan u odnosu na prvotuženika, a nije osnovan u odnosu na drugotuženika.

5. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari.

6. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14), dalje: ZPP, u svezi s čl. 117. st. 1. ZID ZPP (Narodne novine 70/19), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice.

7. Čitanjem preslika prometne dozvole tužitelja sud je utvrdio da je tužitelj bio vlasnik predmetnog motornog vozila marke M. A. reg. ozn. S. Z. u vrijeme predmetne prometne nezgode.

8. Čitanjem službene bilješke M. R., P. S., P. S. broj: …od 9. kolovoza 2013. i vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing.,

sud je utvrdio da se predmetna prometna nezgoda dogodila 9. kolovoza 2013. oko 7.40 sati u mjestu K. na županijskoj cesti .. u mjestu K., dionici broj 1,

na 4 km + 600 metara.

9. Među stranaka nije sporno da županijska cesta .. u mjestu K. prolazi kroz lovište kojim upravlja, odnosno za koje koncesiju ima, lovačko društvo „V.“ (prvotuženik). Sporno je među strankama pitanje pasivne legitimacije i odgovornosti za štetu koju motornim vozilima nanese divljač iz lovišta.

10. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

11. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

12. Divljač na cesti nesumnjivo je opasna stvar. Stoga dakle, za nastalu štetu odgovara lovačko društvo koje gospodari lovištem na području na kojem je nastala šteta i to po načelu objektivne odgovornosti u smislu općih propisa obveznog prava iz članka 1063. i 1064. ZOO-a.

13. Međutim, u pogledu naknade štete od divljači odredbom čl. 50. st. 1. Zakonom o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 22/13, 54/13; dalje: ZC), kao materijalnog prava važećeg u vrijeme nastanka štete, propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Stavkom 2. istog članka propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

14. Dakle, pravna osoba koja upravlja cestom odgovora po principu krivnje i to samo pod uvjetom da na zahtjev osobe koja gospodari lovištem nije postavila potrebne znakove opasnosti.

15. Ovdje je za istaknuti i slijedeću sudsku praksu.

Pravna osoba ili koncesionar koja upravlja javnom cestom, na osnovi čl. 50. st. 1. Zakona o cestama (Nar. nov., br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.), odgovara za štetu na osnovi krivnje ako na zahtjev osobe koja gospodari lovištem javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Drugim riječima, krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači. Ustavni sud, U-I- 6264/2014 od 4.3.2015. Objavljeno u Nar/nov., br. 31/15.

Za štetu koja je nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti solidarno odgovaraju lovačko društvo koje gospodari lovištem, i to po načelu uzročnosti (čl. 1063. ZOO-a), jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar, te nadležna organizacija za ceste zbog propusta u održavanju prometnice, po načelu pretpostavljene krivnje (čl. 1045. st. 1. ZOO-a). Vrhovni sud, Rev-1547/2011-2 od 9.

11. 2016. Izbor 2/16-76.

Divljač koja pretrčava cestu na kojoj se odvija promet motornim vozilima opasna je stvar. Tuženik u svojstvu imatelja prava lova odgovoran je za naknadu štete nastale od divljači na dijelu lovišta koje mu je dano na korištenje (čl. 83. st. 1. Zakona o lovstvu - Nar. nov., br. 140/05., 75/09. i 153/09.). Županijski sud u Splitu, Gžnš-22/15odf4. 12. 2017. Izv.

Obveza postavljanja zaštitne žičane ograde postoji samo za autoceste i brze ceste. Zato se nepostavljanje ograde na drugim cestama, kako bi se spriječio pristup divljači na cestu, ne može smatrati propustom pravne osobe odgovorne za održavanje cesta. Županijski sud u Varaždinu, Gž-2603/14 od 21.4. 2015. Izbor 2/15-117.

