1

Poslovni broj: 24 Gž-1197/2023-2

 

 

Poslovni broj: 24 Gž-1197/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. M. iz R., OIB:..., zastupanog po punomoćniku M. M., odvjetniku u R., protiv tuženika Lovačko društvo „J. J.“, V., OIB:..., zastupanog po punomoćniku dr. sc. Š. S., odvjetniku u Z., radi utvrđenja ništetnosti, u povodu žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Izdvojene lokacije u Vrbovskom, poslovni broj P-1553/2022 od 25. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 13. ožujka 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se žalba tuženika i potvrđuju se točke I., II. i III. izreke presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Izdvojene lokacije u Vrbovskom, poslovni broj P-1553/2022 od 25. rujna 2023.

 

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

 

III. Točka IV. izreke presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, Izdvojene lokacije u Vrbovskom, poslovni broj P-1553/2022 od 25. rujna 2023. nije ispitivana u žalbenom postupku.

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom je presudom u točci I. izreke utvrđena ništetnom odluka Upravnog vijeća tuženika od 2. veljače 2022. kojim tužitelju prestaje članstvo u Lovačkom društvu „J. J.“ zbog povrede članka 2. statuta tuženika. Točkom II. izreke utvrđeno je da tužitelj uživa sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Lovačkom društvu „J. J.“ te da mu donošenjem ništetne odluke Upravnog vijeća tuženika od 2. veljače 2022. to članstvo nije prestalo. Točkom III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 509,77 EUR /3.840,86 kn/[1] sa zateznim kamatama od 11. rujna 2023. do isplate dok je sa zahtjevom za naknadu troškova postupka od 377,44 EUR /2.843,82 kn/ tužitelj odbijen (točka IV. izreke).

 

2. Navedenu presudu u dijelu pod točkama I., II. i III. izreke pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka tuženiku, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Zahtijeva i naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

 

3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode u cijelosti uz tvrdnju da se pobijana presuda temelji na pravilno utvrđenoj odlučnoj činjenici da je pobijanu odluku donijelo nenadležno tijelo, u odnosu na koju činjenicu nije bilo potrebno izvoditi po tuženiku predložene dokaze, pa da je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo kad je usvojio njegov zahtjev. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku odluku.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

 

6. Ispitujući na takav način pobijanu presudu, ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a na koju se u žalbi sadržajno poziva tuženik kada tvrdi da sud nije proveo niti jedan dokaz predložen od strane tuženika.

 

7.1. Najprije, suprotno žalbenim navodima, iz točke 3. obrazloženja pobijene odluke proizlazi da je sud prvog stupnja izveo dokaz čitanjem svih isprava koje je u spis predmeta u svrhu dokazivanja dostavio tuženik. Osim toga, treba imati na umu da sudovi (ne stranke) imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a), pa (da) postupanjem prema toj ovlasti, odnosno time što žalitelj ocjenom i odabirom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljan i smatra da je već i iz provedenih dokaza i onih izvođenje kojih je predložio (a koji nisu izvedeni) istinitim valjalo prihvatiti njegovo tumačenje odlučnog i istinitog, sud prvog stupnja nije povrijedio niti jednu postupovnu odredbu. Isto tako, to što su u postupku provedeni dokazi ocijenjeni tako da su već na temelju njih prigovori tuženika ocijenjeni neosnovanim ne može imati značaj postupovne odredbe iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Tuženik pogrešno smatra da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti njegove prijedloge za provođenje i drugih dokaza (saslušanjem bivšeg i sadašnjeg predsjednika tuženika), a da je time što je takve odbio počinio bitnu postupovnu povredu. To još više vrijedi u okolnostima ovog predmeta u kojima se odluka o tužbenom zahtjevu temelji na činjenicama koje među strankama nisu sporne (vidjeti točku 9. ovog obrazloženja). Te činjenice, u smislu članka 221. stavka 1. ZPP-a, ne treba dokazivati.

 

8. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnom odluke tuženika o prestanku tužiteljevog članstva u udruzi (odluka Upravnog vijeća tuženika od 2. veljače 2022.). Taj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je predmetna odluka tuženika protivna statutu tuženika te da mu je tom odlukom povrijeđeno pravo člana udruge predviđenog statutom udruge.

 

9. Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne, a proizlaze iz isprava koje su u spisu, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je odlukom Upravnog vijeća tuženika od 2. veljače 2022. utvrđeno da tužitelju prestaje članstvo u LD „J. J.“ zbog povrede članka 2. statuta tuženika s obzirom na to da je putem svog odvjetnika prijetio ovrhom na temelju pravomoćne i ovršne sudske presude

- da toj odluci nije prethodio stegovni postupak protiv tužitelja

- da je prigovor tužitelja izjavljen protiv navedene odluke Upravnog vijeća odbijen na redovnoj sjednici Skupštine tuženika koja je održana 7. svibnja 2022.

 

10. Iznesena činjenična utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

10.1. Prvostupanjski je sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je na temelju nespornih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Stoga nije u pravu žalitelj niti kada tek paušalno navodi da žalbu podnosi „zbog svih žalbenih razloga“ ne navodeći pritom koje su činjenice pogrešno utvrđene, odnosno koje od odlučnih činjenica nisu utvrđene.

