REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEK

Poslovni broj: 4 Us I-1536/2021-10

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužiteljice M. P. iz Đ., OIB:…, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Z., OIB:…, kojeg zastupa opunomoćenik Županijsko državno odvjetništvu u O., uz sudjelovanje zainteresirane osobe S. O d.o.o. Đ., P. P., kojeg zastupa zakonski zastupnik V. O., direkor, radi građevinske dozvole, 23. svibnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske KLASA: UP/II-361-03/21-02/340, URBROJ: 531-07-01-03/10-21-3 od 21. listopada 2021.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška upravnoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/21-02/340, URBROJ: 531-07-01-03/10-21-3 od 21. listopada 2021. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv građevinske dozvole Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša KLASA: UP/I-361-03/18- 01/000192, URBROJ: 2158/1-16-01-01/02-21-0032 od 20. travnja 2021.

2. Navedenom građevinskom dozvolom se investitoru, tvrtki S. O d.o.o. Đ. odobrava građenje građevine stambene namjene, 2. skupine – višestambena građevina na postojećoj građevnoj čestici broj… k.o. Đ. u skladu a glavnim projektom, zajedničke oznake 023/2020, koji je sastavni dio građevinske dozvole.

3. Tužiteljica u tužbi osporava rješenje tuženika, kao i građevinsku dozvolu iz razloga što tuženik nije ocijenio zakonitost pojedinih priloga i projekata građevinske dozvole za koje smatra da su nezakoniti, od kojih ističe geodetski elaborat koji joj nije dostavljen na uvid i potpis nego smatra da je u njemu podmetnut njezin potpis od 15. veljače 2018., te dodaje da nije potpisala geodetsku situaciju građevine. Posebno naglašava da geodetska izmjera stvarnog stanja od 26. studenoga 2020. nije pravovaljana jer ne odgovara stvarnom stanju u naravi budući da je izostavljen dio bespravno sagrađenog objekta po poništenoj građevinskoj dozvoli. Ponavlja da se tuženik u svom rješenju ne upušta u bit stvari, odnosno ocjenu zakonitosti pojedinih priloga i projekata građevinske dozvole za namjeravani zahvat u prostoru, posebno geodetskog elaborata koji ne odgovara stvarnom stanju. Ističe da je upravno tijelo propustilo naložiti uklanjanje bespravno sagrađenog objekta. Osporava izdane potvrde glavnog projekta za koje smatra da su također nezakonite. Posebno naglašava da traži ocjenu zakonitosti geodetskog projekta te obrazloženje u koju svrhu je isti izrađen. Tužbi prilaže geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja od 6. prosinca 2017. kao dokaz svojih tvrdnji. Poziva se na navode žalbe koju prilaže, a u kojoj osporava geodetski projekt za koji smatra da ne daje stvarno postojeće stanje koje se sastoji od izvedenih temelja i podne ploče građevine izvedenih prema građevinskoj dozvoli koja je poništena jer se novoprojektirana građevine razlikuje u pogledu gabarita, smještaja i visine. Ukazuje da je sastavni dio projekta tehničko izvješće s njezinim potpisom te smatra da se isto ne može koristiti jer su izmijenjeni uvjeti smještaja građevine. Osporava izjavu projektanta o usklađenosti s prostornim planom, izjavu o usklađenosti geodetskog projekta, navodi da nije dala svoj potpis za građevinsku dozvolu te napominje da korištenje dokumenta s njezinim potpisom iz prijašnjeg postupka izdavanja građevinske dozvole predstavlja kazneno djelo. Ističe da glavni projekt nije izrađen u skladu s posebnim uvjetima izdanim od Ministarstva kulture kojim je visina izgradnje građevine ograničena na 10m apsolutne visine, dok je u glavnom projektu u presjeku A-A prikazana visina od 10,65m protivno izdanim posebnim uvjetima. Napominje da se projektant morao očitovati o stanju parcele na kojem su izvedeni radovi prema starim projektima što ne odgovara projektiranoj građevini te da je trebalo biti navedeno da se postojeća građevina (temelji i ploča) ruši. Posebno naglašava da je glavni projekt skup neusklađenih dokumenata i priloga koji nije u skladu s odredbama prostornog plana i zaštite kulturnih dobara. Citirajući pojedine dijelove glavnog projekta koji se odnose na stanje parcele i način izvedbe temelja novoprojektirane građevine za koje tvrdi da nisu točni te da projekt nije međusobno međusobno usklađen. Predlaže Sudu poništiti rješenje tuženika.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju akta koji se osporava. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev. 5. U odgovoru na tužbu zainteresirana osoba kao investitor, tvrtka S. O d.o.o. Đ. navodi kako je projektiranje povjerio stručnim osobama, uključujući ovlaštenog inženjera geodezije. Ističe da su postupili prema uputi Visokog upravnog suda te u ponovljenom postupku izradili elaborat zaštite od požara. Ističe da grade građevinu od 320 m² s tri stana namijenjenu za stanovanje obitelji investitora koju grade po zakonskoj proceduri dok je tužiteljica svoje objekte legalizirala uključujući otvore na fasadi i smještaj zgrade koji su protivni prostornom planu. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