16. Čitanjem dopisa od 29. kolovoza 2004., dopisa od 7. listopada 2004., saslušanjem svjedoka Ž. G. - bivši predsjednik lovačkog društva „V.“

S. i tužitelja N. B., saslušanjem svjedoka Z. Ž. – direktora

drugotuženika u vrijeme predmetne prometne nezgode, dopisa od 14. lipnja 2018., sud je utvrdio:

- da je dopisom od 29. kolovoza 2004. prvotuženik lovačko društvo „V.“ zatražilo od drugotuženika „Ž. ceste“ S. postavljanje znakova opasnosti na području lovišta, i to cesti K.-K.-L., a zbog učestalih prometnih nezgoda naletom divljači (str. 41. spisa),

- da je drugotuženik „Ž. ceste“ S. taj dopis protokolirao pod posl. br. klasa: … ur.broj: … od 7. listopada 2004. i proslijedio

ga „Ž. ustanovi za ceste – S.“, R. B. 22., S., koja je nadležna za postavljanje znakova upozorenja za prijelaz divljači preko ceste K.-K.-

L. (str. 42. spisa),

- da je prvotuženik lovačko društvo „V.“ ponovno zatražio od drugotuženika „Ž. ceste“ S. postavljanje znakova opasnosti na području lovišta, i to cesti

K.-K.-L. zbog učestalih prometnih nezgoda naletom divljači

dopisom od 14. lipnja 2018., a koji dopis je 2. kolovoza 2018. proslijeđen „Ž. upravi za ceste“ (str. 82. spisa).

17. Dakle, iz izvedenih dokaza proizlazi da je lovačko društvo „V.“, prije predmetne prometne nezgode koja je bila 9. kolovoza 2013., dana 29. kolovoza 2004. zatražilo postavljanje znakova opasnosti za prijelaz divljači na predmetnoj cesti od drugotuženika „Ž. ceste“ S. koji je onda taj dopis proslijedio „Ž.

upravi za ceste“, kao ustanovi nadležnoj za upravljanje tom županijskom cestom. Stoga dakle, za naknade štete od divljači u konkretnom slučaju solidarno odgovaraju lovačko društvo „V.“ (prvotuženik) i „Ž. uprava za ceste“ S..

18. Ž. uprava za ceste S., temeljem čl. 86. Z.-a upravlja županijskim i lokalnim cestama na području S.-dalmatinske županije i O. o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine 18/21 i 100/21). Dakle, Ž. u. c. S. upravlja i predmetnom županijskom cestom Ž.

….

Temeljem ovlasti iz Zakona o javnim cestama (Narodne novine broj 100/96) Ž. skupština S.-dalmatinske županije je Odlukom o osnivanju

Ž. uprave za ceste na području S.-dalmatinske županije („Službeni

glasnik S.-dalmatinske županije“ broj 2/97) osnovala Ž. upravu za ceste

na području županije S.-dalmatinske. Ž. uprava za ceste na području županije S.-dalmatinske upisana je u registar ustanova pri T. sudu u

S. u registarskom ulošku s matičnim brojem subjekta upisa (M.) … kao

ustanova.

19. S druge pa strane, drugotuženik „Ž. “ d.o.o. S. osnovan je

na temelju čl. 73. ZC-a s osnovnom djelatnošću na poslovima redovnog održavanja i zaštite javnih cesta, koju dobiva i ugovara temeljem javnih nadmetanja. Za radove redovnog održavanja javnih cesta javna nadmetanja se provode u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 117/01, 92/05, 110/07, 125/08, 90/11, 83/13, 143/13) i ZC-a. Pored osnovne djelatnosti društvo je registrirano i sposobno izvoditi i druge radove u niskogradnji.

20. Dakle, „Ž. uprava za ceste“ S. je ustanova koja sukladno ZC-u

upravlja županijskim cestama, a „Ž. “ d.o.o. S. je trgovačko društvo

koje na temelju javnog natječaja dobiva posao redovnog održavanja i zaštite javnih cesta.

21. Odredbom čl. 26. st. 1. t. 3. ZC-a „Ž. uprava za ceste“ ovlaštena je ustupiti radove redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, „Ž.

“ d.o.o. S.. Nadalje, prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (Narodne novine 25/1998 i 162/1998), koji je važio u vrijeme predmetne prometne nezgode, u poslove redovnog održavanja javne ceste spada i održavanje vertikalne prometne signalizacije, što znači da prometne znakove treba održavati čistim, a nagnute i porušene znakove, treba ispravljati odmah. Uništeni prometni znakovi opasnosti i zabrane na cesti moraju se zamijeniti odmah, a ostali u roku od 10 dana. (čl. 44. Pravilnika).

