REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 6 Us I-1206/2021-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. Č. M. iz R., 2. D. M. iz R., 3. M. K iz R., i 4. I. K. R. iz R., koje sve zastupa opunomoćenica M. Š., odvjetnica u R., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u R., R., kojeg zastupa opunomoćenik I. U., zamjenik Županijske državne odvjetnice u R., radi katastarske izmjere, 23. svibnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP-II-932-04/21-06/61, URBROJ: 541-11/2-21-3 od 10. rujna 2021. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/21-03/89, URBROJ: 541-19- 02/9-21-2 od 17. lipnja 2021.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP-II-932-04/21-06/61, URBROJ: 541-11/2-21-3 od 10. rujna 2021. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/21-03/89, URBROJ: 541-19-02/9-21-2 od 17. lipnja 2021. kojim se prigovor tužitelja br. 1522 uložen na podatke katastarske izmjere/tehničke reambulacije k.o. S. u odnosu na k.č.br. … odbija kao neosnovan.
2. Tužitelji u pravovremeno podnesenoj tužbi osporavaju zakonitost pobijanog rješenja tuženika prvenstveno ističući kako je zaključak o nepotrebnosti provođenja uviđaja na licu mjesta potpuno pogrešan, jer tužiteljima nikada nije pokazano stvarno stanje na terenu, formirane čestice ničim nisu označene pa tužitelji ne mogu niti znati koji točno dio njihovih čestica u naravi čine novoformirane k.č. … i k.č. ... Stoga je upravo bilo nužno obaviti terenski očevid i na licu mjesta tužiteljima pokazati stvarno stanje granice pomorskog dobra između navedenih točaka …-…, koje do danas istima nisu predočene. Ovo posebno iz razloga utvrđenja stvarne površine izvlaštenih im nekretnina. Vezano za predmetno postupanje upravnih tijela tužitelji ukazuju na povredu prava tužitelja na sudjelovanje u postupku, kao i načela jednakosti oružja te njihovog konfrontacijskog prava. Nastavno ističu kako strankama nije omogućen uvid u integralno rješenje Povjerenstava za granice, a koje utvrđenje je strankama očigledno zabranjeno preispitivati i kontrolirati zakonom dopuštenim sredstvima – predlaganjem uviđaja na licu mjesta. Tužbenim zahtjevom stoga predlažu sudu donošenje odluke kojom će poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje uz obvezu tuženika da tužiteljima nadoknadi troškove spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog drugostupanjskog rješenja te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
4. Republika Hrvatska, koja u ovome sporu ima status zainteresirane osobe, u dostavljenom odgovoru na tužbu ističe da održavanje očevida u konkretnom upravnom postupku ne bi moglo dovesti do drukčijeg ishoda odnosno drukčije odluke, budući su čestice definirane sukladno odluci nadležnog tijela o određivanju granice pomorskog dobra, koju odluku tuženik odnosno katastarsko tijelo nisu ovlašteni preispitivati, a koju su tužitelji mogli osporavati u zasebnom postupku. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 31. ožujka 2022., u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika; te je također održan očevid na licu mjesta dana 13. svibnja 2022., u prisutnosti 1.-tužitelja, 4.-tužiteljice, opunomoćenice tužitelja i zainteresirane osobe, a također u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.
6. Radi ocjene nezakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka, te je također proveden očevid na licu mjesta, na kojem je proveden dokaz saslušanjem svjedoka I. L., člana Povjerenstva za granice pomorskog dobra Primorsko- goranske županije.
7. Na temelju razmatranja svih pravno relevantnih spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Odredbom čl. 29. Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere ("Narodne novine" broj 59/20, dalje: Pravilnik), koji se u konkretnom slučaju
ukoliko se prigovor
primjenjuje obzirom na odredbu čl. 43. Pravilnika, propisano je da
odnosi na podatke o međama i drugim granicama (položaj i oblik), izgrađenost katastarske čestice i način uporabe, povjerenstvo dostavlja prigovor osobi iz čl. 19. st. 4. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti ("Narodne novine" broj 25/18) (u daljnjem tekstu: izvoditelj), radi utvrđivanja potrebe obavljanja terenskog očevida.
9. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19, dalje: Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama) propisano je da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom ovoga Zakona. St. 3. istog članka propisano je da o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.
10. Nadalje, odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice. Također, st. 6. i 7. istog članka propisano je da se protiv rješenja Povjerenstva za granice Ministarstva može uložiti žalba Ministarstvu te da postupak, kriterije za utvrđivanje granice pomorskog dobra i sastav županijskog povjerenstva za granice propisuje Vlada Republike Hrvatske.
11. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko tijelo 15. lipnja 2021. zaprimilo prigovor tužitelja na podatke utvrđene katastarskom izmjerom za k.č. br. … k.o. S. (evidentirane kao pomorsko dobro), koji je zaveden u knjizi prigovora pod rednim brojem ...
12. Nadalje, uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice, KLASA: UP/I-342- 01/09-01/15, URBROJ: 530-03-2-1-20-7 od dana 9. listopada 2020. kojim su utvrđene granice pomorskog dobra na dijelu k.o. S., za pojas B.- P., na dijelu koji je na grafičkim podlogama-katastarsko-topografskom planu i digitalnom ortofoto – DOF planu, ucrtan i označen linijom crvene boje kao spojnom linijom između točaka …-… i …-…, postalo pravomoćno i izvršno 2. studenog 2020.
13. S obzirom da iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka proizlazi da granica između novoformirane k.č.br. … (u vlasništvu tužitelja) i novoformirane k.č.br. … (pomorskog dobra) tehničke reambulacije k.o. S. odgovara granici pomorskog dobra određenoj rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice, KLASA: UP/I-342-01/09-01/15, URBROJ: 530- 03-2-1-20-7 od dana 9. listopada 2020. i to dijelu granice pomorskog dobra između točaka … i …, pravilno je prvostupanjsko tijelo postupilo kada je utvrdilo da nema potrebe za obavljanjem terenskog očevida. Naime, sukladno ranije citiranim zakonskim odredbama, granice pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog županijskog povjerenstva za granice te stoga nije u nadležnosti tuženika niti prvostupanjskog tijela raspravljati i odlučivati o granici pomorskog dobra. Naime, prvostupanjsko tijelo je dužno takvu utvrđenu granicu pomorskog dobra, s obzirom da je riječ o posebnom pravnom režimu, evidentirati u elaboratu nove katastarske izmjere onako kako je ona određena rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice, KLASA: UP/I-342-01/09-01/15, URBROJ: 530-03-2-1-20-7 od dana 9. listopada 2020. Slijedom navedenog, u ovoj upravnoj stvari ne mogu se s uspjehom isticati prigovori koji se odnose na utvrđivanje granice pomorskog dobra jer isto nije u nadležnosti prvostupanjskog tijela. Pitanje pak izvlaštenja nije prethodno pitanje za predmetni postupak jer postupak izvlaštenja nije u nadležnosti prvostupanjskog upravnog tijela pa stoga činjenice vezane za postupak izvlaštenja ne mogu biti predmetom upravnog spora povodom naznačenih upravnih akata.
14. Međutim, sud je smatrao u konkretnom slučaju svrsishodno udovoljiti prijedlogu tužitelja za provođenjem očevida na licu mjesta radi upoznavanja tužitelja s granicom između njihove nekretnine i pomorskog dobra, te je na održanom očevidu svjedok I. L., član Povjerenstva za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije, i pokazao pružanje predmetne granice, na što stranke nisu imale primjedbi.
15. Ostali navodi tužitelja nisu od utjecaja na drugačije odlučivanje u ovom upravnom sporu, budući da su osporena rješenja donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz pravilnu primjenu mjerodavnih odredbi Zakona, pri čemu nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na drugačije odlučivanje u predmetnoj upravnoj stvari.
16. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u točki I. izreke.
17. S obzirom da tužitelji nisu uspjeli u ovom upravnom sporu, na temelju odredbe čl. 79. st. 4. ZUS-a valjalo je u točki II. izreke odbiti zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
U Rijeci 23. svibnja 2022.
Sutkinja
Daria Pugel, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).