6. Radi utvrđivanja svih odlučnih činjenica u sporu, u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) održana je javna rasprava 18. svibnja 2022., bez prisutnosti uredno pozvane tužiteljice prema članku 39. stavku 2. ZUS-a. Na održanoj raspravi je službena osoba tuženika izjavila da ostaje kod svih navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja, te da traži trošak od 2.500,00kn za zastupanje na ročištu, dok je zakonski zastupnik zainteresirane osobe izjavio da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz odgovora na tužbu.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, te spis upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa je razvidno da je predmetna građevinska dozvola donesena u ponovljenom postupku određenom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-2238/19-4 od 4. ožujka 2020. kojom je povodom izjavljene žalbe tužiteljice poništena presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-1375/18-11 od 1. veljače 2019. i rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske KLASA: UP/II-361-03/18-02/222, URBROJ: 531-05-2-2-18-2 od 27. rujna 2018. te je predmet vraćen na ponovni postupak.

9. Odredbom članka 110. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13. i 20/17.) propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti; da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta; da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom; da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba; da je glavni projekt propisno označen; da je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja (stavak 1.). Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka; da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine; da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu zgradu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste (stavak 4.).

9.1. Člankom 108. Zakona o gradnji određeno je da zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor (stavak 1). Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor. (stavak 2). Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom (stavak 4).

10. Predmetni upravni postupak pokrenut je 25. travnja 2018. po zahtjevu investitora tvrtke S. O d.o.o. Đ. radi izdavanja građevinske dozvole za višestambenu zgradu na k.č. broj… k.o. Đ. Iz podataka spisa je razvidno da je investitor u ponovljenom postupku za izdavanje građevinske dozvole priložio zakonom propisanu dokumentaciju, odnosno glavni projekt zajedničke oznake projekta 023/2020 za koji je glavni projektant D. O., dipl.ing.građ., broj ovlaštenja … koji sadrži 7 mapa, izjave projektanata da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, također je priložen elaborat zaštite od požara broj 023-06F-2020 od rujna 2020. izrađen po ovlaštenoj osobi M. K., mag.ing.aedif. (R. d.o.o., HR-... O., OIB….) čime je otklonjena primjedba iz prethodnog upravnog spora i postupljeno prema uputi Visokog upravnog suda.

11. Člankom 21. stavkom 1. Pravilnika o geodetskom projektu (Narodne novine, broj 12/14. i 56/14., dalje: Pravilnik) određeno je da se geodetski situacijski nacrt izrađuje na način da se na njemu prikazuju položajni i visinski podaci o svim vidljivim prirodnim i izgrađenim objektima zemljine površine u području obuhvata zahvata u prostoru (npr. zgrade i druge građevine, vodovi i njima pripadajući objekti, prometna infrastruktura, vegetacija, vode i s njima povezani objekti, reljef i sl).