Upravo zato drugotuženik koji samo obavlja posao održavanja ceste ne može postavljati prometne znakove, već ih samo održavati, što uostalom proizlazi i iz sadržaja ophodarskog dnevnika (str. 33. spisa) i iskaza svjedoka Ž. bivšeg direktora drugotuženika (str. 73. spisa) te sadržaja dopisa od 7. listopada 2004. i 14. lipnja 2018. (str. 42. i 82. spisa). Nalog za postavljnje prometnih znakova daje onaj koji upravlja cestom, a to je u konkretnom slučaju „Ž. uprava za ceste“ S..

22. Stoga je dakle „Ž. uprava za ceste“ S., pravna osoba koja upravlja županijskim cestama na području S.-dalmatinske županije (čl. 83. ZC-a)

te kao takva odlučuje o postavljanju znakova opasnosti prijelaza divljači i odgovora za štetu od divljači na županijskoj cesti.

Slijedom navedenog prigovor promašene pasivne legitimacije na strani drugotuženika je osnovan. Stoga je tužbeni zahtjev u odnosu na drugotuženika „Ž. “ d.o.o. S. odbijen. Naime, pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari je „Ž. uprava za ceste“ S., na temelju čl. 2. t. 19., čl. 83. i čl. 50. st. 2. ZC-a. Međutim, „Ž. uprava za ceste“ S. nije tužena.

23. Zbog svega navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.

24. Čitanjem službene bilješke M. R., P. S., P. S. broj: … od 9. kolovoza 2013. i vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing.,

sud je utvrdio:

- da u spisu nema skice lica mjesta, jer je sud nije uspio dobiti od policije te da je vještak K. uvidom u arhivu P. uprave S. D. utvrdio da skica

lica mjesta nije dostupna, odnosno da je izgubljena zbog čega nije zabilježen konačan položaj osobnog vozila „M.“ niti tragovi na kolniku nakon nezgode,

- da zbog toga nije moguće dati egzaktan izračun dinamike nastanka nezgode,

- da iz policijskog zapisnika odnosno službene bilješke proizlazi da se samo lice mjesta nezgode nalazi se na županijskoj cesti 6115 u mjestu K., dionici broj 1,

na 4 km + 600 metara,

- da se kolnik navedene dionice na bližem licu mjesta nezgode proteže se u smjeru zapad - istok, gledano iz smjera kretanja predmetnog osobnog vozila i punom središnjom crtom podijeljen je na dva prometna traka ukupne širine 6 metara sa kojima se promet odvija u oba smjera,

- da se s lijeve i desne strane kolničke površine nalazi šuma i gusto raslinje ispod razine kolnika oko 0,5 metara,

- da je prema policijskom zapisniku, divljač – zec osobnom vozilo dolazio je za njegove lijeve strane i kolničku površinu prelazio je pretrčavanjem iz pravca juga u pravcu sjevera,

- da s obzirom na pravac kretanja osobnog vozila i obzirom na tragove divljači na vozilu, sam nalet definiran je kao potpuni čeoni nalet osobnog vozila na divljač – zeca, pri čemu je divljač – zec u svom kretanju u potpunosti ušla unutar gabarita osobnog vozila,

- da je brzina kretanja zeca ako se uzme u obzir da je isti pretrčavao kolničku površinu mogla je biti oko 20 km/h ili 5,54 m/s,

- da je od mjesta početka pretrčavanja, pa do mjesta naleta zec prevalio put od oko 4,5 metara, za što mu je uz brzinu pretrčavanja od oko 20 km/h ili 5,54 m/s bio potreban vremenski interval od oko 0,8 sekunda,

- da je prosječnom vozaču potreban vremenski interval od oko 1 sekunde da reagira intezivnim kočenjem, a što uključuje percepciju opasnosti i odaziv kočionog sustava, na pojavnost prepreke na svom pravcu kretanja, slijedom čega vještak zaključuje, a koji zaključak prihvaća ovaj sud, da vozač osobnog vozila „M.“ nije imao niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na divljač – zeca, koja je pretrčavanjem kolnika dolazila osobnom vozilu sa njegove lijeve strane.