 

11. Žalbeni se navodi u bitnome iscrpljuju u osporavanju pravnog shvaćanja suda prvog stupnja o tome da je prilikom donošenja pobijane odluke povrijeđen statut tužitelja insistirajući na tome da je odluku o prestanku članstva tužitelja donijelo nadležno tijelo u zakonitom postupku predviđenom statutom. Pritom žalitelj u žalbi prikazuje Upravno vijeće tuženika koje je donijelo pobijanu odluku kao Vladu Republike Hrvatske, a Skupštinu tuženika koja je odbila prigovor protiv te odluke kao Hrvatski sabor tvrdeći da je riječ o odluci koju kao da je donijela Vlada Republike Hrvatske, a potvrdio Hrvatski sabor. Pritom u žalbi postavlja sljedeće pitanje: „Što tužitelj želi reći da kada Hrvatski sabor (znači svi zastupnici u Saboru) donesu neku odluku da je ta odluka nezakonita zato što ju nije donio primjerice saborski Odbor za izbor i imenovanje. Logično je da saborski Odbor predstavlja tek nekolicinu saborskih zastupnika, za razliku kada odluku donese Hrvatski sabor, odnosno svi zastupnici. pa bi bilo nelogično da je odluka koju su donijeli svi zastupnici nezakonita jer ju nije donio Odbor koji se sastoji samo od nekoliko zastupnika, a kako to postavlja tužitelj??“.

 

11.1. Pravno shvaćanje tuženika nije pravilno.

 

12. Prema 61. točci 1. statuta tuženika, povreda tog statuta predstavlja stegovnu povredu. Tu povredu utvrđuje Sud časti koji, kao tijelo društva iz članka 27. točke 7. statuta, na temelju članka 60. statuta vodi postupak i ističe stegovne mjere zbog učinjenih povreda statuta i drugih stegovnih povreda. U skladu s člankom 62. statuta za te stegovne povrede Sud časti izriče stegovne mjere, među ostalim, mjeru isključenja člana iz društva. U skladu s člankom 36. točkom 20. statuta, o prigovorima članova društva protiv odluka Suda časti odlučuje Upravno vijeće koje u skladu s člankom 24. donosi odluku o prestanku članstva u društvu. Pritom, prema članku 23. točci 4. statuta, to članstvo prestaje mjerom isključenja u stegovnom postupku temeljem izrečene odluke sukladno stegovnim pravilima.

 

12.1. Imajući na umu navedene primjenjive odredbe statuta kao mjerodavnog prava, očito je da odluku o prestanku članstva u društvu zbog povrede statuta donosi Upravno vijeće nakon što je po provedenom stegovnom postupku protiv člana društva Sud časti utvrdio povredu statuta i izrekao mu mjeru isključenja iz društva protiv koje prigovor nije podnesen ili ga je odbilo Upravno vijeće. S obzirom na to da je u ovom postupku odluka o prestanku društva donesena zbog navodne povrede statuta koju nije utvrdilo nadležno tijelo društva (Sud časti) u odgovarajućem stegovnom postupku, ta je odluka donesena nezakonito, protivno člancima 23. točke 4. u vezi s člancima 60. do 62. statuta, pa se žalbeni navodi o tome je donesena „temeljem ovlasti i na način kako je to predviđeno Statutom“ ne mogu prihvatiti. Zbog toga je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je prihvatio tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnosti te odluke i pružio tužitelju sudsku zaštitu članskih prava u udruzi u skladu s člankom 42. stavkom 3. Zakona o udrugama ("Narodne novine" br. 74/14., 70/17., 98/19., 151/22.).

 

12.2. Bespredmetni su žalbeni navodi tuženika u kojima nezakonito postupanje tuženika pokušava opravdati ilustracijama kao da je riječ o tijelima državne vlasti Republike Hrvatske i podjele nadležnosti među njima. Osim što u toj analogiji Upravno vijeće tuženika najprije označava kao Vladu Republike Hrvatske, a onda, proturječno tome, kao saborski odbor, riječ je nepotpunoj analogiji koja gubi iz vida činjenicu da (i) u Republici Hrvatskoj, kao i kod tuženika, uz zakonodavnu i izvršnu vlast postoji i treća grana vlasti.

 

12.3. Zbog toga je uz primjenu članka 368. stavka 1. ZPP-a odbijena žalba tuženika i potvrđene su točke I. i II. prvostupanjske presude.

 

13. Iako je zatezna kamata na odluku o troškovima postupka donesena uz nepravilnu primjenu članka 151. stavka 3. ZPP-a (od zaključenja glavne rasprave, a ne od dana donošenja odluke), tuženik tu odluku sadržanu u odluci o troškovima postupka ne pobija žalbom iz tog razloga, a ovaj sud nije ovlašten ispitivati tu odluku zbog pogrešne primjene materijalnog prava. S obzirom da nije donesena uz bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, odbijena je žalba tuženika te je potvrđena i točka III. prvostupanjske presude.

 

14. Imajući na umu da sa žalbom nije uspio, tuženik je uz primjenu članka 166. stavka 1. ZPP-a odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odbijene žalbe i sudske pristojbe za žalbu.

 

 

 

 

 

15. Odluka iz točke IV. prvostupanjske presude nije pobijana žalbom pa uz primjenu članka 265. stavka 1. ZPP-a nije ispitivana u žalbenom postupku.

 

U Varaždinu 13. ožujka 2024.