11.1. Prema članku 45. stavku 1. Pravilnika, izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima potpisuju stvarni korisnici na katastarskim česticama koje su predmet geodetskog projekta i stvarni korisnici susjednih katastarskih čestica.

11.2. Odredbom članka 32. stavka 1. Pravilnika, određeno je da se na geodetskoj situaciji građevine prikazuje oblik građevne čestice čije se formiranje oblikuje lokacijskom dozvolom odnosno građevinskom dozvolom i susjednih katastarskih čestica koje neposredno graniče s građevnom česticom koja je predmet geodetskog projekta, te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.

12. Tužiteljica prvenstveno osporava geodetsku situaciju stvarnog stanja od 26. studenoga 2020. za koju tvrdi da ne odgovara stanju na terenu zbog izvedenih temelja i ploče čija je izgradnja započela prema prethodnom aktu za gradnju koji je poništen. Navedeno ničim ne dokazuje, a u odnosu na neovjereni geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja od 6. prosinca 2017. koji tužiteljica uz tužbu prilaže kao dokaz svojih tvrdnji isto nije dio projektne dokumentacije što je utvrđeno uvidom u geodetski projekt oznake… od 13. veljače 2018. i geodetski projekt oznake…. od 26. studenoga 2020. koji su korišteni u upravnom postupku i potvrđeni od tijela nadležnog za katastar. Za dostavljeni geodetski situacijski nacrt Sud smatra da se radi o radnoj verziji, također ista nije ovjerena od strane ovlaštenog geodete niti odgovara geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja prikazanom u geodetskim projektima te predmetnim nisu dokazane tvrdnje tužiteljice kojima osporava stanje prikazano na geodetskom situacijskom nacrtu. Zbog proteka roka Sud smatra da se sporna činjenica jesu li 26. studenoga 2020. u trenutku izrade geodetskog projekta čiji je sastavni dio osporavani geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja radovi bili započeli, odnosno sagrađeni temelji i ploča prema poništenoj građevinskoj dozvoli ne može utvrditi naknadno, te vjeru daje ovlaštenoj osobi izrađivaču geodetskog projekta te je stoga taj prigovor tužiteljice neosnovan.

12.1. Nadalje, tužiteljica između ostaloga smatra da nedostatak njezinog potpisa na geodetskoj situaciji građevine od 26. studenoga 2020. rezultira nezakonitošću izrađenog geodetskog projekta što nije točno jer ona kao stvarna korisnica susjedne katastarske čestice koja graniči s katastarskom česticom za koju je izrađen geodetski projekt sukladno članku 45. stavak 1. Pravilnika može potpisati samo izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica, dok ostale dijelove geodetskog projekta stranke ne potpisuju. Mapa 7 – geodetski projekt oznake… od studenoga 2020. izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije T. B., dil.ing.kult.tehn., broj ovlaštenja Geo… (Ured ovlaštenog inženjera geodezije vl. B. T., HR-…. Đ., OIB:…) koja je sastavni dio glavnog projekta zajedničke oznake 023/2020 sadrži potvrdu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar O., Odjel za katastar nekretnina Đ. KLASA: 932-06/20-02/500, URBROJ: 541-25-04/6-20-3 od 1. prosinca 2020., odnosno potvrdu da je isti pregledan i potvrđen od strane nadležnog katastarskog ureda za koji je utvrđeno da je izrađen u svrhu formiranja građevne čestice, evidentiranje građevina i rješavanje imovinsko pravnih odnosa.