25. Usmeno saslušan vještak je uspješno otklonio istaknute prigovore. Naime, vještak je pojasnio da se predmetna prometna nezgoda dogodila se na dionici ŽC …, dionica 1, kilometarski stup 400-600m. Skica lica mjesta nije bila dostupna, jer je izgubljena, tako da nisu zabilježeni tragovi na kolniku nakon nezgode niti konačni položaj vozila M.. S lijeve strane kolničke površine nalazi se šuma i gusto raslinje, približno 0,25m ispod kolničke površine. Divljač je osobnom vozilu dolazila s njegove lijeve strane i obzirom na prijeđeni put i prosječnu brzinu kretanja trebao mu je vremenski interval do mjesta naleta oko 0,8 sekundi. Obzirom na brzinu kretanja osobnog vozila koju nije moguće egzaktno izračunati, ali ako se usvoji prosječna brzina kretanja od 50km/h vozač nije imao dovoljno niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta. Prema fotodokumentaciji koja je dostavljena u spisu divljač je u potpunosti ušla unutar gabarita prednjeg dijela osobnog vozila, gdje je nakon naleta prema fotodokumentaciji i ostala. Nakon nezgode ovlašteni procjenitelj E. osiguranja napravio je izvid štete na predmetnom osobnom vozilu koji prileži predmetnom spisu, te u spisu postoji i ponuda za popravak vozila. Napravljena je kalkulacija sukladno izvidu po Audatex-u i prema važećim cijenama na dan vršenja vještačenja. Prema oštećenjima na osobnom vozilu, te prema fotodokumentaciji koja je dostavljena u spisu nakon obavljenog vještačenja, radilo se o frontalnom naletu zeca na vozilo. S obzirom da skice lica mjesta nema, temeljem podataka u spisu vještak je izračunao prosječnu i tehnički prihvatljivu brzinu kretanja za ovu dionicu ceste. Svaka veća brzina kretanja značila bi bitno manju mogućnost reakcije i izbjegavanje naleta.

Na upit dopušta li vještak mogućnost da se u konkretnom slučaju vozač kretao brzinom većom od dopuštene s obzirom na intenzitet oštećenja, vještak je pojasnio da s obzirom da postoji velika razlika u kinetičkoj energiji koju posjeduje osobno vozilo u odnosu na energiju koju posjeduje u ovom slučaju zec, koji je nesporno dolazio vozilu s njegove lijeve strane jer to pokazuje njegov položaj u maski vozila i u trenutku naleta divljač je bila u odskoku od asfaltne površine jer bi u suprotnom, obzirom na visinu donjeg ruba prednjeg branika prema asfaltnoj podlozi došlo do podvlačenja i pregaženja divljači. Dakle, brzine od oko 50km/h obzirom na bitno veću kinetičku energiju koja je upravo proporcionalna masi vozila su realne i tehnički održive s obzirom na položaj zeca unutar prednje maske i obzirom na oštećenja na predmetnom osobnom vozilu.

Vještak je naveo da je očitovanje kilometraže na vozilu, utvrdio prema podacima u spisu. Naime, iz fotografija koje priliježu spisu razvidan je kilometar sat. 26. Nalaz i mišljenje vještaka K. sud u cijelosti prihvaća kao logično i uvjerljivo, dovoljno obrazloženo i izrađeno po pravilima struke. Stoga nije bilo potrebe provoditi vještačenje po novom vještaku.

27. Dakle, iz provedenog vještačenja proizlazi da je predmetnu prometnu nezgodu uzrokovala divljač (zec) na cesti te da tužitelj kao oštećenik nije pridonio predmetnoj šteti prebrzom vožnjom ili na drugi način. Naime, tužitelj je vozio u okviru dopuštene brzine te nije postojala mogućnost izbjegavanja nezgode.

Stoga je prvotuženik odgovoran za predmetnu štetu sukladno odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, jer je predmetna šteta nastala od divljači na području lovišta kojim upravlja prvotuženik lovačko društvo „V.“ S. odnosno ima koncesiju.

28. Prigovori osporavanja da se predmetna nezgoda uopće dogodila su paušalni i neargumentirani s obzirom da iz dokumentacije prometne policije nedvojbeno proizlazi da se predmetna nezgoda dogodila. Nadalje, fotografije koje je tužitelj dostavio u spis, na temelju naloga suda, su u suglasnosti s dokumentacijom prometne policije. Prigovor je li se prometna nezgoda dogodila za vrijeme lovostaja ili ne, pravno nije odlučan za odluku u ovoj pravnoj stvari. Također nisu pravno odlučni navodi je li predmetna cesta ograđena ili ne, jer se obveza ograđivanja odnosi samo na autoceste i brze ceste.

29. Nadalje je potrebno raspraviti visinu štete.

30. Prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku N. K., dipl. ing., sud

je utvrdio da je na osobnom vozilu M. A. reg. ozn. S. Z. nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 30.146,50 kn.