12.2. Vezane za tehničko izvješće koje je sastavni dio geodetskog projekta za koje tužiteljica tvrdi da je na istom krivotvoren njezin potpis i da se ne može koristiti u novom postupku, na navedeno se povodom žalbe tužiteljice očitovao ovlašteni inženjer geodezije T. B. dil.ing.kult.tehn., broj ovlaštenja Geo.... Isti je u očitovanju od 14. lipnja 2021. pojasnio da se radi o izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te da su u predmetnom slučaju međe uređene sudskim putem zbog čega nije bio neophodan potpis tužiteljice, jer nije bila stranka u postupku, a da je ista izvješće vlastoručno potpisala. Napominje da se potpis odnosi isključivo na uređenje međe te da istim nije dala suglasnost za ishođenje građevinske dozvole.

12.3. Također je neosnovano da se tehničko izvješće koje je bilo sastavni dio geodetskog projekta izrađenog u prethodnom postupku ne može koristiti u ponovljenom postupku za izdavanje građevinske dozvole za potrebe izrade geodetskog projekta iz razloga što se smještaj novoprojektirane zgrade promijenio, jer se prema članku 32. stavku 1. Pravilnika, smještaj novoprojektirane građevine na građevnoj čestici u sklopu geodetskog projekta prikazuje na geodetskoj situaciji građevine. Radi navedenoga jasno je da izmjena smještaja novoprojektiane građevine nema utjecaja na tehničko izvješće koje se odnosi na međne točke granice katastarske čestice, niti na geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja.

12.4. Neosnovani su i navodi da je prvostupanjsko tijelo trebalo naložiti uklanjanje izvedenih temelja i podne ploče jer je prvostupanjsko tijelo postupajući u okviru svoje nadležnosti očevidom utvrdilo da je gradnja na k.č. broj… k.o. Đ. započela o čemu je sačinjena zabilješka u spisu 16. travnja 2021., a činjenica da je gradnja započela nije zapreka za izdavanje akta, dok je uklanjanje objekata područje iz nadležnosti građevinske inspekcije.

12.5. Razmatravši ostale navode tužiteljice da glavni projekt sadrži netočne podatke o stanju parcele i izvedbi temelja zbog čega nije međusobno usklađen, Sud je uzeo u obzir kada je projektiranje započelo, te činjenicu da se ne može utvrditi kada su započeli radovi započeli, a iz razloga koje je ranije Sud obrazložio, pa su i ti prigovori neosnovani.

13. Člankom 254. Odredbi za provođenje Generalnog urbanističkog plana grada Đ. (Službeni glasnik Grada Đ., broj 6/08. i 12/15., dalje: GUP) sukladno KONZERVATORSKOJ PODLOZI ZA GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA Đ. (svibanj 2006.) propisane su sljedeće smjernice kojima je određeno da je na južnoj strani B. ulice potrebno zadržati povijesni regulacijski pravac. U prvom dijelu ulice, B. 1 i B. 3, potrebno je zadržati postojeću visinu kuća dok je u drugom dijelu ulice, B. 3a i G. 1, potrebno ograničiti visinu izgradnje na 10,00 m apsolutne visine.

13.1. Prema članku 23. stavku 5. Odredbi za provođenje GUP-a određeno je da je visina građevine definirana posebnim propisom/zakonom.

13.2. Člankom 41. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja grada Đ. (Službeni glasnik Grada Đ. broj 7/06., 7/12. i 1/15., dalje: PPUG) je određeno da je visina građevine ukupna visina građevine od konačno zaravnatog terena ispred ulaza u građevinu do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

13.3. Člankom 123. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13. i 65/17.) određeno je da u slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana lokalne razine užega područja odredbi, odnosno dijelu prostornog plana lokalne razine širega područja prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana širega područja.

14. Tužiteljica osporava da je visina građevine u skladu s posebnim uvjetima i prostornim planom pozivajući se na kotu od 10,65 prikazanu u prvoj mapi glavnog projekta na presjeku A-A. Visina izgradnje uvjetovana je člankom 254. Odredbi za provođenje GUP-a kojim je visina za B. ulicu 3a ograničena na 10m apsolutne visine. Generalni urbanistički plan člankom 23. Odredbi za provođenje za definiranje visine građevine upućuje na primjenu posebnih propisa/zakona. Visina nije određena posebnim propisom/zakonom, dok je člankom 41. Odredbi za provođenje PPUG-a određeno da je visina građevine ukupna visina građevine od konačno zaravnatog terena ispred ulaza u građevinu do najviše točke građevine stoga je temeljem članka 123. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju utvrđeno da je članak 23. stavak 5. Odredbi za provođenje GUP-a u suprotnosti s člankom 41. Odredbi za provođenje PPUG-a koji je plan šireg područja. Primjenjujući članak 41. Odredbi za provođenje GUP-a utvrđeno je da projektirana visina građevine iznosi 9,99m mjereno od ulaza u građevinu (sjeverno pročelje). Stoga se kota iz presjeka A- A (istočno pročelje) na koju visinu upućuje tužiteljica ne smatra visinom građevine jer je prostorni plan definirao način utvrđivanja visine građevine, te je utvrđeno da je ulaz u građevinu na sjevernom pročelju. Isto je u potvrdilo javnopravno tijelo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjela u O. koje je izdalo Potvrdu KLASA: 612-08/20-23/0178, URBROJ: 532-04-02-05/01-21-03 od 21. siječnja 2021. kojom potvrđuje da je predmetni glavni projekt izrađen u skladu s Posebnim uvjetima zaštite nepokretnog kulturnog dobra Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u O. KLASA: 612-08/20-23/4110, URBROJ: 532-04-02-05/07-20-03 od 1. listopada 2020. kojim je također visina izgradnje ograničena na 10m apsolutne visine (ukupna visina zgrade).

15. Slijedom navedenoga, tužiteljica neosnovano smatra da glavni projekt nije izrađen u skladu s propisima s kojima mora biti izrađen, posebnim uvjetima javnopravnih tijela i u skladu s prostornim planom, te da nije međusobno usklađen s obzirom da je prvostupanjsko tijelo na temelju uredne dokumentacije izrađene u skladu s posebnim propisima i prostornim planom te pravilno provedenog postupka izdalo građevinsku dozvolu. Stoga je primjenom odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.

16. U vezi zahtjeva opunomoćenika tuženika, Županijskog državnog odvjetništvu u O. za naknadu troška upravnoga spora, Sud je isti ocijenio neosnovanim. Prema odredbi članka 20. stavka 3. ZUS-a, radnje za tuženika u ovom sporu su mogli poduzeti službenici tuženika, a ne nužno Županijsko državno odvjetništvo. Stoga takav trošak nije nužan (potreban), dakle opravdan izdatak u sporu, jer su takvim zastupanjem nastali stvarni troškovi veći od onih koji bi nastali da je tuženika zastupala službena osoba zaposlena u javnopravnom tijelu. Pritom Sud upućuje na odredbu članka 8. ZUS-a, prema kojoj sud mora voditi računa da se upravni spor provede uz izbjegavanje nepotrebnih troškova za stranke. Također Sud ima u vidu odredbu članka 20. stavka 3. ZUS-a, u smislu koje tijela državne uprave i druga državna tijela po punomoći čelnika može zastupati državno odvjetništvo, no navedena odredba je dispozitivne naravi, jer daje ovlast čelniku tijela da odluči tko će zastupati javnopravno tijelo pred upravnim sudom. Ako čelnik javnopravnog tijela ovlasti za zastupanje državno odvjetništvo, što je u konkretnom slučaju učinjeno, troškovi ne trebaju pasti na teret one strane koja je izgubila spor, u ovom slučaju na teret tužiteljice jer bi takvim postupanjem stranci bilo otežano pravo na pristup sudu. Slijedom iznesenoga, Sud je odbio zahtjev tuženika za naknadu troškova upravnoga spora na temelju odredbe članka 79. stavka 1. ZUS-a i riješio je kao pod točkom II. izreke presude.

U Osijeku 23. svibnja 2022.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude sukladno članku 66. stavak 5. ZUS-a.