31. Odredbom čl. 1085. st. 4. ZOO propisano je da će sud dosuditi oštećeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti danog slučaja opravdavaju uspostavljanje prijašnjeg stanja.

Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

Odredbom čl. 1089. st. 1. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi.

32. S obzirom da je na predmetnom vozilu nastupila potpuna šteta u ukupnom iznosu od 30.146,50 kn tužbeni zahtjev u pogledu glavnice u cijelosti je osnovan, a sukladno odredbi čl. 1085. st. 4. ZOO-a i čl. 1089. st. 1. ZOO-a.

33. U konkretnom slučaju tužitelj nije priložio račun da je popravio predmetno vozilo te time imao novčanu imovinsku štetu na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka. Stoga se u konkretnom slučaju tužitelju priznaje pravo nenovčanu imovinsku štetu.

Sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO nenovčana materijalna štete dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja, a zatezne kamate teku od presuđenja do isplate.

Za istaknuti je da nema mjesta primjeni odredbe čl. 12. st .1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13; dalje ZOOP), kao tad važećeg materijalnog prava, jer se u konkretnom slučaju ne radi o odgovornosti osiguratelja motornog vozila već lovačkog društva s obzirom da je šteta nastala od divljači, koja je uzrokovala predmetnu prometnu nezgodu.

34. Sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Dakle, cijenama koje su veće od cijena u vrijeme štetnog događaja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u času donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke, pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, tj. priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje.

Stoga obveza naknade nenovčane imovinske štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete, kao novčana obveza u smislu odredbe čl. 21. ZOO može biti poznat tek onda kad je na pravno obvezujući način izražen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata).

Naknada nenovčane imovinske nereparirane štete ima značenje novčane obveze smislu odredbe čl. 21. ZOO te dospijeva u trenutku presuđenja. (Jednak pravni stav zauzima Županijski sud u Splitu Gžx-315/12 od 25. srpnja 2013.g. i Vs, Rev- 1428/93 od 12. listopada 1994.g., odluka objavljena u Ivica Crnić, Odštetno pravo, Zgombić & Partneri, 2007, str. 705 i na internet stranici www.vsrh.hr).

35. Stoga je sud zatezne kamate dosudio od presuđenja do isplate, a sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO. Stopa zateznih kamata određena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. i 8. ZOO i Prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima (Narodne novine 85/15, 85/15, 140/15, 60/16, 64/17, 1/18, 59/18, 1/19, 64/19, 1/20, 75/20, 1/21, 74/21, 1/22).

36. Za više zatražene zatezne kamate od 8. prosinca 2020. do presuđenja tužbeni zahtjev nije osnovan pa ga je sud odbio.

37. Zbog navedenog sud je odlučio kao u točki II. i III. izreke presude.

38. Tužitelju je priznat parnični trošak temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, jer tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15). Nadalje trošak je dosuđen samo u odnosu na prvotuženika koji je odgovoran za predmetnu štetu.

Tužitelju je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku: za sastav tužbe iznos od 1.000,00 kn, zastupanje na 5 ročišta (20.02.19., 09.04.19., 11.09.19., 01.03.21., 12.05.21., 24.05.22.) na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi iznos od po 1.000,00 kn, za sastav jednog obrazloženog podneska (11.01.21.) iznos od 1.000,00 kn, za zastupanje na jednom ročištu (03.06.19.) koje je odgođeno prije početka raspravljanja iznos od 250,00 kn, što ukupno iznosi 8.250,00 kn. Tom iznosu pridodan je trošak PDV-a u iznosu od 2.062,50 kn, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 597,00 kn i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 786,46 kn, te trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 2.500,00 kn, što sveukupno iznosi 14.195,96 kn.

Na dosuđeni iznos troškova tužitelju pripadaju i zatezne kamate od presuđenja do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a i čl. 112. st. 2. ZPP-a. Stopa zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i Prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima (Narodne novine 85/15, 85/15, 140/15, 60/16, 64/17, 64/19, 1/20, 75/20, 1/21, 74/21, 1/22). Zbog navedenog sud je odlučio je kao u točki IV. izreke presude.

U Splitu 24. svibnja 2022.

SUTKINJA

Mr. sc. Zrinka Tironi v. r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun tužitelja

tuženom pod 1. po pun,

tuženom pod 2.,

umješaču,

u spis